Virtualne izložbe

Virtualno razgledavanje izložbi ►

Vrijedna građa i zanimljive teme, najčešće povezane s obljetnicama znamenitih književnika, umjetnika, znanstvenika te događaja, predstavljaju se u obliku tematskih izložbi već dugi niz godina u prostorima Knjižnica grada Zagreba. Prilikom izrade izložbi koristi se građa koja se digitalizira, obrađuje i prezentira na posterima. Zahvaljujući digitalnom sadržaju koji je tom prilikom nastao, pojavila se mogućnost predstavljanja građe ne samo u prostorima knjižnice već i u virtualnom prostoru weba, čime su sadržaji postali dostupni široj zajednici, a ne samo posjetiteljima knjižnice. Virtualne izložbe su postavljene unutar digitalne knjižnice na novim stranicama Knjižnica grada Zagreba.

Virtualna izložba August Šenoa priređena je na temelju izložbe održane u auli Gradske knjižnice u Zagrebu od 29. svibnja do 25. lipnja 2018. godine u povodu Dana grada Zagreba i 180. obljetnice rođenja Augusta Šenoe. Autorica izložbe: Dubravka Petek.  






Virtualna izložba Narodna tiskarnica Ljudevita Gaja priređena je na temelju izložbe održane u auli Gradske knjižnice u Zagrebu od 18. siječnja do 23. veljače 2019. godine. Na izložbi su bile postavljene 72 jedinice građe objavljene u nakladi Ljudevita Gaja ili otisnute u njegovoj tiskari te pet izložbenih panoa s presnimkama odabrane građe i popratnim tekstovima. Tom izložbom Gradska knjižnica predstavila je izbor iz svojeg fonda, u kojem se čuva približno 255 naslova objavljenih u nakladi Ljudevita Gaja ili otisnutih u njegovoj tiskari. Virtulna izložba predstavlja samo manji dio građe koja je bila izložena u vitrinama, ali, za razliku od fizičke izložbe, obuhvaća i onu građu koja je zastupljena u Digitalnim zbirkama Knjižnica grada Zagreba na portalu Digitalizirana zagrebačka baština. Ta se građa putem ugrađenih poveznica može u cijelosti pregledavati u digitalnom obliku. Virtualna izložba koncipirana je tako da će i ubuduće pratiti proces digitalizacije građe i popunjavati se novim digitalnim presnimkama. Na taj način Gradska knjižnica nastavlja sustavno predstavljati svoj baštinski fond ispunjavajući ujedno i edukativnu funkciju približavanja tiskane kulturne baštine u novom mediju, kroz sadržajno osmišljenu cjelinu.

Virtualno izdanje izložbe koja je u povodu 100. obljetnice smrti
Antuna Gustava Matoša održana u auli Gradske knjižnice
(17. ožujka - 4. travnja 2014.).

