Red - usporavanje

Umjetnici: Vanja Babić, Katerina Duda, Irena Frantal, Luana Lojić
Kustoski koncept: Martina Kontošić


Zadržavanje fokusa i obuzdavanje informacija jedan je od izazova suvremenosti koji će kroz “Red – usporavanje” biti istražen konceptom knjige, ali i šire, izvan granica knjige kao fizičkog objekta.
Izrazito heterogen izlagački koncept usredotočit će se na osobnu kontrolu nad izloženosti, protokom i sadržajem informacija, uz pomoć autora koji su različitim pristupima ovladali informacijskim preopterećenjem svakodnevice.
 
Radom "Odmor od informacija" Vanja Babić poziva na preispitivanje kvalitete informacija koje nam se kroz različite komunikacijske kanale svakodnevno predstavljaju kao važne. Time potiče na ideju odmora i otvara mogućnost unošenja novih misli u takav informacijski tijek, postavljajući pitanje važnosti i odgovornosti svakog pojedinca za izbor sadržaja koje odlučuje konzumirati. "Kolažiranjem tiskanih medija, novina i letaka iz dućana, rad izolira ponavljajuće elemente i time eliminira uobičajene osjećaje nelagode loših vijesti ili želje za kupovinom, te očuđuje principe marketinških trikova i misaone kontrole medija. Predstavljene prazne stranice novina simbol su mjesta za novi sadržaj koji pojedinac sam unosi i odabire." (V.B.)

Iako se njihove umjetničke osobe čine potpuno suprotnima, na tragu radikalne redukcije sadržaja je i rad Irene Frantal koja je predstavljena knjigama čija objektnost počiva na njihovoj zatvorenosti. Knjige su u isto vrijeme i kutije čiji će sadržaj tijekom izložbe biti dostupan samo jednom, ali ne i na otvaranju izložbe kada će sve izvorne poruke koje te knjige kao zasebna umjetnička djela nose biti podvedene pod okvir maksimalne restrikcije. Rijetko se ističe vrijednost u postojanju strukturnih i temporalnih okvira forme unutar kojih umjetnik reagira i transcendira određenu ideju ostvarujući s posjetiteljem odnos unutar koncentriranog prostora komunikacije. Kroz rad "Misliš da znaš" prostor komunikacije nije samo koncentriran već je znatno ograničen. Knjige u formi kutija nisu samo zatvorene svojom pojavom već su smještene iza plexiglasa i time dodatno odvojene od prostora galerije/čitaonice, drugih radova i posjetitelja. Takvim postavom knjizi se oduzima jedna od njenih glavnih funkcija: dostupnost sadržaja. U isto vrijeme riječ je o umjetničkom objektu koji se kroz ispunjavanje funkcije knjige nužno mijenja čak i ako ta mijena nije izvorna namjera umjetnice.
Izložbeno okruženje za umjetničke knjige i knjige umjetnika često je neprirodno - oni traže zaštitu koja onemogućava pravi kontakt i doživljaj onog što predstavljaju. Ograničavajućim izlagačkim pristupom objekt se prevodi u instalaciju, a informacija je u službi kontemplacije i usporavanja.
 
Katerina Duda izložit će istraživačko konceptualni rad čiji će naglasak biti na proučavanju novih sadržaja unutar prostora u centru Zagreba koje su jednom pripadale knjižarama i antikvarijatima. U svoju interpretaciju informacijskih ritmova autorica je uključila prostor koji se neprestano mijenja, gotovo uvijek u smjeru intenziviranja prijenosa informacija upitne kvalitete. Otvaraju se banke, dućani, različiti restorani; komercijalni sadržaj, telekomunikacije i ugostiteljski obrti zamijenili su prostore u kojima je informacija bila tretirana kao nešto vrijedno, što se upija s razumijevanjem i poštovanjem. Izloženim videom i knjižicama predstavlja se analiza promjena, a materijal prikupljen mapiranjem prostora i razgovorima sa zaposlenicima novootvorenih sadržaja, tretira se kao kronika i dnevnički zapis svakodnevnih situacija koje autorica vidi kao prikaz istraživanja, skicu, nacrt i zapis trenutnog stanja u Zagrebu.

Performans interakcije s frekvencijama Luane Lojić referira se na Dopplerov efekt po kojem je i dobio ime. Fizička činjenica da percepcija vala ovisi o promatraču, o poziciji tijela spram vala, povezuje komunikaciju tjelesnog i nematerijalnog s drugim doživljajima. Pažljivijim prodiranjem u polja, moguće je stvoriti kompoziciju smetnje, što nužno uključuje tjelesni pokret, zadržavanje ili ponavljanje istog. Interakcija se sastoji u izvođenju pokreta ovisnog o polju te upoznavanju početaka i krajeva polja -frekvencijskih valova.

