Jasenko Rasol: Migrantska ruta

Šetnja šumom

Politička pozicija određene zemlje kondicionira ekonomske, a onda i demografske parametre. Biti na unutarnjem rubu određene geopolitičke tvorevine (poput Europske unije) znači istovremeno biti tranzitna zemlja čija otvorenost omogućuje razmjenu, trgovinu i druge vrste poželjnih komunikacija sa zemljama van te tvorevine, te bastion koji je štiti od svih nepoželjnih utjecaja, pojedinaca i grupa. Migrantska kriza uzrokovana ratovima i nedostojnim uvjetima života, potragom za stabilnijim, prosperitetnijim životnim uvjetima, najočiglednija je u rubnim zemljama koje provode politiku sigurnosti. 

U svom radu Jasenko Rasol putem fotoaparata i video kamere bilježi svoje šetnje šumom u Istri, u blizini hrvatsko - slovenske granice. Razlog za to je promjena koju opaža tijekom šetnji sa psom, a koja se manifestira na način da susreće grupe šetača kojih prije nije bilo. S tom razlikom da grupe šetača nisu u potrazi za relaksacijom, svježim zrakom i tjelovježbom, već se upuštaju u neizvjesno traganje za boljim sutra. Radi se o ljudima koji su napustili svoju domovinu jer im nije pružila neophodnu sigurnost, zaštitu, ekonomsku stabilnost ili druge uvjete koji bi zadovoljili osnovne životne potrebe. Bilježeći svoje šetnje, Rasol se ubacuje u njihove cipele, mimetički preuzima njihovu poziciju i gleda na šumu iz njihovog rakursa. Šuma u tom smislu nije blag i ugodan ambijent povjetarcem s kisikom nabijenim, već opasan, riskantan i nadasve neizvjesan predio tranzita, nakon kojeg ih čeka jednako neizvjesan daljni put.   

U slučaju Migrantske rute ne radi se o aktivističkom radu, kao što je primjerice rad selme banich, Bojana Gagića i Grupe za kritičku kartografiju Dobrodošli na Balkansku rutu, koji je održan u Galeriji VN 2022. godine i koji je promišljao teme poput policijske brutalnosti prema migrantima, te se bavio praktičnim problemima poput ostvarivanja pravne i administrativne pomoći, te prikupljanjem odjeće, obuće. Rad Jasenka Rasola je kontemplativan poziv na  empatiju. Gledajući očima Jasenka Rasola, doživljavajući subjektivnu promjenu u viđenju šume, povećanje temperature anksioznosti, osvještavanje mjesta graničnosti, mi također stvaramo novu osjetljivost. Empatiju za one ljude koje Nicolas Bourriaud u svojoj knjizi Exform opisuje kao ljudski  “višak” (surplus) i uspoređuje s indijskom kastom nedodirljivih - ljude bez papira, bez mogućnosti dobivanja legalnih i stalnih poslova - buduće nosače teških tereta, čistače zgrada. Ili pak ljude koje Agamben ističe kao goli život unutar suvremene demokracije koji je prodro u tijela građana.  
Migrantska ruta

Istra, zima 2022. godine; 15 kilometara od Grožnjana, uz cestu prema Marušićima sjedi 40-ak mladih migranata okruženih policijskim maricama. Unaokolo šeću policijski službenici, neki vidno nervozni “poduzimaju mjere i radnje u cilju utvrđivanja zakonitosti njihovog boravka”. Migranti mahom zure pred sebe, ovaj put očito neće uspjeti doći do Zapadne Europe. Krijumčari su ih vjerojatno iskrcali u nekoj nigdini, pokazali im smjer u kojem treba ići i odjurili dalje po novu grupu putnika.

U Istru već godinama dolazim u istu kuću, svega četiri kilometra udaljenu od slovenske granice. Šećući psa svakodnevno prolazim istim putem, nehotično otkrivajući i “migrantsku rutu”. U šumi i na poluzaraslim stazama za koje mi se čini da nikamo ne vode susrećem nepoznate ljude. Uglavnom prolaze pored mene uz tek blago kimanje glavom; ne zastaju, ništa ne govore, samo idu dalje; ne znamo što bismo si rekli, što napravili, u tim trenucima. Počinjem fotografirati ono što migranti vide, dok hodamo istom rutom. Snimam njihov subjektivni kadar, formalno identičan mojemu, no po mnogo čemu sigurno drugačiji. Iako je kadar isti, vizura je različita. Ove 2023. godine ih više nema, ruta je vjerojatno otkrivena.  
Biografija: Jasenko Rasol rođen  je 1969. u Zagrebu gdje živi i radi kao free-lance snimatelj/fotograf. Diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti  Filmsko i TV-snimanje. Radio kao "stuff-cameraman“ za Reuters-TV. Od 1997 radi na dokumentarnim, reportažnim i new's projektima TV-kuća: BBC, NBC, NTV, FUJI-TV, CCN, HTV, ORF, ZDF, ARTE. Od 2000 g. radi na igranim, dokumentarnim, eksperimentalnim, animiranim i plesnim filmovima u Hrvatskoj. Od 1990 kontinuirano izlaže (50-tak samostalnih, 30-tak skupnih) u zemlji i inozemstvu. Realizira 6 fotografskih „artist's-book“. Fotografije mu se nalaze u muzejskim zbirkama i privatnim kolekcijama. Član je ovih strukovnih udruga:  HDLU-Zagreb, HZSU, h.f.s.-a.