Izložba je koncipirana kao svojevrsni putokaz koji kroz zaokružene tematske cjeline nastoji čitateljima približiti opus Antuna Gustava Matoša. Izabranim citatima iz njegovih djela, informativnim popratnim tekstovima te presnimkama građe i drugim ilustrativnim materijalom, stavljen je naglasak na ključne momente Matoševa životopisa te na njegov krucijalni doprinos estetskim, stilističkim i poetološkim standardima hrvatske književnosti.
Poseban naglasak stavili smo na njegovu vezanost uz Zagreb te na petogodišnji boravak u Parizu prigodom Svjetske izložbe 1900. godine, za koju je imao akreditaciju kao izvjestitelj Bosanskog paviljona. To je razdoblje bitno utjecalo na formiranje njegovih estetičkih i književnih nazora, koje je implementirao u svoj književni, ali i kritički rad, posebice u onaj dio opusa kojim djeluje na formiranje svijesti hrvatske kulturne javnosti o secesijskim i modernističkim strujanjima u likovnim i drugim umjetnostima. Izložbu zaključuje cjelina posvećena njegovu latentnom, ali trajnom osjećaju blizine "sjene“, prolaznosti, kojom je obilježen čovjekov zemaljski život, a koja je posebice odredila Matoševu sudbinu zbog dugotrajnog i neumoljivog približavanja bolesti i, u konačnici, prerane smrti koja ga je sustigla u 41. godini života.
Virtualno izdanje je za Mjesec hrvatske knjige, s obzirom na njegovu ovogodišnju temu, LJUBAV, prošireno kratkim ogledom (D. P.) koji promišlja Matoševe sonete u svjetlu europske tradicije  trubadurske lirike, ali i filozofskoga odnosa prema enigmi erosa / filie i thanatosa. U tom smislu dodan je i kratki izbor Matoševih pjesama koje ilustriraju ovu tezu.
U pripremi virtualne izložbe korištena je izvorna građa Gradske knjižnice: zbirke Zagrabiensia i zaštićenog fonda. 
Izvornici portretnih fotografija Antuna Gustava Matoša pohranjeni su u HAZU (Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe - Odsjek za povijest hrvatske književnosti - Književna ostavština Antuna Gustava Matoša). Za digitalne presnimke zahvaljujemo Zakladi Antuna Gustava Matoša i Društvu Antuna Gustava Matoša u Tovarniku.
Zbirka Zagrabiensia čuva primjerke prvih izdanja svih knjiga koje je Matoš objavio za života, uključujući i prvo izdanje Novog iverja (1900.) s Matoševim vlastoručnim potpisom i posvetom njegovom dobrotvoru Kosti Hörmanu, uredniku sarajevskog časopisa Nada.
Željeli bismo da ovaj skromni doprinos prenese na čitatelje makar mali dio ljubavi prema Matoševu književnom i esejističkom djelu i entuzijazma s kojim je priređivačica izložbe uvijek iznova prolazila kroz pisanu riječ "Rabbija“ Antuna Gustava Matoša i njezinu magijsku auru. 
Autorica izložbe je Dubravka Petek, postere i virtualnu izložbu je likovno i grafički oblikovala Ismena Meić.


Virtualna izložba Ivana Brlić Mažuranić posvećena je životu i djelu velike hrvatske književnice. Izložbu je na temelju izložbe na posterima, koju su 2004. godine priredile Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu, Zdenka Sviben, koordinatorica Informativno-posudbenog odjela Gradske knjižnice i Ismena Meić, koordinatorica nakladništva i webmaster, priredila Ismena Meić u suradnji s tvrtkom ArhivPro d.o.o. Izložba na posterima, koja je u povodu 130. obljetnice rođenja Ivane Brlić Mažuranić bila postavljena u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, izazvala je veliko zanimanje te je, prevedena na engleski i ruski jezik, postavljena iste godine i na hrvatskom štandu na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Porodične fotografije i podaci o obitelji, kao i podaci o djelima koja su prevedena na brojne jezike i koja su bila izazov poznatim slikarima i ilustratorima, bit će zanimljive ne samo djeci i mladima koji i danas rado čitaju njezine knjige, već i brojnim poklonicima i proučavateljima njezinog djela.


Izložba Marija Jurić Zagorka je nastala inicijativom djelatnica Knjižnice Marije Jurić Zagorke koje su željele na stranicama knjižnice predstaviti dragocjene informacije o književnici čije ime nosi knjižnica, te učiniti sadržaje o Mariji Jurić Zagorki (djela, fotografije, arhivska građa, korisni linkovi…) šire dostupnima. U izradi virtualne izložbe koristila se digitalizirana građa Gradske knjižnice i Knjižnice Marije Jurić Zagorke, dijelom nastala tijekom izrade postera za izložbu povodom 50. obljetnice smrti Marije Jurić Zagorke.