Predstavljanjem izvedbe Luane Lojić naglašava se još jedna, otvorena pozicija izložbe. Kroz  "Red - usporavanje" ne provodi se namjera zastupanja tehnofobije ili predstavljanja informacijskog društva u pesimističnom ili paranoidnom svjetlu; to bi bilo paradoksalno jer sama izložba o informacijskom preopterećenju istome i pridonosi. Isto je primjetila Katarina Peović Vuković kada paradoksalnim opisuje djelovanje tehnofoba i ludista koji u pokušaju "masovnog agitiranja protiv tehnologije" utječu na "perpetuiranu hiperproizvodnju informacija i upotrebu novih tehnologija"  (Mediji i kultura 2012.: 38)
 
Cilj ovog izložbenog eksperimenta je, u partnerstvu s umjetnicima, zauzeti položaj suverenih istraživača koji osjećaju dovoljnu razinu kontrole da se nose sa slobodnim informacijama u njihovom sve bržem protoku i izmjeni, procesuirajući ih na način uspostavljanja vlastitog reda, vlastitim sredstvima.
   
Vanja Babić (Zagreb, 1984.) diplomirao je 2013. godine Nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prije studija na Akademiji diplomirao je i na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu 2008. godine. Dobitnik je nagrade Essl Art Award 2013., stipendije Becks za umjetničko stvaranje i posebne nagrade za umjetnički rad  “Žarna nit” na izložbi «Energija» (sponzor INA) 2013. godine. Osim na samostalnim izložbama u Galeriji SC u Zagrebu i Galeriji Prozori, izlagao je na brojnim grupnim izložbama u Zagrebu, Londonu, Beču, Koprivnici, a između ostalog i na 31. Salonu mladih i 48. Zagrebačkom salonu. Sudjelovao je u brojnim umjetničkim akcijama koje povezuju srodne umjetničke discipline i potiču intermedijalnost (pokret, performans, instalacije, zvuk, fotografija, video).
 
Katerina Duda (1989.) završila je studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti 2015., a 2014. godine diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U umjetničkom radu polazi od tema grada i gradskih prostora, od propitivanja memorije prostora do aktualnih pitanja karakterističnih za pojedino mjesto, njihove aktivacije, bilo intervencijom, pokretom ili uključivanjem samih korisnika prostora u proces rada. Sudjelovala je na nekoliko skupnih izložbi, projekata i razmjena.
 
Irena Frantal  (Zagreb, 1979.) završila je 2004. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu (grafički odjel) te je,kao jedina u Hrvatskoj, specijalizirala Umjetnost knjige na University of the Arts u Londonu, UK 2010. (MA Book Arts). Sudjelovala je na brojnim grupnim izložbama u svijetu i kod nas. Prva samostalna izložba i otvoreni atelje u veljači 2014. u Galeriji Miroslav Kraljević. Surađuje s umjetnicima na projektima iz umjetnosti knjige. Sudjeluje na sajmovima umjetničkih knjiga u Velikoj Britaniji. Njene se knjige  nalaze u brojnim kolekcijama u Europi. Od 2013. održava Bookart Sesije (jednodnevne i višemjesečne radionice) koje promoviraju umjetnost knjige. 2014. zajedno je sa Martinom Kontošić izdala prvu umjetničku knjigu/vodič kroz Zagreb ”Open Book”.
 
Luana Lojić  (Pula, 1991.)  maturirala je grafički dizajn pri ŠPUD-a u Puli te je trenutno na posljednjoj godini diplomskog studija Novih Medija - ALU u Zagrebu. Bavi se primijenjenom biofilijom. Od poezija za kamenje do živih instalacija, videa i live arta koji tematiziraju odnos čovjeka sa sustavima, percepcijama i materijalnostima što ga okružuju, u svom radu nastoji shvatiti prirodne procese izvan i unutar pojma osjetila.


Martina Kontošić (Zagreb, 1981.) povjesničarka je umjetnosti i producentica u kulturi. Diplomirala je povijest umjetnosti i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i specijalizirala menadžment turizma na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od srpnja 2013. suradnica je kustoskog kolektiva WHW i Udruge MAPA. U 2014. producirala je i kurirala izložbe „Iako, nego, ali, onda, ipak opet“ Ivane Pipal (Galerija Nova), „Stol za jednu osobu“ Barbare Radelja (Galerija Inkubator) i „Atelje izvan sigurne zone“ Irene Frantal (Galerija Miroslav Kraljević). U 2015. suvoditeljica je net.cube projekta Centra za dramsku umjetnost.