Čudesni svijet latica
Marija Igaly rođena je 1936. godine u Zagrebu, gdje živi i završava školovanje. Još se za vrijeme svog profesionalnog rada s djecom u Zavodu za odgoj gluhonijeme djece u Zagrebu počela likovno izražavati na originalan način, stvarajući minijature od prešanih latica cvijeća bez upotrebe ljepila. Od 1981. godine, kada je postala članica likovne udruge "Grupa '69", svoje je radove sustavno izlagala u zemlji i u inozemstvu te je sudjelovala na više od 90 skupnih i 79 samostalnih izložbi. Godine 1986. primljena je u IAA/AIAP međunarodnu udrugu likovnih umjetnika, a već iduće godine na godišnjoj smotri likovnih ostvarenja "Grupe '69" primila je priznanje "Zlatni kist" od stručnog žirija u sastavu J. Depolo, V. Jordan, D. Babić.Godine 1995. pozvana je da izlaže na Međunarodnoj izložbi "Art '95" u New Yorku. Jednomjesečno nagradno putovanje u Ameriku koristi za upoznavanje umjetnosti, kao i za prezentaciju svog osebujnog likovnog stvaralaštva. Godine 1999. registrirala je i zaštitila toMAgo postupak povećanja svojih minijatura, za koji je na 27. Internacionalnoj izložbi inovacija u Genevi dobila srebrnu medalju te brončanu medalju i diplomu na 48. Svjetskom salonu inovacija, otkrića i novih tehnologija u Bruxellesu.
Osim navedenih, do sada je primila i mnoge druge nagrade, priznanja, zahvale i diplome. U zemlji i inozemstvu održala je brojne demonstracije rada, kao i likovne radionice.
O postupku toMAgo
Riječ je o postupku stvaranja likovnog djela od prirodnih elemenata, tj. biljke, pri čemu autor samostalno odabire dijelove biljaka s kojima će raditi (najčešće su to latice cvijeća). Svježu biljku rastavlja i preša. S obzirom na bogatstvo autohtone prirodne strukture prešane latice pobuđuju niz najrazličitijih asocijacija koje autor likovno ostvaruje polažući pincetom krhke latice na podlogu od tkanine. Pritom ne upotrebljava ni ljepilo ni škare ni prethodnu skicu ili predložak. Slika se pokrije stakalcem.
Suvremenom tehnikom skeniranja u visokoj razlučivosti te tiskarskom tehnologijom moguće je svaki i najsitniji tvorni element sličice opažati i povećavati. Svako veće povećanje otkriva sve bogatiju mikrostrukturu biljnih elemenata od kojih je sličica sačinjena. Za razliku od ostalih predložaka za izradu povećanja, kod kojih se velikim povećavanjima otkrivaju nepravilnosti predloška, povećanjem razmjera u okviru toMAgo postupka dobiva se upravo suprotni učinak, odnosno otkrivena struktura postaje sve bogatija.
Ova inovacija omogućava posebnu stvaralačku atmosferu u kojoj čovjek uranjajući u mikrostrukturu biljnog svijeta dobiva fascinantne odjeke u svojoj stvaralačkoj mašti. Inovacija omogućava višenamjensko korištenje motiva dobivenog toMAgo postupkom. Tako dobivena slika postaje pogodna za pripremu za tisak. Povećane minijature moguće je izlagati u velikom galerijskom prostoru jer zrače bogatstvom prirodnih struktura i kolora što uvelike oplemenjuje i obogaćuje motiv te minijature. Tim slikama moguće je opremiti zidove najrazličitijih prostora, a posebno su pogodne kao fraktali za kompjutersku grafiku primjenjivu na nizu produkata za široku potrošnju i dekoraciju.
Svečano otvorenje izložbe održat će se 21. ožujka 2018. godine s početkom u 18:00 sati, a u programu otvorenja sudjelovat će Željka Zdelar, povjesničarka umjetnosti.
Ova inovacija omogućava posebnu stvaralačku atmosferu u kojoj čovjek uranjajući u mikrostrukturu biljnog svijeta dobiva fascinantne odjeke u svojoj stvaralačkoj mašti. Inovacija omogućava višenamjensko korištenje motiva dobivenog toMAgo postupkom. Tako dobivena slika postaje pogodna za pripremu za tisak. Povećane minijature moguće je izlagati u velikom galerijskom prostoru jer zrače bogatstvom prirodnih struktura i kolora što uvelike oplemenjuje i obogaćuje motiv te minijature. Tim slikama moguće je opremiti zidove najrazličitijih prostora, a posebno su pogodne kao fraktali za kompjutersku grafiku primjenjivu na nizu produkata za široku potrošnju i dekoraciju.
Svečano otvorenje izložbe održat će se 21. ožujka 2018. godine s početkom u 18:00 sati, a u programu otvorenja sudjelovat će Željka Zdelar, povjesničarka umjetnosti.