Izložba Zagreb na pragu modernog doba nastala je na temelju građe digitalizirane u projektu Zagreb na pragu modernog doba, predstavljene unutar usustavljene zbirke Digitalizirana zagrebačka baština. Izložbom se htjelo prikazati razvitak glavnog hrvatskoga grada od šezdesetih godina 19. st. do početka 20. st. te njegovo prerastanje u modernu srednjoeuropsku metropolu sa svim obilježjima njemu sličnih gradova. Virtualna izložba Zagreb na pragu modernog doba priča priču o Zagrebu. Kronologija je umetnuta u priču o utemeljiteljskim društvima, o poznatim lokacijama, parkovima, institucijama i značajnim Zagrepčanima tog vremena. Izložba sadrži i vremeplov u kojem je u vremenskom nizu obuhvaćena sva građa. Sučelje za prikaz digitalnog objekta u Microsoft Silverlight pluginu omogućuje vrlo detaljno pregledavanje građe, promatranje boja i tonskih prijelaza, razlikovanje vrste tiska, struktura papira, vrste uveza, materijala od kojeg su načinjene korice, tragove korištenja izvornika. Pregledavanje virtualnog objekta u nekim elementima je informativnije od pregledavanja izvornika. Izložba je interaktivna i multimedijska i to je novina koju je u mnogome omogućio novi medij.


Knjižnice grada Zagreba su 2009. godine kroz projekt Izdanja zagrebačkih tiskara 17. i 18. st. započele digitalizaciju rijetkih i očuvanih izdanja prvih zagrebačkih tiskara pohranjenih u Zbirci Rara. Odabir građe napravljen je na temelju ranijih istraživanja Željka Vegha, voditelja Zbirke Rara u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, objavljenih u bibliografijama Sladki naš kaj (1998.) i Slavonska i bunjevačka ručna knjižnica (1999.). Izbor građe temelji se kako na sadržajnoj vrijednosti jedinica, tako i na očuvanosti i raritetnosti građe. Projekt se nastavio i u 2010. i 2011. godini, a nastavlja se i dalje.

Želeći objediniti i popularizirati građu digitaliziranu unutar spomenutog projekta te objavljenu zajedno s drugom digitaliziranom zavičajnom građom na portalu Digitalizirana zagrebačka baština, izrađena je virtualna izložba Zagrebačke tiskare 17. i 18. stoljeća. Izložba koja donosi kratku povijest zagrebačkog tiskarstva i prikaz rada prvih zagrebačkih tiskara, smješta u živi tiskarski povijesni kontekst elektronička izdanja objavljena na portalu Digitalizirana zagrebačka baština, kao i drugim portalima. Zainteresirani posjetitelji izložbe samostalno se mogu kretati i pregledavati građu, pratiti i uspoređivati kvalitetu tiska pojedinih tiskara te dobiti uvid u dosege ranog zagrebačkog tiskarstva. Za izdanja koja su u planu za digitalizaciju, ponuđene su fotografije naslovnih listova.


Virtualno izdanje izložbe posvećene Marinu Držiću. Izložba je postavljena u auli Gradske knjižnice povodom obilježavanja 500. obljetnice rođenja u Mjesecu hrvatske knjige 2008. i sadrži postere o životu i djelu Marina Držića te građu iz fondova Gradske knjižnice. Zahvaljujemo Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU na korištenju slikovne građe za potrebe izložbe. Izložbu je priredila i postavila Sanja Repanić Blažičko, a grafički oblikovala Ismena Meić.

"Marin Držić, kasnije nazvan Vidra (pseudonim i nadimak prema istoimenoj inteligentnoj životinji skupocjena krzna), najveći hrvatski komediograf i jedna od najznačajnijih stvaralačkih osobnosti u hrvatskoj, ali i svjetskoj književnosti, živio je u 16. stoljeću (rođen je 1508. u Dubrovniku u obitelji pučana koja je krajem 14. stoljeća izgubila plemstvo, a umro u Veneciji nepoznatom i iznenadnom smrću 2. svibnja 1567.). Držićev život i djelo snažno su obilježeni stalnim preklapanjem, isprepletenošću i okretanjem renesansnih i manirističkih svjetova." (Mira Muhoberac, iz predgovora, Marin Držić: Dundo Maroje i druga djela, Vinkovci, 1998.)

