Eppur si muove

Jedanaesta sezona ciklusa znanstvenih tribina (2024.)

Kontakt:
​Znanstvena tribina Eppur si muove
​e-mail: eppur.si.muove@kgz.hr

“Sukob” znanstvene i religijske slike svijeta - slučaj Galilei

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održati će se u srijedu, 6. studenoga 2024. u 19 sati u Galeriji Kupola.

Postoji više pristupa stvarnosti. Jedan od njih je znanost, drugi vjera, koja se iskazuje u obliku pripadnosti određenoj religiji. Jesu li pristupi stvarnosti kakav nude znanost i religija suprotni ili možda komplementarni? Kako je to bilo u prošlosti, a kako je danas? Na tribini će se u glavnim crtama prikazati razvoj kozmologije od ranih civilizacija preko starozavjetne kozmologije i kozmologije Milećana do kršćansko-aristotelske kozmologije europskih sveučilišta 17. stoljeća, s naglaskom na ulozi božanskog elementa. Razmotrit će se odnos teorijske astronomije i kozmologije te izložiti glavne odlike astronomskih sustava aktualnih početkom 17. stoljeća. Opisat će se Galileijevi stavovi o kozmologiji i astronomiji te njegov doprinos postanku moderne fizike (Ptolemej, Kopernik, Brahe, Kepler). Izložit će se kratki životopis Galileijev, smještanje u vrijeme i okolnosti, njegova astronomska otkrića, rasprave koje su se iz toga razvile, suđenje koje rezultira Dekretom Kongregacije indexa sa stoljetnim posljedicama. Odnos Crkve prema Galileiju te kako je Crkva prihvaćala znanstvena otkrića otvara pitanje o tzv. sukobu znanosti i Crkve, kao i viđenje spomenutog "razdora" iz ondašnje perspektive te kako se na taj problem gleda danas. 

Urednik i voditelj tribine:
Stipe Kutleša je umirovljeni znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Završio je studij filozofije i povijesti na Filozofslom fakultetu u Zagrebu te studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, također u Zagrebu. Doktorirao je filozofiju. Bavi se, između ostalog, poviješću i filozofijom znanosti, uključujući hrvatsku znanost i filozofiju, te odnosom znanosti i religije. Radio je u HAZU i predavao na nekoliko sveučilišta u Hrvatskoj i BiH.
 
Sudionici tribine:
Tihomir Vukelja je u Zagrebu završio studij fizike i poslijediplomski studij povijesti i filozofije znanosti te doktorirao filozofiju. Izvanredni je profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje predaje povijest i filozofiju fizike. Bavi se istraživanjem povijesti prirodoslovlja u Hrvatskoj.
 
Đuro Drobac rođen je u Konavlima. Diplomirao je i doktorirao eksperimentalnu fiziku čvrstog stanja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Radio je na Institutu za fiziku u Zagrebu. Bavio se istraživanjem magnetizma, posebno konstrukcijom vrlo osjetljivih uređaja za induktivno mjerenje magnetskih svojstava tvari. Popularizacija fizike bila je jedno od njegovih područja djelovanja.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. rer. tech. Ivan Radiček doktorirao je računarstvo na Tehničkom sveučilištu u Beču, usavršavao se na Institutu Max Planck za informatiku u Njemačkoj, radio je šest godina u Microsoftu u odjelu za podatke i umjetnu inteligenciju, a danas je član Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode, gdje djeluje u sekciji za teorijsko računarstvo.

Sudionik tribine:
Matko Vlahović diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao novinar i urednik angažiran je u području nezavisne kulture. Bavi se temama koje istražuju sjecišta tehnologije i društva, s posebnim naglaskom na historijsko-materijalističku analizu, kao i temama koje uključuju digitalnu i pop kulturu, ekologiju, ranjive društvene skupine, migracijske politike i ekonomske nejednakosti.



Utjecaj radiofrekventnih elektromagnetskih polja na zdravlje ljudi

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održala se u srijedu, 8. svibnja 2024. u 19 sati u Galeriji Kupola.

U proteklih sto godina svjedočimo znatnom povećanju razine radiofrekventnog (RF) elektromagnetskog zračenja. Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) klasificirala je ta zračenja kao 2B kancerogen.

Što kažu brojni recentni znanstveni radovi nastali na temelju istraživanja takozvanih „netermalnih“ učinaka radiofrekventnog elektromagnetskog zračenja na ljudski organizam? Jesu li čak i dopuštena službena ograničenja količine tih zračenja bezopasna po ljudsko zdravlje i zdravlje ekosustava?

Koji su sve izvori tehnoloških zračenja kojima smo izloženi? Na koji način radiofrekventna elektromagnetska zračenja mogu imati pojačan učinak u sinergiji s pojedinim drugim događanjima u okolišu? Na koji način tehnogena elektromagnetska polja iz postojećih civilnih i militarističkih sustava mogu utjecati na živi svijet, planetarne ekosustave, biosferu planeta?

Po čemu se 5G mreža razlikuje od prethodnih telekomunikacijskih bežičnih sustava? Je li 5G oružje?
Moguće dugoročne posljedice izlaganja ljudi postojećoj količini radiofrekventnog elektromagnetskog zračenja teško je prepoznati pa je stoga potrebno uključiti načelo opreznosti, osvijestiti javnost za ovaj kompleksan problem, uključiti adekvatna regulatorna tijela i odgovoriti na pitanje - kako se može smanjiti trenutna izloženost tim emisijama?
 
 
Urednik i voditelj tribine:
Božidar Kemić je magistar fizike, diplomirao teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i na Institutu Ruđer Bošković. Član je Hrvatskog astronomskog društva i popularizator astronomije, astrofizike i kozmologije u suradnji sa Zvjezdarnicom Zagreb. Predsjednik je građanskog društva Institut za Bio i Tehnosferu koje se bavi utjecajem tehnologije na prirodni okoliš i živi svijet.
 
Sudionici tribine:
Robert Markušić je inženjer medicinske radiologije i magistar ekonomije, član Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ). Bavi se istraživanjem utjecaja radiofrekventnih zračenja modernih tehnologija na zdravlje.

Željko Škrinjar je diplomirao je elektrotehniku na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Bavi se utjecajem okoliša na zdravlje, o čemu objavljuje na vlastitom blogu i YouTube kanalu. Autor je knjige Geoinženjering, klima i zdravlje.
 


Znanost i pseudoznanost: koliko vjerujemo znanstvenicima?

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održala se u srijedu, 20. ožujka 2024. u 19 sati u Galeriji Kupola.

Kakav je odnos javnosti prema prirodnim znanostima i znanstvenicima? Govore li znanstvenici uvijek istinu? Koja je razlika između znanosti i pseudoznanosti? Kako prepoznati relevantnu i istinitu informaciju iz medija preplavljenih senzacionalizmom, poluinformacijama i dezinformacijama? Mogu li znanstvene teme čitatelju biti privlačnije od pseudoznanstvenih, a napisi o novim tehnologijama zanimljiviji od, primjerice, tekstova o letećim tanjurima? Na ova i mnoga druga pitanja pokušat će odgovoriti vrsni popularizatori znanosti.  
 
Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Nenad Raos je kemičar, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, u mirovini. Od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti; autor je desetak knjiga, više stotina znanstveno-popularnih članaka i brojnih radova iz povijesti znanosti i komunikacijskih vještina u predstavljanju znanstvenih rezultata.

Sudionici tribine:
Izv. prof. dr. sc. Tihomir Marjanac je geolog, do umirovljenja profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Bavi se popularizacijom znanosti kao sudionik radijskih i televizijskih emisija i tribina.
 
Dr. sc. Tomislav Portada je kemičar, zaposlen u Institutu Ruđer Bošković. Bavi se popularizacijom znanosti pisanjem za časopis Priroda i vođenjem radionica za nadarene učenike.

Muzika i mozak

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održala se u srijedu, 21. veljače 2024. u 19 sati u Galeriji Kupola.

Od svog postanka ljudi se služe glazbom da bi izricali i dosezali ono tajanstveno i neizrecivo u sebi i svijetu koji ih okružuje. Je li mit o Orfeju samo bajka ili glazba zaista ima tajanstvene i još uvijek neistražene moći nad ljudskim umom, duhom, dušom? Napredak znanosti i tehnologije omogućio je barem djelomično odgovoriti i na to pitanje, otvarajući nova. Zašto glazbene aktivnosti, za razliku od većine drugih, aktiviraju čitav ljudski mozak? Zašto čovjek glazbu doživljava emocionalno? Razvija li se glazbeni sluh i ukus već kod ljudskih fetusa u majčinoj utrobi? Ako neke vrste glazbe mogu liječiti ljudski mozak, postoje li i one koje ga mogu oštetiti? Ima li glazba semantičko značenje? Je li ona doista univerzalan jezik? Kakva je povezanost narativa i glazbe? Koja je uopće funkcija glazbe? Ovo su neke od tema o kojima će biti govora na tribini.
  
Urednik i voditelj tribine: 
Branimir Pofuk je muzički kritičar, novinar, kolumnist i publicist. Novinarstvom se počeo baviti još kao student muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Pisao je za vodeće hrvatske dnevne novine i časopise, radio za novinsku agenciju Associated Press, uređivao i vodio radijske i televizijske emisije. Autor je i zapaženih glazbenih dokumentarnih emisija o glazbi i glazbenicima u ciklusu "Oda-birano" Hrvatskog radija.

Sudionica tribine:
Dr. sc. Helena Dukić je muzikologinja, psihoterapeutkinja, muzikoterapeutkinja i pijanistica. Diplomirala je psihologiju glazbe na Sveučilištu Cambridge te doktorirala na Sveučilištu u Grazu na temi utjecaja glazbe na podsvjesne vizualizacije, a trenutačno predaje kao vanjski suradnik na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i djeluje u svojoj privatnoj praksi Doktor za dušu. Članica je European Society for Cognitive Sciences of Music, Društva Gestalt i Integrativnih Psihoterapeuta Hrvatske te Hrvatskog instituta za istraživanje i edukaciju o mentalnom zdravlju.

Deseta sezona ciklusa znanstvenih tribina (2023.)

Ruđer Bošković: znanstvenik naše prošlosti koji je i danas aktualan

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održala se u srijedu, 29. studenoga 2023. u 19 sati u Galeriji Kupola.

Digitalno doba u kojem živimo doba je obilja informacija, ali i doba brzog zaborava. Navedeno se odnosi i na znanstvenike, i njihova znanstvena postignuća te se postavlja pitanje uvažava li današnje moderno društvo dovoljno prošlost i uči li iz nje, ili živi u sadašnjosti ponavljajući pogreške. Odgovor na to pitanje može se dati na primjeru Ruđera Boškovića, jednog od najspominjanijih hrvatskih znanstvenika. O njemu su napisani brojni radovi i publikacije. Na prvi pogled nije pao u zaborav, ali unatoč tome postoje dijelovi znanstvenog rada Ruđera Boškovića koji nisu dovoljno izučeni, zanemareni su ili čak zaboravljeni. Jedan takav primjer je i Boškovićevo istraživanje Sunčevih pjega, koje je rezultiralo inovativnom metodom određivanja elemenata Sunčeve rotacije. Na tribini će se predstaviti spomenuta Boškovićeva metoda o kojoj se donedavno malo znalo, iako je ona po postignutim rezultatima jednako vrijedna onima do kojih se dolazi danas uvriježenim postupcima.
 
Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Željko Bačić, redoviti profesor na Katedri za satelitsku geodeziju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1999. do 2012. godine obnaša dužnost ravnatelja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Trenutno je predstavnik Republike Hrvatske u Copernicus komitetu EU, akademski delegat iz Hrvatske u EuroSDR organizaciji, član Referentne savjetodavne skupine za svemir Ministarstva znanosti i obrazovanja te voditelj Copernicus Academy i Copernicus Relay ureda u Hrvatskoj.
 
Sudionici tribine:
Dr. sc. Roman Brajša, astrofizičar, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Opservatoriju Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog astronomskog društva (predsjednik 2012. - 2016.), Hrvatskog fizikalnog društva i Kluba hrvatskih humboldtovaca te Europskog astronomskog društva i Međunarodne astronomske unije (IAU). Međunarodna astronomska unija (IAU) imenovala je 2022. godine prema Romanu Brajši asteroid 179901 Romanbrajsa = 2002 UA67.
 
Dr. sc. Mirko Husak, geodet i kartograf, profesor na Građevinskoj tehničkoj školi Rijeka. Niz godina je istraživao znanstveno djelo Ruđera Boškovića. Doktorirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Doprinos Ruđera Boškovića u određivanju elemenata Sunčeve rotacije na osnovi opažanja pjega (2021). Član je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije i stalni sudski vještak za područje geodezije.
 

Biološka raznolikost Jadranskog mora: izazovi za budućnost

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održala se u srijedu, 22. studenoga 2023. u 19 sati u Galeriji Kupola.

Svakodnevna uporaba pojma „biološka raznolikost“ čvrsto je vezana za problematiku gubitka prirodnog okoliša i nestanka vrsta. Biološka raznolikost nije samo „raznovrsnost života“ već je ona pojam koji upućuje na važnost te raznovrsnosti i potrebu da se ona očuva. U tom smislu biološka raznolikost nije samo znanstveni pojam, već i vrijednosni pojam koji bi trebao biti važan svima nama.
U okviru tribine sudionici će se u svojim izlaganjima osvrnuti na sljedeće teme: zašto je biološka raznolikost važna za stabilnost i funkcioniranje ekosustava na Zemlji, koliko je bioraznolikost Jadrana ugrožena ljudskim aktivnostima te kako su ribe koje žive u Jadranu indikatori tropikalizacije - ubrzanog porasta temperature vode. Objasnit će da je kao posljedica zatopljenja mora, uočeno proširenje rasprostranjenosti termofilnih (toploljubnih) vrsta riba prema hladnijim područjima.

Urednik i voditelj tribine:
Prof. dr. sc. Mladen Šolić je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i redoviti profesor iz ekološke skupine predmeta na sveučilištima u Splitu i Zagrebu. 

Sudionici tribine:
Dr. sc. Olja Vidjak je znanstvena je savjetnica u Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a primarni znanstveni interes joj je taksonomija i ekologija morskog zooplanktona. Na Odjelu za studije mora Sveučilištu u Splitu nositeljica je kolegija Ekologija estuarija. 
 
Dr. sc. Branko Dragičević je viši znanstveni suradnik u Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov na Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
 

Nobelova nagrada za fiziku za 2022. - kvantno sprezanje

U okviru ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove u srijedu, 17. svibnja 2023. godine u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice održalo se predavanje fizičara Miroslava Dorešića.

Nijedan rezultat kvantne mehanike posljednjih sto godina nije izazvao takvu uznemirenost ljudskog duha kao što je izazvao fenomen kvantne spregnutosti čestica, ili kako ga je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”. Danas, nakon punih sto godina od rađanja kvantne fizike, ta uznemirenost je posebno izražena, jer su pokusi i mjerenja nobelovca Zeilingera srušili svaku nadu, svaki nedosanjani san materijalističkih filozofa i njihova maštanja o tzv. skrivenim varijablama u fizici mikrosvijeta. Štoviše, “sablasno djelovanje na daljinu” ima čak i svoju primjenu u kvantnim računalima i kvantnom internetu.

Upravo taj fenomen isprepletenosti-spregnutosti dviju mikro čestica (i to na bilo kojim udaljenostima) sama je bit funkcioniranja kvantnih računala koja za izračun, umjesto tisuću godina potrebnih klasičnim računalima, trebaju tek nekoliko sekundi. Trijumf kvantne fizike u prošlom stoljeću - u smislu objašnjenja periodnog sustava elemenata, ili pak kovalentne veze bez koje ne može nikako ni organska kemija, pa ni život na zemlji - ništa je pred ovim gotovo nadnaravnim trijumfom.
Predavanje je organizirano sa Centrom za proučavanje odnosa znanosti i religije Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Miroslav Dorešić, teorijski fizičar u mirovini, bio je zamjenik ministra prosvjete 1998./1999. godine.


Geoinženjering - stvarnost, kontekst i implikacije fenomena

U okviru ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove u srijedu, 26. travnja 2023. godine, u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice održalo se predavanje fizičara Božidara Kemića na kojemu je bilo govora o širem kontekstu stvarnog geoinženjeringa koji se zbiva na našem nebu. Prezentirali su se i rezultati novijih praćenja s područja Hrvatske koja je, prema nekim pokazateljima, jedno od zagađenijih mjesta na planetu Zemlji. Ove činjenice trebale bi potaknuti odlučne akcije u smjeru rješavanja postojećeg stanja te očuvanja okoliša i zdravlja ljudi.

Naime, krajem 20. stoljeća u svijetu se počinju na nebu često pojavljivati neobični tragovi iza mlaznih zrakoplova, nepoznatog podrijetla, koji se spajaju u umjetne ˝antropogene˝ oblake raspršenih aerosolnih čestica. Pojava tih ˝kemijskih˝ tragova povezana je s izrazito povećanom toksičnošću atmosfere koju udišemo, što ima dramatične implikacije na zdravlje ljudi i čitavih ekosustava Zemlje.

Prema službenim podacima o globalnom zatopljenju i porastu količine stakleničkih plinova u atmosferi, geoinženjering je metoda njihovog suzbijanja raspršivanjem kemijskih agensa u atmosferu kako bi se smanjio dotok sunčeve energije. Međutim, postoje znanstveni radovi koji ovo objašnjenje dovode u pitanje.

Božidar Kemić, magistar fizike, diplomirao je teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i na Institutu Ruđer Bošković. Član je Hrvatskog astronomskog društva i popularizator astronomije, astrofizike i kozmologije u suradnji sa Zagrebačkom zvjezdarnicom. 



Otkriće jedinstvenog genetskog koda

U okviru ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održalo se predavanje profesorice Marije Rosandić o fundamentalnom otkriću fizikalno-kemijskih simetrija genetskog koda. Predavanje se održalo u srijedu, 1. ožujka 2023. godine u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Od Nirenbergovog otkrića genetskog koda 1961. godine tijekom 60-godišnjeg istraživanja kreirani su različiti genetski kodovi, ali oni nisu mogli prikazati kompletnu fizikalno-kemijsku simetriju između kodona i aminokiselina. Fundamentalna uloga simetrija u biološkim sustavima je smanjiti nered (entropiju) i tako čuvati integritet samog sustava.

Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka o genetskom kodu Eugene Koonin (National Center for Biotechnology, National Institutes of Health, Bethesda) je 2009. godine na 50. obljetnicu Nirenbergovog empirijskog otkrića genetskog koda napisao da već pedeset godina nisu nađene simetrije genetskog koda i da će proći još pedeset godina dok se ne pronađu. No već danas temeljito objašnjenje i znanstveni doprinos svog otkrića supersimetrijskog genetskog koda predstavit će profesorica Marija Rosandić. Njezino fundamentalno otkriće fizikalno-kemijskih simetrija genetskog koda, koje će biti predstavljeno na predavanju, baca novo svjetlo na evoluciju i početak života na Zemlji.

Prof. dr. sc. Marija Rosandić, Medicinski fakultet u Zagrebu, specijalizirala je Internu medicinu, a završila je i postdiplomski studij iz pulmologije i gastroenterologije. Cijeli radni staž je radila kao kliničar, a 25 zadnjih godina u Jedinici intervencijske endoskopije na Zavodu za gastroenterologiju KBC Zagreb, Rebro. Istraživačkim radom na genetici počela se baviti kao hobijem 2001. godine nakon objavljivanja ljudskog genoma, koji je postao dostupan on-line za istraživanje i to sa značajnim uspjehom radi do danas. 
 


Deveta sezona ciklusa znanstvenih tribina (2022.)

Prirodni lijekovi koji su promijenili svijet

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održana je u utorak, 29. studenog 2022. u 19 sati u Galeriji Kupola.

Od davnina je poznata ljekovita moć biljaka, pa se tradicionalni oblici liječenja najčešće temelje na njihovoj uporabi. Izvorište farmakoterapije kakvu danas poznajemo veže se uz početak 19. stoljeća kada je izolirana prva prirodna molekula korištena kao lijek. Daljnja znanstvena istraživanja dovela su do otkrića vrlo važnih lijekova koji su smanjili smrtnost i unaprijedili liječenje teško oboljelih diljem svijeta. Značajnu ulogu prirodnih bioaktivnih molekula u istraživanju i razvoju lijekova najzornije prikazuje podatak da je polovica suvremenih lijekova dobivena iz prirodnih izvora ili sintetizirana po uzoru na prirodne molekule. Kao riznica brojnih neotkrivenih molekula koje će zasigurno i dalje mijenjati svijet, priroda znanstvenicima ostaje vječna inspiracija.

Na tribini bilo je govora o važnim otkrićima lijekova dobivenih iz biljaka, mikroorganizama i morskih organizama, poput onih koji ublažavaju jaku bol, liječe bakterijsku infekciju ili se koriste u liječenju karcinoma.
 
Urednica i voditeljica tribine:
Prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, mag. pharm., redovita je profesorica u trajnom zvanju i predstojnica Zavoda za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Završila je studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i poslijediplomski studij Sveučilišta u Zagrebu iz prirodnih znanosti u području kemije. Stekla je akademski stupanj doktorice biomedicinskih znanosti u polju farmacije. Njezin znanstveni rad usmjeren je na multidisciplinarno istraživanje biološki aktivnih prirodnih tvari koje bi mogle naći primjenu u terapiji ili kao vodeći spojevi u otkrivanju novih lijekova.

Sudionice tribine:
Doc. dr. sc. Maja Bival Štefan, mag. pharm., docentica je na Zavodu za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na studiju farmacije te stekla akademski stupanj doktorice biomedicinskih znanosti. Područje njezina znanstveno-istraživačkog interesa je fitokemijska karakterizacija i biološki učinci aktivnih sastavnica ljekovitih biljnih vrsta.

