Smisao egzistencije

„Misliti, znači promijeniti se“, ustvrdio je Sartre u vremenu radikalne promjene smisla postojanja, koje određujemo egzistencijalizmom. To nije samo zahtjev za pukim postojanjem, nego i za smislom života koji se ne nalazi nigdje izvan svijeta, već u nama samima, koji proizvodimo vlastiti, autentični smisao. Egzistencija zato prethodi esenciji, pa je čovjek ništa drugo do „vlastiti projekt“. Francuski filozof i književnik Jean-Paul Sartre u svojoj je filozofskoj misli sjedinio najutjecajnija filozofska strujanja 20. stoljeća - fenomenologiju, filozofiju egzistencije i marksizam - koja se kao zasebni putovi međusobno nisu podnosili, dok je u književnosti izražavao proturječje između egzistencijalističkoga otuđenja i angažirane umjetnosti (književnosti). Istina o čovjeku, ukazivao je Sartre, najbliža je suočenju s apsurdom te rastrganošću između sebe i drugog, otuđenja i angažmana, smisla i besmisla, krize subjekta i slobode, komunizma i kapitalizma.

Afirmacijom pitanja ništavila, tjeskobe, mučnine, očaja, otuđenja, seksualnosti i revolucionarnosti ne obilježavamo samo njegovo gostovanje na tribini Književnog petka 1960. godine, održanoj u tadašnjoj Radničkoj biblioteci, već afirmiramo i važnost naslijeđa njegova mišljenja u svijetu novih promjena i imperativa iznalaženja neke nove autentične egzistencije, nespremne pristati na svijet koji je dan i prosječnost koja ga podržava. (G. S.)
 
Gosti: Tomislav Brlek, Nenad Ivić, Maja Zorica
Urednik i voditelj: Goran Sunajko

Zoom podaci za praćenje tribine putem interneta:

Join Zoom Meeting: https://us02web.zoom.us/j/85481856188...
Meeting ID: 854 8185 6188
Passcode: 324800

Jean-Paul Sartre na Književnom petku 16. svibnja 1960. u dvorani Radničke biblioteke.

 

Jean-Paul Sartre - kronologija života i rada

• Jean-Paul Charles Aymard Sartre rodio se u Parizu, 21. lipnja 1905.
• Kad je Sartre imao samo 15 mjeseci, umro mu je otac. Otad ga je odgajao djed po majci, Charles Schweitzer, profesor njemačkog jezika.
• Kao mladić, 1920-ih godina, Sartre se počeo zanimati za filozofiju, nakon što je pročitao Bergsonov Esej o trenutnim podacima svijesti.
• Studirao je u Parizu na École Normale Supérieure, institutu višeg školstva, koji je bio ishodište svih francuskih mislilaca i intelektualaca toga doba.
• Godine 1929. na École Normale upoznao se sa Simone de Beauvoir, koja je studirala na Sorbonni.
• Sve od tada njih je dvoje imalo kontinuiranu prisnu prijateljsku, te otvorenu ljubavnu vezu. Oni su tako  doveli u pitanje kulturne i socijalne pretpostavke svojega odgoja, koji su smatrali buržujski ograničenim i nazadnim
• Konflikt između opresivnog, duhovno uništavajućeg konformizma i autentičnog bivanja postao je glavnom temom Sartreovih djela, pa i njegovoga važnog filozofskog spisa Bitak i ništo  (L'Être et le Néant, 1943.).
• Na École Normale Supérieure Sartre je diplomirao 1929. s doktoratom iz filozofije, a od 1929. do 1931. služio je u francuskoj vojsci.
• Iako se popularnim uvodom u njegovu filozofiju smatra predavanje / esej Egzistencijalizam je humanizam (1946.) kasnije elaboracije kritičara pa i samog Sartea smatraju to djelo veoma nepouzdanim i nedorečenim uratkom.
• Metafizički temelj za egzistencijalističku filozofiju Sartre izlaže u djelu La Transcendance de l'Ego (Transcendiranje ega, 1934.). U tom eseju Sartre čini prvi iskorak u odnosu na fenomenološku tradiciju, u okviru koje je do tada filozofirao.
• Roman Mučnina (1936.) predstavlja daljnju, ovaj put književnu razradu egzistencijalističke filozofije. Ovo je djelo postalo i ostalo najznačajnija Sartreova književna ostavština.
• Slijedi zbirka pripovjetki Zid (1939), također na egzistencijalističkom tragu.
• Filozofskim djelom Bitak i ništo (1943.) započinje druga faza Sartreovog života i rada, obilježena ponajprije političkim aktivizmom.
• Sartre se opredijelio za političku ljevicu, u početku zajedno s prijateljem Albertom Camusom, s kojim se oko 1951. godine politički razišao.
• Nakon Drugog svjetskog rata slijedi složena prozna trilogija Putovi slobode (1945.-1949.) i politički angažirana drama Prljave ruke (1948 / 1951.).
• Tih poslijeratnih godina napisao je i čitav niz drama kao što su Muhe, Iza zatvorenih vrata, Prljave ruke, Đavo i gospodin Bog, Nesahranjeni mrtvac itd.
• Tijekom 50.-ih i 60.-ih Sartre se aktivno zauzimao za neovisnost Alžira te je bio protiv rata u Vijetnamu. Time se svrstao među prvake antikolonijalnog pokreta.
• Godine 1964., Sartre dobiva Nobelovu nagradu za književnost, koju sukladno svojemu nonkonformizmu, odbija primiti.
• Kako je Sartre bio dosljedni ateist, sva su njegova djela 1948. godine stavljena na Indeks zabranjenih knjiga. Pred kraj života pokazivao je sklonost židovstvu.
• U kasnijoj fazi života najznačajnije mu je filozofsko djelo Kritika dijalektičkog uma 1960. godine.
• Sartre je cijeli život pisao eseje i kritičke tekstove o književnosti i književnicima: Što je književnost?, Situacije I i II, Baudelaire, Sveti Genet, glumac i mučenik, Obiteljski idiot.
• Jean-Paul Sartre umro je u Parizu u Parizu 15. travnja 1980. u 75. godini života od edema pluća.