 
Virtualno izdanje izložbe Naše nebo postavljene u auli Gradske knjižnice u Mjesecu hrvatske knjige  2009. godine koji je posvećen Međunarodnoj godini astronomije. Na izložbi su izloženi posteri te građa iz fondova Gradske knjižnice s područja astronomije, fizike i filozofije. Izložbu je priredila i grafički oblikovala Ismena Meić.
Aristarh. Prvi je postavio hipotezu da se planeti gibaju oko Sunca po kružnicama. To je bio prvi heliocentrični sustav! U svojem modelu Aristarh je pretpostavio da Zemlja ima dnevnu rotaciju oko osi i da jedanput godišnje obiđe Sunce.
Kepler. Istražuje stroge matematičke relacije u astronomskim pojavama, te otkriva u njima harmoniju kozmosa. U svom djelu “Astronomia nova” (1609.) izlaže svoja velika otkrića o zakonima kretanja planeta, i to prva dva zakona, da se planeti kreću po elipsama oko Sunca, te da je kretanje planeta u Sunčevoj blizini brže, a u većoj udaljenosti od Sunca sporije, tako da radius-vektor u istim vremenima opisuje iste površine.
Nove vizije. Scenarij opnosvijeta i ciklički kozmološki model su novi načini razmišljanja o svemiru i o njegovoj evoluciji, koje je omogućila teorija struna/M-teorija. Ako živimo unutar troopne, stoljećima staro pitanje o supstancijalnosti trodimenzionalnog prostora dobija odgovor: prostor je opna i stoga je nedvojbeno “nešto”. No, postoje i mnoge druge opne, različitih dimenzija, koje lebde u višedimenzionalnom prostranstvu M-teorije. A ako kozmološku evoluciju na našoj troopni pokreću ciklični srazovi s obližnjom opnom, vrijeme kakvo poznajemo obuhvaćalo bi samo jedan od mnogih ciklusa svemira, pri čemu bi jedan veliki prasak slijedio drugi, pa treći... Prostor i vrijeme možda su mnogo više nego što smo očekivali; ako jesu, ono što shvaćamo kao “svemir" možda je tek dio neke veće stvarnosti. (tekstovi s izložbe)


Virtualna izložba o Miroslavu Krleži priređena je na osnovu izložbe koja je bila postavljena u auli Gradske knjižnice u povodu 30. obljetnice smrti Miroslava Krleže u prosincu 2011. godine. Izložbu čine posteri o životu i djelu Miroslava Krleže te građa iz fondova Gradske knjižnice. Izložbu su preredili Sanja Repanić Blažičko, Ivan Glušac i Zdenka Sviben, koja je izložbu i grafički oblikovala.

"Kao pojam i simbol Krležine vizije pojavljuje se lik pučkog zabavljača Petrice Kerempuha u ulozi baladičnog komentatora pučke i cjelokupne hrvatske drame kroz stoljeća, vodiča kroz mučna i tamna razdoblja hrvatske povijesti. On je istodobno komedijaš, cinik i satirik, otkrivač i ilustrator karakteristične pučke svijesti koja se u Baladama manifestira logikom i filozofijom otpora, negacije svega postojećega, relativiziranja svake pojave i stanja, ali i fatalizmom kao iskazom svoje bespomoći. Kerempuh se, uz ostale osbine, odlikuje znanjem svjetskih jezika jer kao iz rukava istresa latinske, njemačke i madžarske riječi i fraze uz znatan inventar svoga kajkavskog vokabulara, a u stanju je u originalu citirati Dantea, pozivati se na Ovidija i Cervantesa, što sve ukazuje na visoku razinu opće kulture i objašnjava kako je taj kompleksan i reljefan književni lik zapravo pjesnikov alter ego." (tekst s izložbe)