Mateja Mervić, mag. pharm., asistentica je na Zavodu za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Završila je studij farmacije na istom fakultetu, a sada pohađa poslijediplomski doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti. U znanstvenom radu bavi se istraživanjem fitokemijskog sastava i bioloških učinaka ljekovitog bilja iz hrvatske flore.


Medicina koja liječi: Psiho-neuro-endokrino-imunologija

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održana je u srijedu, 26. listopada 2022. u 19 sati u Galeriji Kupola. 

U slučaju glavobolje, probavnih tegoba, napetosti u leđima, problema s radom štitnjače, umora - uvijek postoji nedoumica o tome što poduzeti, kojem liječniku se javiti, i općenito, kako rješavati svoje zdravstvene probleme.  
Obraćanjem neurologu zbog glavobolje, gastroenterologu zbog probavnih tegoba, fizijatru zbog leđa i endokrinologu zbog štitnjače, postoji vjerojatnost terapije s nekoliko vrsta lijekova koji mogu (na nesreću) biti i nekompatibilni te u konačnici štetiti organizmu.
Moderna medicina 21. stoljeća trebala bi problemu ljudskog zdravlja pristupati drugačije. Znanost jasno govori što pokreće organizam i kako te mehanizme održavati da čovjek ostane zdrav. Jednim udarcem moguće je ubiti sve bolesti u tijelu, a ako se poštuje cirkadijani ritam, usavršava se mikrobiom i ishrana je pravilna.

Psihoneuroendokrinoimunologija znanstveno objašnjava sve korake do zdravlja. Na tribini će biti govora o tome kako sve to primijeniti u svakodnevnom životu. Fokus je na postizanju zdravlja, a ne na podržavanju bolesti, što je nova paradigma liječenja uz PNEI (psihoneuroendokrinoimunologija) medicinu.
 
Sudionice tribine:

Vida Demarin, akademkinja , spec. neuropsihijatrije čije je osnovno područje djelovanja je proučavanje neuroplastičnosti mozga, krvožilnih poremećaja u neurologiji, moždane autoregulacije, glavobolje i drugih bolnih stanja, kognitivnih poremećaja, poremećaja svijesti i multiple skleroze. Svojim znanstvenim i stručnim radom značajno je utjecala na razvoj neuroznanosti u nas i u svijetu, afirmirala se u zemlji i inozemstvu i uspostavila plodnu suradnju s najprestižnijim institucijama u svijetu.
Članica je brojnih stručnih i znanstvenih udruga u zemlji i inozemstvu, redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.
Autorica je brojnih knjiga iz područja prevencije zdravlja mozga. Udžbenik iz kliničke psihoneuroendokrinoimunologije ( PNEI) uredila je zajedno sa dr. Sanjom Toljan te iznijela znanstvenu podlogu koncepta moderne medicinske prakse 21. stoljeća.

Sanja Toljan, dr. med., spec. anesteziologije, reanimacije i intenzivnog liječenja koja se u svom radu najviše bavi poremećajima hormonskog sustava i liječenjem bioidentičnim hormonima. Kao pionir te metode u Hrvatskoj, podučava pacijente kako svoje hormone balansirati promjenom stila života te uzimanjem hormonskih pripravaka na prirodan i bezopasan način.
Uvodi multidisciplinarni pristup liječenju boli te nove metode, primjerice mezoterapiju. Redovita je članica Njemačkog društva za mezoterapiju (www.mesotherapie.org). Svakodnevnim radom s pacijentima uočava najčešće poremećaje koji su posljedica modernog načina života, a posebice njegov utjecaj na hormonski sustav čovjeka.
Specijalizira preventivnu i anti-age medicinu u Belgiji kod dr. Thierry Hertogha, uglednog europskog stručnjaka za hormonalni balans i preventivnu medicinu (www.hertoghe.eu). Upoznavanje rada hormonskog sustava omogućuje joj holistički pristup pacijentu te izlječenje bolesti, koristeći tijelo kao vlastitog suradnika.
Predstavnica je nove grane medicine koja kombinira znanstveno utemeljenu medicinu i stručno znanje dobiveno učenjem i razumijevanjem tradicionalnih metoda liječenja.
Autorica je nekoliko knjiga iz područja ravnoteže hormona, objavljuje članke u časopisima, gostuje redovito na radiju i televiziji.

Zajedno s akadmkinjom Vidom Demarin urednica je udžbenika Klinička psihoneuroendokrinoimunologija.
 


Osma sezona ciklusa znanstvenih tribina (2021.)

Razuzdane galaksije

Nova tribina ciklusa Eppur si muove je održana u četvrtak, 11. studenoga 2021. u 19 sati u Galeriji Kupola. 
Prijave za dolazak u knjižnicu na: https://bit.ly/3wtDqou

Galaksije su jedna od glavnih sastavnica svemira. I sami živimo u jednoj galaksiji koju nazivamo Mliječni put. Mliječni put u ovom je trenutku postojanja prilično mirna (ali ne i dosadna) galaksija, što nam omogućuje svakidašnji život na našem planetu. U prostoru između zvijezda u Mliječnoj stazi pronalazimo međuzvjezdani plin koji je oko 10 trilijuna puta rjeđi od zraka koji udišemo te se poput paučine razvlači po međuzvjezdanom prostoru. Oblikuje ga turbuletno gibanje te sveprožimajuće magnetsko polje koje je oko 100 mlijuna puta slabije od ukrasnog magneta za hladnjak. Iako je riječ o vrlo rijetkome plinu i vrlo slabom magnetskom polju, njihov ples stvara fascinantne oblike. U središtu Mliječnoga puta nalazi se supermasivna crna rupa, a budućnost naše galaksije bit će burna.

Kakve galaksije uopće postoje u svemiru? Kako nastaju te žive li mirnim ili razuzdanim životima?
 
Na tribini će biti riječi o Mliječnome putu te potrazi za odgovorima na gore postavljena pitanja, koristeći se suvremenom tehnologijom koja nam danas omogućuje da dobijemo uvid u tajni život Mliječnoga puta i drugih galaksija, čak i u samim počecima svemira, svega milijardu godina nakon Velikog Praska.
 
Sugovornici:

Vernesa Smolčić redovita je profesorica na Fizičkome odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirala fiziku 2004. godine. Doktorirala je astronomiju na Ruperto Carola University of Heildelberg i Max-Planck Institute for Astronomy u Njemačkoj. Poslijedoktorsko usavršavanje provela je na Caltechu u Pasadeni (SAD), na European Southern Observatory i Argelander Institute for Astronomy u Njemačkoj. U znanstveno-istraživačkom radu bavi se opažačkom astrofizikom, aktivnim galaktičkim jezgrama te razvojem galaksija kroz svemirsku povijest.
https://www.vernesasmolcic.hr

Vibor Jelić viši je znanstveni suradnik i voditelj Laboratorija za astročestičnu fiziku i astrofiziku na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Diplomirao je fiziku 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je astrofiziku na University of Groningen u Nizozemskoj te je nakon toga bio na poslijedoktorskom usavršavanju na ASTRON-u, Dutch Institute for Radio Astronomy i Kapteyn Astronomical Institute također u Nizozemskoj. U znanstveno-istraživačkom radu bavi se opažačkom kozmologijom te istraživanjima magnetskog polja i međuzvjezdane tvari u Mliječnome putu.
https://www.irb.hr/O-IRB-u/Ljudi/Vibor-Jelic


Intuicija u znanosti

Na tribini ciklusa Eppur si muove raspravljalo se o ljudskom umu i njegovim sposobnostima neposrednog uviđanja i intuicije te o razumu i njegovoj racionalnoj, spoznajnoj sposobnosti u kojoj do istine ne dolazimo neposredno nego uz pomoć zaključivanja. Uvijek je više pitanja nego odgovora. Čemu čovjeku služi um, a čemu razum i koji je njihov suodnos? Možemo li reći da je um dublji od razuma ili oni zajedno čine sveobuhvatnost ljudskog intelekta? 

Tribina je održana u srijedu, 13. listopada 2021. u 19 sati.

Urednik i voditelj tribine:
Doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, genetičar; Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, vanjski suradnik Instituta Ruđer Bošković i vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sugovornici:
Dr. sc. Filip Grgić, filozof; Institut za filozofiju (Zagreb)
Prof. dr. sc. Denis Sunko, fizičar; Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prijave za dolazak u knjižnicu na: eppur.si.muove@kgz.hr


Vodik - gorivo budućnosti?

Prva znanstvena tribina ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove posvećena je diskusiji o vodiku kao gorivu budućnosti.
Tribina je održana u srijedu, 31. ožujka 2021. u 19 sati u Gradskoj knjižnici te istovremeno putem aplikacije Zoom.
Poveznica: https://us02web.zoom.us/j/84227096086?pwd=YUtTZ3NXeFFxd3Z3M3paUGhVM0N4UT09

Prijave za dolazak u Gradsku knjižnicu su na:
https://bit.ly/3rfmE8c do utorka, 30. ožujka ili popunjenja mjesta u dvorani.
Tribina će se istovremeno emitirati putem platforme Zoom, a snimka će biti objavljena na Youtube kanalu Knjižnica grada Zagreba.

Vodik čini 75 posto svemira. Možemo li ga održivo i ekonomski isplativo proizvoditi pomoću obnovljivih izvora energije i koristiti  u kemijskoj te industrijama čelika i umjetnih gnojiva? Pobornici korištenja vodika kao medija za pohranu energije tvrde da je on ključni energent budućih klimatski neutralnih energetskih sustava. Pitanje je je li on isplativ za primjenu u prometu i grijanju zbog velikih gubitaka energije. Koliko vodika trebamo u budućim energetskim sustavima bez fosilnih goriva? O svemu tome i o važnosti vodika kao mogućeg odgovora na klimatske promjene razgovarat ćemo na tribini.

Urednik i voditelj tribine:
Mladen Iličković, urednik emisije Eko zona, HTV
 
Sudionici tribine:
Prof. dr. sc. Neven Duić, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
http://powerlab.fsb.hr/neven/
Dipl. ing. Ivica Jakić, Hrvatska udruga za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka
 


Sedma sezona ciklusa znanstvenih tribina (2020.)


Otkrivanje tajni crnih rupa: Nobelova nagrada za fiziku 2020. godine

Treća znanstvena tribina ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove posvećena je diskusiji o otkrivanju tajni crnih rupa.
Tribina je održana u srijedu, 26. veljače 2020. u 19 sati.

