Studentska riječ

Ciklus tribina nastao u suradnji Knjižnica grada Zagreba - Gradske knjižnice i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj programa je da se studentskoj populaciji omogući javno propitivanje tema koje ih zaokupljaju, u razgovoru sa sugovornicima koje sami odaberu, u prostoru Gradske knjižnice, kao i u online dostupnoj snimci tribine.


Vaše nam je mišljenje važno, zato molimo odvojite trenutak za kratku anketu: https://tinyurl.com/yc5phm4n!

Urednici i voditelji tribina:

1. sezona 2022./2023. godina: Kristina Guteša, Luka Mayer
2. sezona 2023./2024. godina: Luka Mayer

Kristina Guteša - studentica Odsjeka za filozofiju i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Luka Mayer - student Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Uredništvo: Sara Džapo, Ivana Fištrek
Autorska koncepcija i organizacija: Ivana Fištrek

E-pošta: studentska.rijec@kgz.hr
 
9. studenog 2022. Filozofija i politika - sestre ili suparnice?

Urednici i voditelji: Kristina Guteša i Luka Mayer
Gost: dr. sc. Žarko Puhovski
 
Filozofija već od početnog, samoutemeljujućeg momenta što ga pronalazimo u Platona, slovi kao ono za dušu najviše, najčišće i najbolje. Ono bez čega sve ostalo ne bi moglo biti smisleno. Politika je, s druge strane, redovito uspoređivana s „najstarijim zanatom na svijetu“ - iznoseći i najprljavije rublje na svjetlo dana, rijetko se može spojiti s uzvišenim idejama koje krase filozofiju.
Ipak, povijest opetovano svjedoči o njihovoj tijesnoj vezi - od prosvjetiteljstva i francuske revolucije, preko marksističkih filozofija i realnih socijalističkih poredaka, francuskog (post)strukturalizma i studentskih pokreta '68., do aktualnih zahtjeva za socijalnom pravdom s jedne strane te rodnih i postkolonijalnih studija s druge.
U brojnim se djelima, počevši od Platonove „Države“ kao prve sistemske razrade, problematiziralo pitanje odnosa politike i filozofije. Ono, međutim, još uvijek nije dobilo konačan odgovor. Štoviše, u vrijeme velike političke nestabilnosti koja nagovještava tektonske promjene na svjetskom podiju, pitanje o suštini odnosa filozofije i politike nikada nije bilo aktualnije! (K. G.; L. M.)
 
18. siječnja 2023. Kultura narcizma

Urednik i voditelj: Luka Mayer
Gosti: mr. sc. Oleg Filipović, dr. med, Stanislav Matačić, dr. med., psihijatri, psihoterapeuti i psihoanalitičari
 
Kakva je veza između pojma narcizma koji je Freud uveo u uporabu 1914. godine i trenutne ideološke paradigme u kojoj živimo? Je li narcizam reakcionarna tvorba koja se može prevladati ili je riječ o nužnom preduvjetu ljudskog bivanja? Postoje li narcističke osobine koje su korisne i poticajne ili je svaki oblik narcizma štetan, odnosno patološki?
Od Freuda do danas pojam narcizma koristi se, osim u psihoanalizi i psihijatriji, i u svakodnevnom govoru. U današnje vrijeme narcisima se nazivaju oni koji su pretjerano usredotočeni na sebe, svoje ciljeve, želje i potrebe - slikovito, sve koji su se „zaljubili“ u zavodljivu pojavu, ne shvaćajući da je pred njima njihov vlastiti odraz.
Čini se kako u svijetu koji nas okružuje ne nedostaje fenomena koji perpetuiraju nezdravi oblik narcizma. Od političke korektnosti do nametanja tzv. poduzetničkog načina razmišljanja još od najranije dobi, primjeri pojava koje idu pod ruku s patološkim oblicima narcizma sastavni su dio ideološke strukture kapitalističkog načina proizvodnje u kojem trenutno živimo. (L. M.)
 
20. ožujka 2023. Humanistika i antihumanizam

Urednica i voditeljica: Kristina Guteša
Gosti: dr. sc. Luka Bogdanić, dr. sc. Eva Dolar Bahovec
 
U današnjem svijetu kasnog kapitalizma i prevladavajuće STEM paradigme često se čuje apel za povratak humanističkim vrijednostima. Humanističke se znanosti, pak, nerijetko svode na te iste vrijednosti. To se istovremeno percipira kao njihov najveći doprinos, ali i uzrok njihove manjkavosti u odnosu na objektivnu spoznaju prirodnih znanosti.
No, spoznajni dosezi humanistike ne kritiziraju se samo iz pozicije prirodoslovlja. U filozofiji se šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća odigrao sukob između humanizma i antihumanizma. Jedan od glavnih predstavnika antihumanizma, francuski marksist Louis Althusser, humanizam je odbacio kao ideološki i neznanstven. Iako je antihumanizam danas uglavnom potisnut iz diskusije, njegovo je nasljeđe prisutno i ondje gdje se na prvu čini kako prevladavaju upravo humanističke tendencije.
Što je uopće humanizam, a što antihumanizam? Koji su njihovi dosezi i koliko su ta usmjerenja međusobno kompatibilna? U kakvoj su vezi s „ljudskim vrijednostima“ i na koji se način međusobno odnose vrijednosti i spoznaja? (K. G.)

23. svibnja 2023. Obrazovanje danas, za sutra

Urednik i voditelj: Luka Mayer
Gost: mag. phil., mag. ling. Karlo Jurak

Svjesno ili ne, svaki je oblik društvene organizacije odgovor na pitanje kakvo društvo i kakvog čovjeka želimo. No, kakvo god uređenje bilo, upravo je obrazovanje medij u kojemu se čovjek i društvo produciraju i reproduciraju. Stoga je teško prenaglasiti značaj i ulogu obrazovanja u procesu postajanja čovjekom.
Međutim, sustav obrazovanja usko je povezan sa sustavom uređenja − svako obrazovanje pretpostavlja određeni sustav, a svaki već gotovi sustav jednako tako pretpostavlja već obrazovane subjekte.
Obrazovanje prilagođeno kasnokapitalističkom tržišnom sistemu susreće se s brojnim problemima, kao što su inflacija ocjena i diploma, hiperspecijalizacija, poplava mediokriteta, digitalizacija te općenito pitanje svrhe obrazovanja u današnje turbulentno vrijeme, a o tome će se razgovarati s filozofom i publicistom Karlom Jurakom, ujedno doktorandom suvremene hrvatske povijesti. (L. M.)

18. siječnja 2024. Revolucija: između nužnosti i floskule