Virtualno izdanje izložbe posvećene Stjepanu Miletiću. Ova verzija priređena je prema izložbi postavljenoj u auli Gradske knjižnice od 20. svibnja do 2. lipnja 2008. godine u povodu stote obljetnice smrti Stjepana Miletića, intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (1894.-1898.). U tom svojstvu on je 14. listopada 1895. godine otvorio novu kazališnu zgradu na Sveučilišnom trgu, u kojoj je Hrvatsko narodno kazalište smješteno i danas. Obnašajući dužnost intendanta, u vrlo kratkom roku podignuo je zagrebačko kazalište na europsku razinu. Bio je aktivan i na drugim područjima hrvatskoga kulturnog i društvenog života. Za pripremu izložbe korištena je izvorna građa Gradske knjižnice, osobito zbirke Zagrabiensia te zaštićenog fonda. Naslovni plakat oblikovan je prema portretu Stjepana Miletića kojeg je 1894. godine naslikao Vlaho Bukovac. Izložbu je priredila Dubravka Petek, dok je postere likovno i grafički oblikovala Ismena Meić. Osobito vrijedne jedinice građe koje su bile izložene u vitrinama, u međuvremenu su i digitalizirane te su u cijelosti dostupne na portalu Digitalizirana zagrebačka baština.


Virtualno izdanje izložbe posvećene Antunu Gustavu Matošu. Ova verzija priređena je prema izložbi postavljenoj u auli Gradske knjižnice od 23. svibnja do 17. lipnja 2013. godine u povodu 140. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša (13. lipnja 1873. - 17. ožujka 1914.).
U pripremi ove izložbe korištena je izvorna građa Gradske knjižnice i njezinih zbirki: zbirke Zagrabiensia, zaštićenog fonda i čitaonice periodike. Za presnimku Matoševe knjige “Naši ljudi i krajevi : portraiti i pejzaži”. Zagreb, 1910. korišten je izvornik iz zaštićenog fonda Knjižnice Tina Ujevića. Izložbu je priredila Dubravka Petek, dok je postere likovno i grafički oblikovala Ismena Meić. Matoš je svojim  književnim, ali i publicističkim radom, postavio hrvatsku književnost na prijelazu 19. u 20. stoljeće pred nove estetke standarde. Premda je za života plijenio pozornost čitatelja  oštrim kritičkim zapažanjima i naglašenom polemičnošću, danas ga percipiramo prije svega kao jednog od naših najvećih sonetista. Za života je objavio sedam knjiga i preko tisuću književnih i publicističkih priloga u više od pedeset publikacija. Brojna kasnija izdanja, uključujući posthumni dio opusa te tri edicije Sabranih djela kao i niz lektirnih izdanja, najbolje govore o bogatstvu njegove književne ostavštine i njezinu značenju za hrvatsku kulturu.


Virtualno izdanje izložbe posvećene Ivi Andriću prema izložbi postavljenoj u auli Gradske knjižnice  u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2012. godine i  120. obljetnice Andrićeva rođenja (9. listopada 1892. – 9. listopada 2012.). U pripremi ove izložbe korištena je izvorna građa Gradske knjižnice, iz zbirke općeg i zaštićenog fonda, zavičajne zbirke Zagrabiensia te iz čitaonice periodike. Izložbu je priredila Ivana Fištrek, dok je postere likovno i grafički oblikovala Ismena Meić. 

Šta je pisanje? To je valjda onaj trenutak kad se misao iskrada iz vaše svesti i stranstvuje dugo, bez mere i na svoju ruku, u potrazi za nekim pritajenim znakom, za slučajnom nekom tačkom na vidiku. Tada nastupa onaj kratki, a vreli razmak kad nam se čini da smo obesmišljeni i da se iza i ispred nas prostire nêma i nedokučiva pustoš iskušenja. Svesni ste da vas more glad i žeđ, da na vas vrebaju sva zla i sve nedoumice sveta, ali da usprkos njima morate produžiti kud ste naumili. Ivo Andrić (dio teksta s izložbe)
 