Zbog epidemioloških preporuka tribina će se odvijati u virtualnom prostoru, preko aplikacije Zoom.
Sudionici se trebaju prethodno registrirati pomoću linka:
https://zoom.us/meeting/register/tJUufumuqz0vE9B-dbeJU6Eeb8JeWeuCgLPk

Nobelova nagrada za fiziku 2020. godine je dodijeljena za otkrivanje tajni crnih rupa. Crne rupe su neobični masivni monstrumi u svemiru koji mogu imati masu čak milijardu puta veću od Sunca. Ovogodišnji laureat Roger Penrose pokazao je da postojanje crnih rupa direktno proizlazi iz Einsteinove opće teorije relativnosti, dok su laureati Reinhard Genzel i Andrea Ghez indirektnim mjerenjima dokazali postojanje crne rupe u središtu Mliječne staze te odredili njezinu masu. Na tribini će se diskutirati o istraživanjima koja su dovela do ovih otkrića te će se raspravljati o tajnama crnih rupa u svemiru.
https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2020/summary/


Urednik i voditelj tribine:
Vibor Jelić je viši znanstveni suradnik i voditelj Laboratorija za astročestičnu fiziku i astrofiziku na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Diplomirao je fiziku 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je astrofiziku na University of Groningen u Nizozemskoj te je nakon toga bio na poslijedoktorskom usavršavanju na ASTRON-u, Dutch Institute for Radio Astronomy i Kapteyn Astronomical Institute također u Nizozemskoj. U znanstveno-istraživačkom radu se bavi opažačkom kozmologijom te istraživanjima magnetskog polja i međuzvjezdane tvari u Mliječnoj stazi.
https://www.irb.hr/O-IRB-u/Ljudi/Vibor-Jelic
 
Sudionici tribine:

Vernesa Smolčić je redovita profesorica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirala fiziku 2004. godine. Doktorirala je astronomiju na Ruperto Carola University of Heildelberg i Max-Planck Institute for Astronomy u Njemačkoj. Poslijedoktorsko usavršavanje provela je na Caltech-u u Pasadeni (SAD), na European Southern Observatory i Argelander Institute for Astronomy u Njemačkoj. U znanstveno-istraživačkom radu se bavi opažačkom astrofizikom, aktivnim galaktičkim jezgrama te razvojem galaksija kroz kozmološku povijest.
https://www.vernesasmolcic.com
 
Ivica Smolić je izvanredni profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirao fiziku 2004. godine te doktorirao 2010. godine. Poslijedoktorsko usavršavanje proveo je na institucijama SISSA u Trstu i Wigner Research Center u Budimpešti. U znanstveno-istraživačkom radu se bavi teorijskim aspektima gravitacije fizike, termodinamikom i elektrodinamikom crnih rupa, teoremima o odsustvu kose crnih rupa, problemom nasljeđivanja simetrija, te u manjoj mjeri aspektima kvantne gravitacije.
http://www.phy.pmf.unizg.hr/~ismolic/


Druga faza klimatskih promjena: vrijeme za rješavanje problema

Druga znanstvena tribina ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove posvećena je diskusiji o aktualnoj klimatskoj krizi.
Tribina je održana u srijedu, 28. listopada 2020. u 19 sati u Gradskoj knjižnici.

Fokus tribine je diskusija o aktualnoj klimatskoj krizi. Kakvo je aktualno stanje u klimatskom sustavu te koje su očekivane promjene u bliskoj budućnosti? Kako postojećim i novim tehnološkim rješenjima možemo bitno smanjiti emisije stakleničkih plinova te postoji li prilika za hrvatsko gospodarstvo? Kojim društvenim promjenama možemo pravedno raspodijeliti preostalu kvotu emisija između svjetskih regija i Hrvatske? Koliko je moguć uspjeh aktivnosti na polju prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena bez sustavnih poboljšanja društvenih razvojnih ciljeva? Kroz spomenuta pitanja pokušat će se dati pregled trenutačnog stanja, kao i mogući razvoj u narednim godinama.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Ivan Güttler je znanstveni suradnik u Državnom hidrometeorološkom zavodu od 2009. Trenutačno je voditelj Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju na DHMZ-u. U 2017. godini dio je DHMZ tima za tehničku pomoć u izradi Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, a u prvoj polovini 2020. dio je stručnog tima u organizaciji rada Radne skupine Vijeća EU za međunarodna okolišna pitanja - klimatske promjene u okviru hrvatskog predsjedanja.

Sudionici:
Doc. dr. sc. Ankica Kovač, zaposlena je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, gdje je voditeljica Laboratorija za energetska postrojenja.
Doc. dr. sc. Mladen Domazet voditelj je istraživanja u Institutu za političku ekologiju, organizaciji koja pod pritiskom klimatske krize izrasta iz potrebe znanstvene i aktivističke zajednice za empirijski utemeljenim interdisciplinarnim zagovaranjem pravednog odgovora na fenomen klimatskih promjena.


​Gravitana plus - Bijeg iz kvadrata rada
Na prvoj znanstvenoj tribini ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove predstavljen je novi uređaj, Gravitana plus za iskorištavanje obnovljivog izvora energije - gravitacije.
Tribina je održana u srijedu, 26. veljače 2020. u 19 sati u virtualnom prostoru preko aplikacije Zoom.

Gravitana funkcionira na osnovu pozitivne razlike između dva suprotstavljena rada u polju gravitacije, što omogućava rad GRAVITACIJSKO RESTITUTIVNOG MOTORA (G.R.M.). Više povezanih taktova čine rad novog, sinkronog motora u polju gravitacije koje na taj način može postati novi obnovljivi izvor energije. Za razliku od postojeće definicije gravitacije koja je sila (F) s jednosmjernim ili negativnim predznakom ↓G, koji uvijek vertikalno vodi prema dolje, autor smatra da gravitacija može imati svojstva energije ili rada (W). Zahvaljujući višesmjernom ili kružnom protoku sila (F), gravitaciju možemo označavati kao rad ili energiju s dvije strelice suprotnog smjera ↓G↑.
Osim spomenutog, na tribini će biti riječi i o novim rješenjima u iskorištavanju sunčeve energije, o perspektivama širenja sunčevih elektrana i drugih obnovljivih izvora energije te o pasivnim kućama i novoj arhitekturi budućnosti, a sve s ciljem očuvanja energije i smanjenja emisije stakleničkih plinova.
 
Urednik i voditelj tribine:
Zoran Deković, inovator, vlasnik više patentnih prijava o tehničkim uređajima iz područja mehanike i energetike, koje su prijavljene u DZIV, u Patentnom uredu u Zagrebu, pa tako i uređaj Gravitana (GRAVITANA, P20120194A, od 29. 2. 2012.)

Sudionici:
Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing. stroj., izvanredni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Red. prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu



Šesta sezona ciklusa znanstvenih tribina (2019.)

Imamo li slobodnu volju? - Filozofija i fizika u dijalogu
Osma tribina ovogodišnjeg ciklusa tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 11. prosinca 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Imaju li ljudska bića slobodnu volju ili je riječ tek o prividu slobode? To je jedno od najvažnijih, ali i najtežih pitanja, kako tradicionalne filozofije, tako i moderne prirodne znanosti. O odgovoru na spomenuto pitanje ovisi temeljno poimanje nas samih - jesmo li puki automati ili slobodna bića - kao i poimanje naše moralne odgovornosti kao pojedinaca i kao društava. No našem se osjećaju vlastite slobode na putu kao prepreka nalazi neumoljivi determinizam prirodnoga svijeta, kojega je dio i samo izvorište našeg osjećaja slobode - ljudski mozak. Ova okolnost ne ostavlja nas s mnogo opcija - ili je determinizam istinit i sloboda volje ne postoji, ili je slobodna volja na određen način kompatibilna s determinizmom, ili pak sloboda volje postoji, a determinizam nije istinit. No kako sloboda volje može biti kompatibilna s determinizmom? Također, što bi značilo spašavanje slobodne volje poricanjem determinizma, primjerice, indeterminizmom kvantne teorije? Ne postaje li time sloboda tek nasumičnost, a ne sloboda izbora, bez čega zapravo nema moralne odgovornosti? O ovim i drugim filozofskim i fizikalnim aspektima problema slobodne volje razgovarat će se na tribini.

Urednik i voditelj:
Dr. sc. Boris Kožnjak, filozof na Institutu za filozofiju u Zagrebu
 
Sudionici:
Dr. sc. Filip Grgić, filozof na Institutu za filozofiju u Zagrebu
Doc. dr. sc. Ivica Smolić, fizičar na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu


Pedeset tisućljeća migracija
Sedma tribina ovogodišnjeg ciklusa tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 20. studenoga 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Ljudi su migratorna vrsta. Naši preci stigli su u Europu iz Afrike prije pedesetak tisuća godina i od tada se sele. Zašto su došli upravo tada i zašto su se pojedinačno ili u skupinama nastavili premještati po Europi i izvan nje? Što potiče ljude da napuste svoje obitavalište i upuste se u više ili manje neizvjesno putovanje? Kako izgledaju seobe, koji su njihovi preduvjeti?
Mnoge ključne preobrazbe u prošlosti obilježile su migracije. Arheolozi su nekad svaku promjenu objašnjavali seobama, potom su im poricali važnost ili čak postojanje, dok danas znaju da su migracije bile česte i da ih treba objasniti. Pritom se oslanjaju na spoznaje o povijesnim i suvremenim migracijama, pretpostavljajući da su temeljni čimbenici ostali nepromijenjeni, iako su se seobene okolnosti mijenjale kroz vrijeme. Kulturni antropolozi, povjesničari i arheolozi bave se migracijama svaki iz svojega gledišta, oslanjajući se na različite izvore i koristeći različite postupke i pristupe. Kvalitetan dijalog između spomenutih struka preduvjet je za cjelovito razumijevanje i objašnjenje uzroka i posljedica migracija. U kratkim izlaganjima sudionika i razgovoru koji će uslijediti propitivat će se obilježja povijesnih i suvremenih migracija na primjerima iz europske prapovijesti (vremena prijelaza na zemljoradnju, vremena uspona društvenih elita), povijesti (ustaljeno zvanog doba velike seobe naroda s posebnim obzirom na tzv. seobu Hrvata) te migracijskih gibanja na hrvatskome povijesnom i etničkom prostoru u posljednjih pet stoljeća.


Izigrane generacije
Šesta tribina ovogodišnjeg ciklusa tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 30. listopada 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Nerijetko čujemo kako su videoigre krive za štošta, a pogotovo za loše rezultate učenika u školi. Govori se o „zaigranoj generaciji“ koja nema motivaciju za učenje. Istovremeno svjedočimo fundamentalnim promjenama u samoj definiciji znanja, koje je postalo dostupnije i kompleksnije nego ikad prije. Te promjene nužno imaju utjecaj na to što i kako učimo, stoga je razumno pretpostaviti promjene u načinima poučavanja. Što bi obrazovanje moglo naučiti iz videoigara, kako vrednovati pristup znanju i rezultate izvan uobičajenih okvira te kako postići da „zaigrane generacije“ ne postanu izigrane - neka su od pitanja o kojima će se raspravljati na tribini.

Urednik i voditelj:
Veljko Kukulj nakladnik iz Zagreba, autor desetak inovacija (uglavnom iz područja primjene novih tehnologija u obrazovanju) i više od 60 naslova od kojih su najpoznatije serije Sraz i Sunčica. Dobitnik je više međunarodnih i hrvatskih priznanja, uključujući Comenius EduMedia Medaille i Zlatno Teslino jaje.

