Miro Mirt - Umjetnost, kič, reprodukcija

Instalacija Umjetnost, kič, reprodukcija mladog umjetnika Mire Mirta proizašla je iz njegovog savladavanja povijesti, teorije i prakse slikarstva tijekom obrazovnog procesa na ALU Zagreb. U radu slika i njezin okvir postaju objekti bušenja, kopiranja, preslagivanja i izmještanja sadržaja, a umjetnik kroz te postupke dovodi u pitanje smisao i značenje slikarstva. U instalaciji koja se sastoji od tri djela (svaki predstavlja jedan od pojmova iz naslova rada), Mirt se isključivo koristi pronađenim objektima.
Prvu seriju pod nazivom Recycle Bin umjetnik povezuje s pojmom 'umjetnost'. Ona se sastoji od reprodukcija slika nepoznatih umjetnika, te pojedinih originalnih slika anonimnih autora koje je Mirt kupio na buvljaku Hrelić. Kako sam naziv kaže, u toj seriji umjetnik reciklira postojeće slike za novi umjetnički rad. Tehnike koje pri tome koristi su bušenje ili grebanje slike i okvira, prebojavanje pojedinih dijelova, presavijanje platna, paljenje, a uz to izlaže i ostatke intervencija. Kako bi svako djelovanje na slike bilo čitljivo umjetnik prilaže legendu.
Termin 'kič' Mirt je predstavio instalacijom Slikarski polovi: "Kupio sam 25 kič slika koje se inače prodaju na ulici, tzv. 'reljefnih slika' koje su rađene šablonski i uključuju elemente kao što su školjke i šljunak. Sa svake od 25 slika izvadio sam motiv sunca i sastavio od tih sunca jedno apstraktno minimalističko platno. 'Reljefne' motive tla sam uz pomoć katrana stopio u jedinstvenu enformel sliku. Tako sam iz kič slika uspio proizvesti dva antipodna primjera apstraktnog slikarstva. Djelo je ironija modernističkih napada na pojam kiča."
Treću seriju umjetnik naziva po znamenitom eseju Waltera Benjamina Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reprodukcije. U namjeri da se suprotstavi tezi tog filozofa, Mirt želi afirmirati 'auru' reprodukcija. Reprodukcije remek-djela Cezannea, Degasa, Bruegela, Picassa, Gecana i Cimabuea, umjetnik, između ostalog, rekomponira i kopira a prilaže i objašnjenja: dvosmjerna transplantacija motiva balerine, redundantnost Degasove kompozicije, kopija reprodukcije, edukativni Cezanne, ekstrakti osoba s reprodukcija.
Slika je danas medij komunikacije, nema ni 'sveti' ni elitni status i više nije pod monopolom vizualne umjetnosti ili povijesti umjetnosti. Iz tog se razloga problematiziranje 'tradicionalne' slike kod Mirta može učiniti naivnim ili zastarjelim, no ono je rezultat iskrenog, inteligentnog i kreativnog analiziranja tema koje su ga okupirale tijekom studija.

MIRO MIRT
Rođen je 29.05.1980. u Zagrebu. Završio je opću gimnaziju u Oroslavju 1998. godine. Od 1998. do 2001. studirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2001. upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odjel. Diplomirao je u klasi profesora Ante Rašića 2007. godine.

KONTAKT:
098.178.2357
mail: miromirt@net.hr