Služba čovjeku i čovječnosti, vjera u ljepotu i harmoniju kao kontrast mržnji i ružnoći, neskladu i destrukciji, građenje putova i mostova prema drugom i drukčijem – to je bio umjetnički credo Andrićeva stvaralaštva. Pričanje priča posve je podredio tomu humanističkom cilju. Andrić je bio alkemičar koji je sve čega se taknuo pretvarao u priču. Krešimir Nemec (dio teksta s izložbe)




Virtualno izdanje izložbe Od Mandalice do Mitnice - sličice iz prošlosti Črnomerca, koja se na posterima mogla razgledati u Knjižnici Vladimira Nazora od 30. svibnja do 30. lipnja 2012. i koja je izazvala značajnu pozornost. Postavljena je u povodu Dana grada Zagreba, kako bi se upozorilo da u literaturi o prošlosti Zagreba postoji izrazit nesrazmjer u zastupljenosti i obrađenosti pojedinih gradskih dijelova. Najstariji dijelovi grada (Gornji grad, Kaptol, Donji grad) obrađeni su očekivano detaljno i dobro, dok su ostali dijelovi obrađeni tek sporadično. To se podjednako odnosi na novoizgrađene dijelove grada kao i na dijelove grada nastale na terenu nekadašnjih prigradskih sela. Većina stanovnika, međutim, stanuje baš u takvim "nepovijesnim" dijelovima grada. Stoga je u Knjižnici Vladimira Nazora realizirana još jedna zagrebačka kvartovska priča. Izložbu su priredili Mladen Klemenčić, Vesna Čabrić i Svjetlana Ciglar, ali i mnogi stanovnici Črnomerca, Tvornica Franck, Zagrebačka pivovara, škole i razne druge ustanove koje su pomogle u prikupljanju starih fotografija, novinskih članaka… Ovom se izložbom željelo potaknuti zanimanje za kvartovsku prošlost i kvartovski identitet. Izložba nije zamišljena kao cjelovit uvid u prošlost Črnomerca, nego se prikupljenim materijalom, ponajprije starim fotografijama, podsjeća na ključne momente i fragmente urbanizacije tog dijela Zagreba. Nastojalo se pritom da to ne bude samo nostalgično prisjećanje na davne dane već da to bude poticaj na aktivan odnos prema životnoj sredini.


Virtualno izdanje izložbe Sličice iz prošlosti Črnomerca dobila je i svoj nastavak u izložbi pod nazivom Od Mandalice do Keglbajsa koja je postavljena uz Dan Grada Zagreba 2013. godine u Knjižnici Vladimira Nazora, a mogla se razgledati u izlozima Knjižnice od 23.svibnja do 30. lipnja.
U ovo doba velikih promjena vrijeme svakako treba malo zaustaviti i ponovno se vratiti u ne tako davnu prošlost! Treba potaknuti zanimanje za kvartovsku prošlost i kavrtovski identitet Črnomerca, prostora u kojem živi i radi Knjižnica Vladimira Nazora već 65 godina, od 1948. Stanovnici i djelatnici Knjižnice zajedno su prikupljali stare fotografije, razglednice i novinske članke, snimali tonske zapise kojima su se pojedinci prisjećali vremena svog djetinjstva i mladosti što su ih proveli u dijelu kvarta koji smo definirali od Mandalice do Keglbajsa. Uz dozvolu sugovornika, gospođe Klementine Gržetić i gospodina Mire Križića, ovdje se mogu poslušati. Za izložbu je korištena i građa zbirke Zagrebiensia Knjižnica grada Zagreba, građa fotoarhiva Muzeja grada Zagreba i Hrvatskog državnog arhiva. Autorice izložbe Vesna Čabrić i Svjetlana Ciglar, izložbom podsjećaju na protekle promjene, obilježavaju 65-u obljetnicu postojanja Knjižnice Vladimira Nazora u kvartu, potiču lokalnu i širu zajednicu na aktivan odnos prema životnoj i radnoj sredini.