Sudionici:
Dunja Merkler profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, diplomirana knjižničarka, srednjoškolska profesorica hrvatskoga jezika, školska knjižničarka, urednica za hrvatski jezik u nakladničkoj kući Školska knjiga. Autorica, suautorica, recenzentica, lektorica niza udžbenika i lektirnih izdanja te predavačica na nizu edukativnih seminara i stručnih skupova u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Školske knjige, Matice hrvatske. Službena stručna recenzentica Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Zlatan Soldo dipl. ing. geodezije (profesor-savjetnik) od 1991. godine predaje strukovne predmete u Geodetskoj školi. Za svoj pedagoški rad nagrađen je Godišnjom nagradom "Ivan Filipović" za promicanje pedagoške teorije i prakse. Nositelj je Ministrovog priznanja za uspješan, kvalitetan i kreativan rad. Odlikovan je Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana.


Freudova misao u 21. stoljeću: povodom 80. obljetnice smrti Sigmunda Freuda
Tribina je održana u srijedu, 25. rujna 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

23. rujna 2019. godine navršava se 80 godina od smrti Sigmunda Freuda, utemeljitelja psihoanalize i jedne od najutjecajnijih osobnosti te najcitiranijeg znanstvenika 20. stoljeća. Sudionici tribine su svi psihijatri i psihoanalitičari praktičari, licencirani za bavljenje psihoanalizom od strane Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja koje je 1911. utemeljio Freud. Govorit će se o Freudovom djelu i osobnosti, o psihoanalizi kao terapiji duševnih poremećaja ali i kao kulturnom i društvenom fenomenu te percepciji psihoanalize i cjelokupnog Freudova djela u današnjoj znanosti, kulturi i umjetnosti. I na koncu, bit će riječi i o povijesti i razvoju psihoanalize u Hrvatskoj te njenoj trenutnoj poziciji u našoj sredini.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. Stanislav Matačić, psihoanalitičar, predsjednik Hrvatskog psihoanalitičkog društva

Sudionici:
Prof. dr. Eduard Klain, psihoanalitičar, bivši predsjednik Hrvatskog psihoanalitičkog društva
Dr. Sanja Borovečki Jakovljev, psihoanalitičarka, voditeljica Odbora za edukaciju u Hrvatskom psihoanalitičkom društvu
Dr. Oleg Filipović, psihoanalitičar, tajnik Hrvatskog psihoanalitičkog društva


Povijesni sat prirodoslovlja
Tribina je održana u srijedu, 22. svibnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Tijekom stoljeća, od Talesa do Isaaca Newtona, od Josipa Ruđera Boškovića do Nikole Tesle, kontinuirano se ispisuje povijest prirodoslovlja. Stalne promjene prirodne i društvene okoline tjeraju na kognitivnu kreativnost i inovativna rješenja utirući tako put daljnjim znanstvenim istraživanjima, ali i novim pristupima učenju i cjeloživotnom obrazovanju (STEM). U svjetlu razotkrivanja istine o povijesti znanosti, na tribini će biti govora o povijesnim okolnostima u kojima su znanstvenici ostvarili svoje ideje i pretvorili ih u korisna otkrića, zatim će se razmatrati pozicija tih „starih“ otkrića u sadašnjem znanstvenom kontekstu te mogu li ona poslužiti kao nadahnuće i poticaj za djelovanje u budućnosti.

Urednik i voditelj tribine:
Matko Babić, gimnazijski je profesor fizike u mirovini

Sudionici:
Prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, znanstvena je savjetnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovita profesorica Povijesti kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku
Prof. dr. sc. Ivan Gušić, akademik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu
Doc. dr. sc. Tihomir Vukelja, redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Leonardo da Vinci: prvih pet stoljeća u znaku kista i pera
Tribina je održana u srijedu, 24. travnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

2. svibnja 2019. navršit će se točno pet stoljeća od smrti jednog od najvećih izumitelja, umjetnika i općenito neponovljivog genija čovječanstva, Leonarda da Vincija. Povod je to mnogim izložbama, predavanjima, projekcijama, prezentacijama novih djelâ inspiriranih Leonardovom osobnošću, životom i ostavštinom koje će cijelu tekuću godinu obilježiti u svijetu te osobito u rodnoj mu Italiji. Gradska knjižnica tom prigodom organizira tribinu kojom će pokušati ukazati na neke poveznice između znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva s osobitim naglaskom na intrigantne i još uvijek nedovoljno poznate aspekte njegove slikarske ostavštine, kao i na cjelokupni literarni izraz, odnosno, pjesnički opus koji u kolektivnom znanstvenom i umjetničkom imaginariju još uvijek predstavlja relativnu nepoznanicu.
Prvih pet stoljeća nakon smrti tog opće(pre)poznatog „renesansnog čovjeka“ ponudila su nam brojne odgovore i spoznaje o Leonardovom prototipu piramidalnog padobrana i ideji helikoptera, o samostrelu i funkciji srca kao pumpe, o La Giocondi, Posljednjoj večeri, Vitruvijskom čovjeku itd. No u idućih pet stoljeća, počevši od danas, Leonardova će stvaralačka riznica iznjedriti nove spoznaje i odgovore, a zasigurno postaviti i pokoje novo i neočekivano pitanje.
 
Urednica i voditeljica tribine:
Marina Koludrović, prof., nastavnica je i prevoditeljica s talijanskog i engleskog jezika te književna kritičarka
 
Sudionici:
Prof. dr. sc. Mladen Machiedo, professor emeritus i redovni član HAZU, talijanist, književni kritičar, prevoditelj i književnik
Prof. dr. sc. Zvonko Maković, član suradnik HAZU, umirovljen je u zvanju redovitog profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Čovjek i svemirska tehnologija
Tribina je održana u srijedu, 27. ožujka 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Koje su koristi od istraživanja svemira? Gdje se sve danas komercijalno primjenjuje svemirska tehnologija? Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS) i satelitski sustavi za opažanje Zemlje (EOSS) primjeri su korisnosti svemirske tehnologije. U proteklih desetak godina znatno je proširena njihova primjena. Niz novih korištenja tih sustava omogućilo je integriranje GNSS čipova u mobilne telefone. To je dovelo do razvoja novih rješenja u područjima kao što su inteligentni transportni sustavi, pametni gradovi, precizna poljoprivreda, praćenje stanja okoliša, sustavi spašavanja, sigurnosni sustavi.
U prosincu 2018. godine obilježeno je deset godina funkcioniranja hrvatske mreže referentnih GNSS stanica CROPOS.
Ujedno se sve više koriste podaci i servisi satelita za opažanje Zemlje, kao što je Copernicus program Europske unije koji se sastoji od cijele obitelji satelita. U svjetlu ekspanzije primjene svemirske tehnologije razmišljat ćemo koja je perspektiva Hrvatske u tom području, osvrćući se na projekt FERstat u okviru kojeg se konstruira prvi hrvatski satelit koji će biti lansiran u orbitu.

Urednik i voditelj tribine: 
Ante Radonić, više od četrdeset godina radio je u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike

Sudionici:
Prof. dr. sc. Goran Hudec, redoviti je profesor u trajnom zvanju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za elektrotehničku grupu predmeta
Prof. dr. sc. Željko Bačić, radi na Geodetskom fakultetu te je napredovao do redovitog profesora na Katedri za satelitsku geodeziju


Kultura vina
Tribina je održana u srijedu, 27. veljače 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Kultura vina vrlo je širok pojam, koji obuhvaća cijelu lepezu agronomskih tema - od povijesti vinove loze i pojedinih sorata, ampelografije do vinogradarstva, podrumarstva, i ocjenjivanja kvalitete pojedinih vina. Uz vino se vezuju i narodni običaji nazdravičarstva, izražavanja specifične hrvatske dobrovolje, kako je pisao Franjo Fancev. Vinovu loza i vino susrećemo kao motiv u pjesništvu, likovnoj umjetnosti, glazbi, u Bibliji. Da vino nudi specifični pogled na svijet osvjedočujemo se i čitanjem Filozofije vina mađarskog pisca Bele Hamvasa. I Hrvati su vinski narod - znamo tu činjenicu po mnogim vinskim običajima, Vincekovu, Martinju, po vinskim svecima, ali i po mnogim autohtonim hrvatskim vinskim sortama. Ljudevit Vukotinović u svojoj Pametarki iz 1858. godine opisuje stare sorte: starinu, raninu, belinu, lipovinu, plavec, klešćec … Sudionici na tribini Kultura vina, tribini iz ciklusa Eppur si muove, ne mogu govoriti o svim aspektima kulture vina, nego samo o nekima. Dr. sc. Nenad Malenica ponudit će novi pogled na vinovu lozu, govorit će o pojedinim sortama vinske loze s gledišta genetičara i biotehnologa, doktorica kroatologije Tanja Baran drži izlaganje Vino u hrvatskoj kulturnoj tradiciji i usmenoj književnosti, a sommelijerka Maja Župan Matačić uputit će na temelje prepoznavanja vrsnoće vina kušanjem.
 
Urednik i voditelj tribine: 
Željko Vegh, voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa u Gradskoj knjižnici
 
Sudionici:
Dr. sc. Nenad Malenica, docent u Zavodu za molekularnu biologiju Biološkog odsjeka PMF-a
Dr. sc. Tanja Baran, glavna urednica Radio Sljemena
Maja Župan Matačić, sommelijerka


Peta sezona ciklusa znanstvenih tribina (2018.)

Biohakiranje i biološka umjetnost
Tribina je održana u srijedu, 19. prosinca 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Tribina Biohakiranje i biološka umjetnost posvećena je biotehnologiji - znanosti o tehnološkoj primjeni živih organizama, stanica i biomolekula izvan standardnog industrijskog okvira. Što podrazumijevaju pojmovi biohakiranje i biološka umjetnost? Tko su oni koji se time bave? Na koji način i gdje postoje mogućnosti rada na ovom području?, pitanja su na koja će se odgovarati kroz praktične primjere, odnosno kratka izlaganja vezana za prominentna hrvatska i strana djela s ovog područja. Nadalje, još neka od pitanja o kojima će biti govora odnose se na smisao i korisnost takve društvene prakse, otvorenost znanosti općenito, ulogu kulturološkog konteksta, položaj znanosti, umjetnosti te industrije danas i sutra.  