 
Izbor iz literature:

1. ARONSON, R. Camus & Sartre : priča o jednom prijateljstvu i njegovom kraju. Zagreb : Euroknjiga, 2007.
2. PAIĆ, Ž. Projekt slobode : Jean-Paul Sartre - filozofija i angažman. Pulla : Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, 2007.
3. SARTRE, J. P. Bitak i ništo : ogled iz fenomenološke ontologije. Zagreb : Demetra, 2006.
4. THODY, P. M. W. Sartre za početnike. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2003.
5. SARTRE, J. P. Jean-Paul Sartre : Nobelova nagrada za književnost 1964. Zagreb : Školska knjiga, 2001.
6. SARTRE, J. P. Mučnina. Zagreb : Konzor, 1997.
7. SARTRE, J. P. Beleške o ludoriji rata. Sarajevo : Svjetlost, 1989.
8. BEAUVOIR, S. de Ceremonija oproštaja ; Razgovori s Žan-Pol Sartrom : avgust-septembar 1974. Novi Sad : Matica srpska, 1984.
9. SARTRE, J. P. Biće i ništavilo : ogled iz fenomenološke ontologije. Beograd : Nolit, 1984.
10. SARTRE, J. P. Drame ; Tekstovi o pozorištu. Beograd : Nolit, 1984.
11. SARTRE, J. P. Filosofski spisi. Beograd : Nolit, 1984.
12. SARTRE, J. P. Kritika dijalektičkog uma. Beograd : Nolit, 1984.
13. SARTRE, J. P. Portreti. Beograd : Nolit, 1984.
14. SARTRE, J. P. Putevi slobode. Beograd : Nolit, 1984.
15. SARTRE, J. P. Šta je književnost?. Beograd : Nolit, 1984.
16. SARTRE, J. P. Kritika dijalektičkog uma. Beograd : Nolit, 1983.
17. SARTRE, J. P. Mučnina. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1983.
18. SARTRE, J. P. Mučnina ; Reči ; Zid. Beograd : Nolit, 1981.
19. SARTRE, J. P. Portreti. Beograd : Nolit, 1981.
20. SARTRE, J. P. Staljinova avet. Zagreb : Kulturni radnik, 1980.
21. SARTRE, J. P. Novi eseji. Beograd : Rad, 1979.
22. SARTR njim samim : donosimo integralni tekst filma koji su Aleksandar Astrik i Mišel Konta snimili i montirali iz materijala namijenjenog Sartrovoj autorskoj seriji Dvadeseti vijek. Sarajevo : Svjetlost, 1979.
23. SARTRE, J. P. Odgoda ; Riječi. Zagreb : Liber, 1977.
24. SARTRE, J. P. Egzistencijalizam i marksizam. Beograd : Nolit, 1973.
25. SARTRE, J. P. Đavo i Gospod Bog. Beograd : Prosveta, 1966.
26. SARTRE, J. P. Egzistencijalizam je humanizam. Sarajevo : "Veselin Masleša", 1964. 
27. MATVEJEVIĆ, P. Jean-Paul Sartre. Zagreb : Stvarnost, 1965.
28. SARTRE, J. P. O književnosti i piscima. Beograd : Kultura, 1962.
29. SARTRE, J. P. Bludnica dostojna poštovanja : drama u dve slike. Beograd : Beletra, 1960.
30. SARTRE, J. P. Intimnost ; Soba. Zagreb : Matica hrvatska, 1956.
31. SARTRE, J. P. Mučnina : roman. Zagreb : Zora, 1952.
32. SARTRE, J. P. Dvije drame. . Zagreb : Matica hrvatska, 1951. 

Link na mrežne stranice kataloga: https://bit.ly/3ek7LwI  

Sastavio: Siniša Nikolić, član uredništva Književnog petka