Virtualno izdanje izložbe 60 godina Knjižnice u Podsusedu , koja se mogla razgledati u Knjižnici Podsused od 18. listopada do 15. studenog 2012. u Mjesecu hrvatske knjige, prikazuje promjene u knjižnici kroz vrijeme unutar šest desetljeća kontinuiranog rada.

Počeci knjižničarstva u Podsusedu datiraju iz 1913. godine kada se osniva prvo čitaoničko društvo u Podsusedu, Susedgradska čitaonica, koja 1923. godine mijenja naziv u Hrvatska čitaonica u Podsusedu, te čitaoničko društvo Hrvatska čitaonica Croatia u Podsusedu, u tvorničkoj kantini Tvornice cementa Portland (1923.). Čitaonica je u velikoj mjeri utjecala na društveni i kulturni život Podsuseda tijekom četvrt stoljeća svoga djelovanja. Tijekom 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća imala je bogatu i raznovrsnu djelatnost, te su u sklopu čitaonice djelovali Diletantsko društvo Hrvatske čitaonice u Podsusedu, Notno tamburaški zbor Hrvatske čitaonice u Podsusedu i Hrvatski pjevački zbor „Susedgrad“ Hrvatske čitaonice u Podsusedu. Današnja Knjižnica Podsused, započinje sa svojim radom nakon Drugog svjetskog rata, 1951. godine u prostorijama tadašnjeg Doma kulture u Podsusedu (Sokolski dom) s ukupnim fondom od 800 knjiga i 200 članova. U potrazi za boljim i funkcionalnijim smještajem Knjižnica se nakon drugog preseljenja 1954. godine smješta u svoj današnji prostor. Nakon deset godina svoga samostalnog djelovanja postaje dio mreže knjižnica Narodne knjižnice Susedgrad, kasnije Vladimira Nazora. Izložba prikazuje promjene u knjižnici i oko nje, razvoj novih usluga i programa, te međusobnu neodvojivost knjižnice i kvarta.



Virtualno izdanje izložbe Zlatno doba Podsuseda – pabirci prošlosti koja se mogla razgledati u Knjižnici Podsused u periodu od 17.10.2016. do 01.12.2016. godine, prikazuje razvoj Podsuseda kroz fotografije s kraja 19. i početkom 20. stoljeća.

Opći društveni napredak krajem devetnaestog stoljeća zahvaća i Podsused, zahvaljujući izgradnji željeznice, izgradnji nasipa, prometnom povezivanju, stvaraju se uvjeti za prostorno širenje i razvoj naselja, te demografski rast. U vrijeme 'utemeljiteskog razdoblja' Podsused se širi, dobiva prostor središnjeg dijela, odnosno trg, uz gostionice, niću obrtničke radnje i trgovine. Zgrada jednorazredne Obće pučke škole gradi se 1891. godine (danas zgrada Knjižnice), a te iste godine i planinarski dom, 1924. godine Ivan Vlašić na lijevoj obali Save postavlja drveno kupalište s 40 kabina i sezonskom gostionicom. U periodu između dvaju svjetskih ratova tzv. Zlatnog doba Podsuseda društveni život iznimno je bogat i raznolik. Prvo osnovano društvo bilo je čitaoničko društvo Susedgradska čitaonica 1913. Godine, Čitaonica je poticala i pomagala osnivanje i rad drugih društava u Podsusedu, s njima je surađivala, a služila je i kao mjesto osnivanja i okupljanja drugim društvima. Tijekom 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća Podsused je ladanjsko mjesto s uređenim vrtovima, parkovima, ljetnikovcima te omiljeno Zagrebačko izletište i kupalište.

Građa za izložbu Zlatno doba Podsuseda – pabirci prošlosti prikupljena je iz raznih izvora. Osim muzejske i arhivske građe, materijal sadrži fotografije, dokumente i građu iz privatnih zbirki stanovnika Podsuseda koju su ustupili Knjižnici da ih digitalno obradi i koristi za potrebe izložbe.