Urednik i voditelj tribine:
Gjino Šutić, biotehnolog, biohaker, novomedijski umjetnik, edukator

Sudionici tribine:
Deborah Hustić, medijska umjetnica, projektna menadžerica i kustosica
Irena Popek, molekularna biologinja, biotehnologinja i edukatorica
Kristijan Tkalec, biotehnolog, biohaker, edukator


Fermijev paradoks danas​
Tribina je održana u srijedu, 12. prosinca 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Fermijev paradoks proizlazi iz naizgledne nepomirljivosti empirijski utemeljenih procjena o raširenosti inteligentnog života u svemiru s odsustvom bilo kakvih tragova o njegovom postojanju. Kako objasniti „veliku tišinu“ ili „nijemost svemira“ - unatoč više od pola stoljeća trajanja projekta SETI i sličnih pokušaja sustavne potrage za tragovima izvanzemaljske inteligencije? Trebamo li revidirati optimistične procjene ili ostati pri tim procjenama i nijemost svemira objasniti posebnim okolnostima koje onemogućuju detekciju postojanja izvanzemaljskih civilizacija? Danas je teže ostati ravnodušan prema ovoj dilemi nego što je to bilo prije 68 godina - kada se slavni fizičar Enrico Fermi, navodno pred grupom svojih kolega, poigrao brojkama i eksplicitno formulirao zagonetku koja je prema njemu dobila ime. Što se od tada promijenilo? Zahvaljujući novim metodama detekcije egzoplaneta danas možemo dati daleko pouzdanije procjene o broju potencijalno nastanjivih tijela u našem galaktičkom susjedstvu nego što smo to mogli prije. A te procjene ne samo da ne opovrgavaju prvotni optimizam Enrica Fermija, odnosno njegovih kasnijih sljedbenika (poput Franka Drakea i Carla Sagana), već ga, naprotiv, podupiru. Ipak, čini se da te nove spoznaje nisu pridonijele smanjenju jaza između ekstremnih stajališta  - „optimista“ i „pesimista“ - u raspravi o Fermijevom paradoksu. Zašto je to tako, zašto odsustvo dokaza u danom slučaju nije dokaz odsustva, i na koje se neempirijske („filozofske“) pretpostavke oslanjaju predstavnici i jedne i druge strane, tema je naredne tribine Eppur si muove u organizaciji Knjižnica grada Zagreba.

Urednik i voditelj tribine:
Tomislav Janović, docent na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Sudionici tribine:
Kristina Šekrst, doktorandica filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
Vibor Jelić, astrofizičar s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu


Ciklički svemir
Tribina je održana u srijedu, 24. listopada 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Je li Svemir imao početak i kako je nastao? O ovom najstarijem pitanju raspravljalo se iz perspektive spoznaja moderne fizike. Iako se u javnosti i popularnoj znanosti često spominje kako je Svemir nastao iz velikog praska pokazalo se da je još uvijek vrlo daleko od toga da to pitanje bude riješeno. Štoviše, teorija cikličkog svemira kao alternativa velikom prasku o kojoj je bilo riječi je sasvim u skladu s modernim eksperimentalnim spoznajama o Svemiru, te ne pati od unutrašnjih nedosljednosti i ograničenja koja prate teoriju velikog praska. U toj slici Svemir je vječan te se održava smjenom beskonačnog broja ciklusa stvaranja i uništenja.

Urednik i voditelj tribine:
Mag. phys. Marko Sossich, Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sudionik tribine:​
Dr. sc. Petar Pavlović, Istraživački institut u Hamburgu, DESY


Blockchain i kriptovalute - digitalni novac i tehnologija koja ga pokreće
Tribina je održana u srijedu, 26. rujna 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.​

Krajem 2017. godine bitcoin je - prvenstveno zbog rasta njegove vrijednosti - postao poznat široj javnosti, a kroz tekuću godinu prolazi tranziciju iz marginalne i nerazumljive platne mreže u sve poznatiji investicijski instrument. Bitcoin je samo prva kriptovaluta, a nakon njega nastalo ih je još tisuće. No, u pozadini bitcoina i ostalih kriptovaluta nalazi se jedna zanimljivija tehnologija: blockchain (ili blok-lanac). O ovoj kompleksnoj tehnologiji se sve više razgovara, no često se rabe pojmovi koji tu tehnologiju čine teškom za do kraja pojmiti. Što je uopće blockchain i možemo li ga (barem načelno) razumijeti kao što razumijemo primjerice internet?

Gravitacijski fenomeni
Tribina je održana u srijedu, 22. veljače 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Gravitacijsko međudjelovanje jedno je od četiri temeljna međudjelovanja u prirodi. Premda je najslabije, na velikim je skalama dominantno pa je ključno za fizičku kozmologiju - znanost o razvoju svemira. Najbolja teorija gravitacije, već punih stotinu godina, je Einsteinova opća teorija relativnosti. Ona gravitaciju opisuje geometrijski, kao zakrivljenost prostorvremena. No, predviđa i razne fenomene od kojih su neki iznenadili i samoga Einsteina: od širenja svemira i crnih rupa, preko gravitacijskih valova i gravitacijskih leća (o čijim će nedavnim eksperimentalnim rezultatima biti riječi) do krajnje egzotike poput crvotočina i vremenskih strojeva.

Urednik i voditelj tribine:
Doc. dr. sc. Dario Hrupec, fizičar s Odjela za fiziku Sveučilišta u Osijeku. Doktorirao 2008. na Sveučilištu u Zagrebu. Bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom. Član je međunarodnih kolaboracija MAGIC i CTA. Među ostalima, drži i kolegij Specijalna i opća teorija relativnosti.

Sudionici tribine:
Doc. dr. sc. Maro Cvitan, fizičar s Fizičkog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 2007. na Sveučilištu u Zagrebu. Proveo dvije godine na posljedoktorskom usavršavanju na institutu SISSA u Trstu. Bavi se gravitacijom i crnim rupama s teorijskog aspekta. Među ostalima, drži i kolegije Opća teorija relativnosti i Napredna gravitacija.

Dr. sc. Vibor Jelić, astrofizičar sa Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Doktorirao 2010. godine na Sveučilištu u Groningenu, Nizozemska, te je proveo pet godina na poslijediplomskom usavršavanju na Nizozemskom institutu za radioastronomiju - ASTRON i Sveučilištu u Groningenu. Bavi se eksperimentalnom kozmologijom i radioastronomijom. Član je međunarodnih kolaboracija LOFAR i SKA.


Treća sezona ciklusa znanstvenih tribina (2016.)

Virusi - od molekule do pandemije
Tribina je održana u srijedu, 14. prosinca 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Virusi su sustavi u središtu vrlo različitih interesa. Njima se kao uzrocima bolesti ljudi i životinja bave liječnici, epidemiolozi i veterinari, a njihov potencijalno poguban, a ponekad i pozitivan utjecaj na biljni svijet dovodi ih u polje interesa agronoma i šumara. Kako su virusi sustavi koji mogu brzo evoluirati, njima se bave i biolozi vrlo različitih usmjerenja, a njihova jednostavnost, tj. činjenica da su najjednostavniji od njih sačinjeni samo od proteinskog omotača i DNA ili RNA molekule čini ih zanimljivim i fizičarima koji u njima vide moguću poveznicu između neživog i živog svijeta. U tribini će se pokušati približiti barem dio od te silne raznovrsnosti pristupa virusima.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Antonio Šiber je fizičar na Institutu za fiziku u Zagrebu

Sudionici tribine:
Prof. dr. Mirna Ćurković Perica je biologinja na PMF-a u Zagrebu
Prim. dr. sc. Bernard Kaić je epidemiolog na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti


Zašto volimo robote?
Tribina je održana u srijedu, 23. studenoga 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Već odavno živimo u svijetu robota. Roboti ne vladaju, ali rade za nas. To su vrlo precizni, pouzdani, bezosjećajni strojevi koji izvršavaju čovjekove naredbe. Savršeno rade automobile, strojeve, pospremaju stan, bude na vrijeme i pripreme jutarnju kavu. Roboti to mogu jer su im ljudi ugradili znanje, softver, ako hoćete - dušu. Ne treba ih se bojati! Oni su svuda oko nas, a da mi toga nismo ni svjesni - u perilicama rublja i suđa, pod haubom automobila, u četkicama za zube, u televizorima, u mobitelima... Robot je poput umjetničkog djela, imitacija prirode, per se.
Stvara „novi život“.
 
Urednik i voditelj tribine:
Prof. dr. sc. Bojan Jerbić (Zašto volimo robote?)

Sudionici tribine:
Prof. dr. sc. Robert Pezer (Samo-organizacija, informacija, dinamika i robotske družine)
Prof. dr. sc. Mladen Šercer (I 3D printeri su roboti)


Herman Dalmatin i uspostavljanje filozofsko-znanstvenih veza Istoka i Zapada
Tribina je održana u srijedu, 26. listopada 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Herman Dalmatin (Hermannus Secundus, Dalmata, Sclavus; oko 1110. - posl. 26. II. 1154.) prvi je dosad istraženi hrvatski filozof-znanstvenik, prevoditelj s arapskog na latinski jezik. Zahvaljujući njegovim prijevodima uspostavljena je veza Zapada s arapskom filozofijom i znanošću te s antičkim nasljeđem, kojeg su preuzeli Arapi.

Urednica i voditeljica tribine:
Prof. dr. sc. Erna Banić-Pajnić, znanstvena savjetnica na Institutu za filozofiju i gostujuća redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove

Sudionici tribine: 
Prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, znanstvena savjetnica HAZU i redovita profesorica Povijesti kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku
Prof. dr. Stipe Kutleša, filozof znanosti i fizičar, znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju i redoviti profesor na Hrvatskim studijima


Ruđer Bošković - filozofija i znanost
Tribina je održana u srijedu, 28. rujna 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Je li Ruđer Bošković bio u prvome redu fizičar ili filozof? Jesu li ga do ideja kojima se projicirao sto, dvjesto i više godina u budućnost doveli matematički izračuni i eksperimenti ili "ispravno umovanje" (recta ratiocinatio) odnosno metafizička spekulacija?

Urednik i voditelj tribine:
Marito Mihovil Letica, prof., komentator na Vatikanskome radiju te autor i voditelj emisija Kozmos i etos na Trećemu programu HR-a

Sudionici tribine: 
Prof. dr. Stipe Kutleša, filozof znanosti i fizičar, znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju i redoviti profesor na Hrvatskim studijima
Dr. sc. Boris Kožnjak, filozof znanosti i fizičar, znanstveni suradnik na Institutu za filozofiju


Antropologija budućnosti - jezik i komunikacija
Tribina je održana u srijedu, 15. lipnja 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Analitičari budućnosti čovjeka u pravilu stavljaju naglasak na pomake u tehnologiji i znanosti, ali za te pomake je također važno da se ideje naše vrste preko jezika (da ponovimo "osnove kulture") i dalje razvijaju, prenose i dijele, umjesto težnje prema globalnoj monotoniji, koja je, nažalost, u posljednje vrijeme postala sve očitija. Na tribini se usmjerilo pozornost na jezik i komunikaciju budućnosti. Ujedno je predstavljen model zonalnih konstruiranih jezika, prema jednom slavenskom jezičnom primjeru.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Emil Heršak
Izvanredni profesor Studija antropologije na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sudionici tribine:
Dr. sc. Vojtěch Merunka
Profesor na Češkom sveučilištu tehnologije i na Češkom sveučilištu zemljodjelstva u Pragu

Dr. sc. Tomislav Pletenac
Izvanredni profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Dr. sc. Mateo Žagar
Redovni profesor i predstojnik Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  


Mit i stvarnost hrvatskih inovatora
Tribina je održana u srijedu, 1. lipnja 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Jesu li hrvatski inovatori uspješni i nadareni ali neshvaćeni i potplaćeni ili je 40 mjesto na globalnoj ljestvici primjene inovacija posve realno i zasluženo? Bolje od Hrvatske su bogatije zemlje ali i one s kojima se možemo uspoređivati poput Slovačke, Bugarske i Slovenije. Koliko je istinito uvjerenje kako velike korporacije koče razvoj inovacija te što je sindrom "samo još jednog vijka"?

