Igra kolo u dvadeset i dva – mitska simbolika brojeva

sedmi ciklus predavanja i radionica programa Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku uvest će nas voditeljice doc. dr. sc. Lidija Bajuk i red. prof. mr. art. Zvjezdana Jembrih koje će interpretirati ovogodišnju temu - mitsku simboliku brojeva.
 

Igra kolo u dvadeset i dva

jedan (kozmičko jaje, božanstvo, ja, istina…);
dva (oka, uha, uda, roditelja; binarne predodžbe, mitska blizančad…);
tri (sunca, jabuke, kućna ugla, dana jahanja, sina, brata, kralja, mudraca, djevojke, suđenice, razdoblja; treća ura, tronožac, Kosci, Triglav/Troglav, trozub, Trojaki, tromolitva, trokorak, troskok…);
četiri (elementa, vjetra, ognja, godišnja doba, strane svijeta, ugla, rajske rijeke, evanđelista, jahača Apokalipse; srećonosna djetelina, kvatre…);
sedam (neba, Vlašića, gora, mora, dolina, duginih boja, dana, gladnih godina, suza, kora, sakramenata, dara Duha svetoga, planeta, kozlića, patuljaka, zmajevih glava, anđeoskih zborova, trublji Jerihonskih, pečata, smrtnih grijeha, slobodnih vještina…);  
devet (gora i dolova, dveri, baba, žetelica, muza, mjeseci, godina, krugova pakla…);
deset (-o, -a) (prstiju, zapovijedi Božjih, mudrih i ludih djevica; ura, prase, dijete…);
dvanaest (-ero) (sati, mjeseci, znakova zodijaka, plemena Izraelovih, braće, apostola, žbica u Grabancijaševu kotaču, zvijezda u zvjezdanom vijencu…);
trinaest (-i, -o, -a) (petak, prase, vila…);
dvadeset i dva (plesača u kolu);
trideset (slova abecede, junaka u gori);
četrdeset (dana karantene, babinja, žalovanja, u pustinji, kiše u Potopu, korizme…);
mnogo (čestica, kapi, peludi, pijeska, stranica, travki, vlasi, zrnja, zvijezda; čopor, horda, jato, pleme, zajednica…).
 
Sva ta i još mnoga značenja zapretena u brojevima prate nas kao nijemi svjedoci vremena. U njihovu simboliku tijekom vremena zadubljeni su mudraci, zvjezdoznanci i sveci, u nastojanju oko spoznaje i njezine zaštite zagovorom:
…Ja te gonim i pregonim, / rečjum, Majke Božje pomočjum!  / U ime Oca i Sina i Duha Svetoga, amen! / Bile 9 - ošle sve 9, / bile 8 - ošle sve 8, / bile 7 - ošle sve 7, / bile 6 - ošle sve 6, / bile 5 - ošle sve 5, / bile 4 - ošle sve 4, / bile 3 - ošle sve 3, / bile 2 - ošle obodve, / Bila jena - ošla i ta jena. / Vetrom došle, / vetrom ošle. / Rečjum, Majke Božje pomočjum! (Komarevo)
 
A mi, povedimo kolo u dvadeset i dva na tragu uroborosa, simboličkog jedinstva savršenog simbola vječnosti - proniknimo u hrvatske pučke brojalice, bajalice i brojanice - istodobno prema entropijskoj beskonačnosti i arhetipskom prapočelu.
Zvjezdana Jembrih i Lidija Bajuk
 
 
Lidija Bajuk znanstvena je suradnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku i vanjska suradnica zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Objavila je 10 audioalbuma, 7 poetskih, 4 prozne, 4 stručne i 1 znanstvenu knjigu, brojne stručne i znanstvene radove. (Su)scenaristica je pet dokumentarnih filmova o hrvatskom etnonasljeđu. Potakla je i koordinirala zaštitu Međimurske popevke na nacionalnoj i svjetskoj te Ženskog kolendavanja na području Župe Smokovljani u Dubrovačkom primorju na nacionalnoj razini. Pročelnica je Odjela za arheologiju i etnologiju MH, članica je UO DHK, HDS-a, HED-a i ISFNR-a. Dobitnica je 1 inozemnog priznanja i 15 umjetničkih nacionalnih nagrada, među kojima dvaput Porina, nagrade Franjo Ksaver Kuhač HDS-a i dvaput Milovan Gavazzi HED-a. Odlikovana je Zlatnom plaketom grada Čakovca i proglašena počasnom građankom Međimurske županije.
 
 
Zvjezdana Jembrih rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala je 1990. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Do sada je izlagala na tridesetak samostalnih i na brojnim skupnim izložbama te izvela trideset i tri  land art rada.
Piše i objavljuje poeziju i prozu. Objavila tri knjige poezije, jednu knjigu kratkih priča, jednu knjigu putopisa i jednu grafičko-pjesničku mapu te dobila nekoliko nagrada za svoj umjetnički i stručni rad.
Od 1993. radi kao konzervatorica-restauratorica, boravi na stručnom usavršavanju u Münchenu te na poslijediplomskom studiju u Budimpešti, gdje 2000. magistrira restauriranje drvene skulpture. Od 2020. redovita je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina. Voditeljica je brojnih programa zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara na području Hrvatske. Objavljuje stručne članke, uređuje publikacije, vodi projekte te organizira radionice i izložbe iz područja zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Jedna je od organizatorica i voditeljica likovnih radionica u višegodišnjem projektu Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku.


Pogledajte fotografije s predavanja.

Program podržava:

  Ministarstvo kulture
  i medija Republike Hrvatske