Urednik i voditelj tribine:
Mladen Iličković
urednik emisije HTV-a Eko zona

Sudionici tribine:
Igor Jurić, dizajner i inovator
Mladen Vukmir, pravni stručnjak za intelektualno vlasništvo
Prof. dr. Stjepan Car


Klima u Hrvatskoj i njezin utjecaj na šumsku vegetaciju
Tribina je održana u srijedu, 30. ožujka 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite šuma (21. ožujka), koji je proglašen 1971. godine kako bi se podigla svijest o važnosti svih tipova šuma i drveća izvan šuma u korist sadašnjih i budućih generacija, razgovarat ćemo o klimi i šumama Hrvatske. Globalna promjena klime već sada ima za posljedicu ekstremne pojave poput suše, poplave, toplotnog udara, velikih materijalnih šteta. U tom smislu prirodoznanstvenici će prikazati na tribini svojstva i stanje klime i šumske vegetacije u Hrvatskoj te izložiti mogućnosti i preporuke promjene načina mišljenja i djelovanja koje ljudima stoje na raspolaganju kako bi ublažili klimatske promjene i prilagodili se njima.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Juraj Medvedović
viši znanstveni suradnik Hrvatskog šumarskog instituta u mirovini

Sudionici tribine:
Dipl. ing. Dubravka Rasol
Državni hidrometeorološki zavod, Služba za obradu i kontrolu podataka i praćenje klime

Dr. sc. Jasnica Medak
znanstveni suradnik Hrvatskog šumarskog instituta,
Zavod za ekologiju šuma


Čemu znanost? - Može li znanost odgovoriti na pitanje zašto?
Tribina je održana u srijedu, 24. veljače u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Znanost se danas uobičajeno definira kao sistematsko sakupljanje i organiziranje znanja te iznošenja paradigmatskih tvrdnji o zbiljnosti koja nas okružuje - svemira i života u njemu te prirodnih zakonitosti koje ih karakteriziraju. Znanstvene tvrdnje se ne smiju protiviti formalnim sustavima poput logike i matematike iz čega proizlazi da bi morale biti empirijski/eksperimentalno provjerljive. Prema tome, znanost je jedan od epistemoloških sustava (osim filozofije i teologije) s otvorenom ambicijom rješavanja ljudskih dilema - kako uzvišenih, tako i prizemnih. No, zbog metodološkog redukcionizma - osnovnog principa na kojem počiva moderna znanost i koji zahtijeva formalno definiranu provjeru njenih postavki (kontrolirani eksperiment i/ili matematički model) - znanost djelomično, ali nužno predstavlja ne samo epistemološki već i ontološki redukcionizam. Koja je onda njena snaga uistinu? Može li znanost odgovoriti na sva naša pitanja? Primjerice, može li znanost odgovoriti na najzanimljivije pitanje od svih - na pitanje zašto?
Tribina je posvećena neideološkom promoviranju znanosti nudeći otvoreno i iskreno propitkivanje i razmišljanje o njenim dosezima, ali i ograničenjima te time i o njenom konačnom usudu u liberalnom kapitalizmu. Osnovni cilj je pobliže upoznavanje šire akademske javnosti s promišljanjima znanstvenika i drugih intelektualaca (koji se zanimaju za znanost i/ili čiji se rad dotiče znanosti) o suštini i dubljoj dimenzioniranosti znanosti općenito. Ipak, naglasak će biti na približavanju znanstvene sadašnjice općem slušateljstvu premda ćemo se nužno morati prisjetiti i njenih početaka…

Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, genetičar; IRES & vanjski suradnik Instituta Ruđer Bošković

Sugovornici:
Dr. sc. Branko Guberina, teorijski fizičar; znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković, u mirovini
Dr. sc. Pavel Gregorić, filozof; izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatski studiji)

Gosti:
Dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić, genetičar; viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković i naslovni izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu (Prirodoslovno-matematički fakultet)
Dr. sc. Dušica Vujaklija, molekularna biologinja; viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković
Dr. sc. Mary Sopta, molekularna biologinja; viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković
Tanja Rudež, fizičarka i znanstvena novinarka


Druga sezona ciklusa znanstvenih tribina (2015.)

Materija i antimaterija
Osma tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 16. prosinca 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Saša Ceci, Institut Ruđer Bošković
Doktorirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 2007. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Georgiji u SAD. Zaposlen je na Institutu Ruđer Bošković gdje istražuje pobuđena stanja i raspade raznih subatomskih kvantnih objekata i sustava. Objavljivao je radove u renomiranim međunarodnim časopisima i izlagao na konferencijama u inozemstvu, a odnedavna obnaša dužnost tajnika Hrvatskog fizikalnog društva. Povremeno predaje fiziku i programiranje na Sveučilištu u Zagrebu i bavi se promocijom znanosti. Teži je dio voditeljskog i autorskog dvojca znanstvene emisije na HRT-u pod nazivom “Treći element”, jedan je od suosnivača “Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja”, suorganizator njihovih mjesečnih tribina o razbijanju mitova “Skeptici u pubu” i piše blog “Blesimetar” na portalu Jutarnjeg lista.

Sudionici tribine:
Red. prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doktorirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 1999. godine, a usavršavao se na Sveučilištu Indiana u SAD. Radi na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, na kojemu je obnašao dužnost pročelnika od 2012. do 2014. godine. Bavi se eksperimentalnom fizikom elementarnih čestica u eksperimentima na velikim ubrzivačima čestica u SAD i Švicarskoj te istražuje nastajanje i svojstva kvarkovsko-gluonske plazme. Voditelj je više međunarodnih znanstvenih projekata, objavio je u koautorstvu preko 200 članaka u vodećim znanstvenim časopisima, koautor je dva sveučilišna priručnika, te je održao niz pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama. Zanimljivo je za ovu priliku napomenuti i da je nekoliko od tih radova objavljeno u prestižnom časopisu Nature upravo o svojstvima antimaterije.

Doc. dr. sc. Nikola Poljak, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 
Doktorirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 2010. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj. Kratko vrijeme radio je i na Institutu Ruđer Bošković, a sada je ponovo na zagrebačkom PMF-u. Bavi se, zajedno s prof. Planinićem, eksperimentalnom fizikom elementarnih čestica u eksperimentima na velikim ubrzivačima čestica i istraživanjem svojstava antimaterije. Objavio je u koautorstvu preko 150 članaka u vodećim znanstvenim časopisima, među njima i spomenuti u Natureu o antimateriji, autor je i koautor za tri sveučilišna priručnika, te je održao niz pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama. Član je Upravnog odbora Hrvatskog fizikalnog društva i voditelj Sekcije za popularizaciju znanosti. 

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, Hrvatsko katoličko sveučilište
Doktorirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 2002. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Barceloni. Bio zaposlen na Institutu Ruđer Bošković do 2014. godine, a od 2014. radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje obnaša dužnost prorektora za znanost. Bavio se istraživanjima u područjima fizike visokih energija, fizikalne kozmologije i znanosti o kompleksnim sustavima. Osobit interes su mu interdisciplinarne primjene metoda i pristupa teorijske fizike. Publicirao je višestruko citirane radove u istaknutim međunarodnim časopisima iz područja fizike i povezanih područja, te izlagao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima.


Otkrivanje neolitika
Sedma tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 25. studenoga 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
Omer Rak, pisac; dugogodišnji pasionirani istraživač prapovijesnih simbola, autor je zapažene studije Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik, 2008.). Dopunjenu i prevedenu na engleski, naslovljenu The Rhyton from Danilo: Structure and Symbolism of a Middle Neolithic Cult-Vessel, knjigu je objavio britanski izdavač Oxbow Books (Oxford, 2011.)

Sudionici tribine:
Dr. sc. Aleksandar Durman, redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudionik je brojnih domaćih i stranih stručnih skupova i predavač na uglednim inozemnim sveučilištima; jedan od naših najpoznatijih stručnjaka za prapovijesnu arheologiju, napose vučedolsku kulturu, izvrstan je poznavatelj odnosa tehnologije i mitologije kao i utvrđivanja apsolutne starosti u arheologiji. Otkrio je i protumačio najstariji europski kalendar s obilježenom astralnom simbolikom zviježđa Orion. Idejni je začetnik i aktivni promicatelj ideje izgradnje Muzeja vučedolske kulture u Vukovaru, koji je otvoren koncem lipnja ove godine.

Emil Podrug, viši kustos prapovijesne zbirke u Arheološkom odjelu Muzeja grada Šibenika; sudjelovao je u iskapanjima na Danilu Bitinju i Pokrovniku 2003. - 2005. u suradnji s Rochester Institute of Technology iz New Yorka. National Geographic Society dodijelio mu je potporu (zajedno s kolegicom Sarah McClure) za projekt „Neolithic Landscapes of Central Dalmatia: Archaeological Survey, Excavation, and Spatial Analysis.“ Voditelj je višegodišnjih  arheoloških istraživanja na lokalitetu hvarske kulture Velištak u vodičkom zaleđu. 


Suradnja znanosti i industrije na razvoju fotonaponskih solarnih ćelija
Najavna tribina novog podciklusa tribina Machinae novae koji započinje u 2016. godini i na kojem će se predstavljati tehnologije, inovacije i izumi održana je 4. studenoga 2015. u 19 sati.
Tribina je tematski povezana s Međunarodnom godinom svjetlosti. Urednik i voditelj tribine je Davor Gracin.


Nove spoznaje o starenju i dugovječnosti
Šesta tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 28. listopada 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
Prof. dr. sc. Ivica Rubelj, Zavod za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković
Telomerama i telomerazom bavi se od 1994.godine, nedugo nakon otkrića njihove uloge u kontroli procesa starenja. Od 1996. radi na Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a gdje nastavlja rad na strukturi i funkciji telomera u održavanju stabilnosti genoma, starenju i revitalizaciji.

Sudionici tribine:
Dr. sc. Donatella Verbanac, nutricionistica, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za translacijska i klinička istraživanja, Odjel za međustaničnu komunikaciju. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja biokemije i popularnih članaka i kolumni iz područja nutricionizma i dijetetike
Mr. sc. Šime Smolić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj. Bavi se Istraživanjem ekonomskih implikacija demografskih promjena primarno na zdravstveni sektor, socioekonomijom starenja (SHARE projekt)
Mr. sc. Lucia Nanić, Zavod za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković. Bavi se istraživanjima metabolizma starenja u Laboratoriju za molekularnu i staničnui biologiju


Ekološka poljoprivreda
Peta tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 30. rujna 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Zašto nam je potrebna ekološka poljoprivreda, može li nas ona nahraniti, koji su stvarni učinci konvencionalne poljoprivrede te hoće li Hrvatska u tom području ostati vječita neispunjena mogućnost, pitanja su čije odgovore traži znanstvena tribina Ekološka poljoprivreda.
U potrazi za odgovorima zajedno s publikom su: nutricionist Branimir Dolibašić, prof. dr. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te voditeljica eko uzgoja jednog eko imanja Ksenija Piršljin. Sve sa svima sukobljava i miri urednik emisije HTV-a Eko zona Mladen Iličković.


Nova hipoteza o postanku života - simetrijski i supersimetrijski poticaj
Četvrta tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 3. lipnja 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
Prof. dr. sc. Vladimir Paar, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Predsjednik je Odbora HAZU za bioinformatiku i biološku fiziku te član Odbora HAZU za primijenjenu genomiku.

Sudionici tribine: 
Prof. dr. sc. Marija Rosandić, Medicinski fakultet u Zagrebu, predmet znanstvenog interesa je KSA kompjutorsko istraživanje repeticija višeg reda i duplikona u ljudskom genomu.
Dr. sc. Josip Bratulić, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti profesor u miru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, filolog. Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, te je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga.


Postanak života na Zemlji
Treća tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 29. travnja 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Nenad Raos, rođen 1951. u Zagrebu, znanstveni je savjetnik u trajnome zvanju na zagrebačkom Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Kemičar je koji se bavi teorijskom i bioanorganskom kemijom te molekularnim modeliranjem. Vrlo se intenzivno bavi popularizacijom znanosti. Napisao je više od dvije tisuće znanstveno-popularnih članaka te 12 znanstveno-popularnih knjiga, među kojima i knjigu o potrazi za izvanzemljskim životom (Daleki svjetovi, 1980.). Bio je pročelnik Sekcije za izobrazbu Hrvatskoga kemijskoga društva te osam godina glavni urednik Prirode.

Sudionici tribine: 
Prof. dr. sc. Vladimir Bermanec, rođen 1955. u Zagrebu, redoviti je profesor mineralogije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i redoviti član HAZU. Uz mineralogiju bavi se geokemijom te izradama studija utjecaja na okoliš. Autor je dva dodiplomska udžbenika iz mineralogije, a održao je i više znanstveno-popularnih predavanja uz vođenje radionica o mineralogiji za profesore i studente na smotrama Sveučilišta u Zagrebu.  
Izv. prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, rođen je 1953. u Zagrebu, radi na Geološkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, na kojem je obnašao dužnost Pročelnika Geološkog odsjeka i Prodekana za nastavu. Bavi se sedimentologijom klastičnih sedimenata, sekvencijalnom stratigrafijom i analizom bazena, a u posljednje vrijeme i meteorskim kraterima. Napisao je stotinjak znanstveno-popularnih članaka te održao više od 150  javnih predavanja. Organizirao je rad sa studentima koji volonterski rade s djecom na promicanju geologije te ljetne škole geologije za djecu školskog uzrasta.


Znanost i filozofija
Druga tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 25. ožujka 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
Dr. sc. Dario Hrupec, Institut Ruđer Bošković, Zagreb - fizičar, bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom.

Sudionici tribine:
Izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić, Odjel za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu - filozof, klasičar, prevoditelj i priređivač sljedećih knjiga: Lukijan iz Samosate: Svjetonazori na dražbi (KruZak, 2002), Aristotelova "Metafizika": Zbirka rasprava (KruZak, 2003), Helenistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici (KruZak, 2005), Epiktet: Priručnik (KruZak, 2006), Teofrast: Metafizika (KruZak, 2011); autor knjige Aristotle on the Common Sense (Oxford University Press, 2007).
Dr. sc. Branko Guberina, Institut Ruđer Bošković, Zagreb - teorijski fizičar, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, dugogodišnji predstojnik Zavoda za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković, voditelj znanstvenih projekata i programa, objavio sedamdeset znanstvenih radova citiranih više od 2500 puta. Bavi se fizikom elementarnih  čestica, teorijskom kozmologijom, gravitacijom i astročestičnom fizikom. Fellow i Chartered Physicist na Institute of Physics u Londonu, član hrvatske asocijacije Club of Rome.
Doc. dr. sc. Tihomir Vukelja, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu - fizičar, bavi se filozofijom i poviješću znanosti, voditelj kolegija Fizika i filozofija te Povijest fizike, autor knjiga Filozofija znanosti (Školska knjiga, 1996) i Nesjedinljivo znanje: Bohrov doprinos filozofskoj teoriji spoznaje (Kruzak, 2004). 


Teleologija oblika
Prva tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 25. veljače 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine: Antonio Šiber (Institut za fiziku, Zagreb - (bio)fizičar, istražuje viruse, nanometarske sustave (ugljikove nanocijevi, fulerene, grafen), te mekane biološke sustave. Dobitnik je državne nagrade za znanost (2002). Na poslijediplomskom studiju fizike / biofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu vodi kolegij "Molekularna biofizika").

Sudionici tribine:
Primož Ziherl (Institut Jožef Stefan i Fakultet za matematiku i fiziku (FMF), Sveučilište u Ljubljani - fizičar meke tvari i biofizičar, bavi se tkivima, "mekim" sustavima (koloidima, polimerima, tekućim kristalima) te specifičnim uređenjima meke tvari. Nedavno je objavio rad u časopisu Nature koji predviđa postojanje dosad nepoznate vrste kvazikristala. Dobitnik je mnoštva nagrada, uključujući i priznanje Američkog fizikalnog društva za poseban doprinos recenziranju znanosti ("Outstanding referee"). Nositelj niza kolegija na FMF-u, uključujući i "Fiziku meke tvari"),
Idis Turato (arhitekt; profesor je na studiju arhitekture pri splitskom FGAG-u te gost nastavnik na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnik je niza nagrada; Viktor Kovačić (2003. za dogradnju Tehničkog fakulteta u Rijeci, 2008. za Aulu Pape Ivana Pavla II na Trsatu te 2009. za Dječji vrtić Katarina Frankopan u Krku), Vladimir Nazor i Piranesi Award 2005. za Osnovnu školu Fran Krsto Frankopan u Krku te Drago Galić 2012. godine za Nest and Cave House u Voloskom. Predstavljao je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 2006. godine s projektom In Between te 2010. s projektom Pavillion).


Prva sezona ciklusa znanstvenih tribina (2014.)

Ciklus znanstvenih tribina Eppur si muove u Gradskoj knjižnici (u prostoru Galerije Kupola) popularizira bogatu zbirku knjiga s područja prirodnih znanosti koju u svojem fondu posjeduje Gradska knjižnica te upoznaje građane Zagreba i korisnike Knjižnica grada Zagreba s temama koje su danas u središtu znanstvenih razmišljanja i konkretnih poduhvata o kojima u mnogome ovisi budućnost u širim razmjerima, ali i budućnost na ovim prostorima, u Hrvatskoj i gradu Zagrebu. Teme su nerijetko predmet prijepora različitih znanstvenih pristupa i svjetonazora i primjerene formi tribine. U pojedinim tribinama, ovisno o temi, sudjeluju vrsni stručnjaci s pojedinog područja.

Tribine se održavaju srijedom od 19 sati (ožujak - lipanj, rujan - prosinac 2014.).
 
Postanak ili evolucija, osma tribina u ciklusu znanstvenih tribina posvećena dvama objašnjenjima nastanka biološke raznolikosti i čovjeka održana je 17. prosinca 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice. Urednik i voditelj tribine: Doc. dr. sc. Damjan Franjević (Biološki odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu). Sudionici tribine: Izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić (Odjel za filozofiju, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu), dr. sc. Igor Mikloušić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), prof. dr. sc. Mirko Planinić (Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu).

Faust Vrančić - život u djelo jednog polihistora, sedma tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove posvećena hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju Faustu Vrančiću održana je 26. studenoga 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice. Tribina je održana ususret 400. obljetnici objavljivanja Vrančićevog znamenitog djela Machinae novae (1615.).
Urednik i voditelj tribine: Omer Rak (pisac). Sudionici: Prof. dr. sc. Josip Lisac (redoviti profesor hrvatske dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Zadru), dr. sc. Marijana Borić (znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), dr. sc. Iva Kurelac (znanstvena suradnica u Odsjeku za povijesne znanosti, Zavoda za povijesne i društvene znanosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti).

Energija i informacija, šesta tribina u ciklusu znanstvenih tribina održana je 29. listopada 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Urednik i voditelj tribine: novinar urednik HTV-a Mladen Iličković. Sudionici tribine: Prof. dr. Davor Škrlec, stručnjak za obnovljive izvore energije i napredne mreže, Zvonimir Rudomino, inovator i stručnjak za praktične primjene Teslinih izuma, Nino Kurtalj, programer i stručnjak za nadzor potrošnje energije.

Dan poslije sutra, peta tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove održana je 24. rujna 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Urednik i voditelj tribine: novinar urednik HTV-a Mladen Iličković. Sudionici: doktor znanosti zaštite okoliša i međunarodni stručnjak i savjetnik za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor, programski asistent Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Zoran Kordić te klimatologinja Ivana Herceg Bulić.

Kompleksne mreže, četvrta tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove posvećena kompleksnim mrežama održana je 10. rujna 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Urednik i voditelj tribine: Dr. sc. Vinko Zlatić (Institut Ruđer Bošković - Zavod za teorijsku fiziku - Grupa za fiziku čvrstog stanja). Sudionici: doc. dr. sc. Davor Horvatić (Prirodoslovno matematički fakultet - Zavod za teorijsku fiziku čestica i polja),
Matija Piškorec (Institut Ruđer Bošković - Zavod za elektroniku - Grupa za računalnu biologiju i bioinformatiku).

Protokemija - alkemija - kemija, treća tribina u ciklusu znanstvenih tribina posvećena kemiji održana je 11. lipnja 2014. u 19 sati u Gradskoj knjižnici, u Čitaonici na 1. katu.
Urednica i voditeljica tribine: prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar. Sudionici: Dr. sc. Nenad Raos, prof. dr. sc. Hrvoj Vančik.

Tkivo svemira, druga tribina u ciklusu znanstvenih tribina posvećena svemiru održana je 30. travnja 2014. u Galeriji Kupola Gradske knjižnice. Urednik i voditelj tribine: Dr. sc. Dario Hrupec (gama-astronomija). Sudionici: Izv. prof. dr. sc. Matko Milin (nuklearna astrofizika, nastanak i zastupljenost elemenata u svemiru), izv. prof. dr. sc. Dejan Vinković (nastanak zvijezda i planetarnih sustava, meteoridi), dr. sc. Hrvoje Nikolić (kozmologija, gravitacija, temelji kvantne fizike).

Nanotehnologijia, prva tribina ciklusa održana je 26. ožujka 2014. Urednik i voditelj tribine: Dr. sc. Antonio Šiber. Sudionici: Dr. sc. Marko Kralj (autor mnogih radova iz područja nanoznanosti i nanotehnologije, zadnjih se godina bavi grafenom),
dr. sc. Tomislav Vuletić (djeluje na području mekane tvari i biofizike, bavi se fizikom DNA i tehnologijama očitavanja DNA), mag. phys. Sanjin Marion (mladi znanstvenik i znanstveni novak, radi na području fizike virusa).


Organizatori/autori programa znanstvene tribine: Knjižnice grada Zagreba,
Gradska knjižnica, urednici-voditelji (znanstvenici - stručnjaci s raznih područja znanosti, filozofi, sociolozi, teoretičari, novinari).