Zagrebačka street art scena
Ulična umjetnost (eng. Street art) nije samo opći pojam kojim želimo skrenuti pažnju na određeno umjetničko događanje na ulici. Radi se o umjetničkom pokretu koji svoje korijene vuče iz grafiterske scene New Yorka sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a čiji su protagonisti utabali put od njujorških geta Bronxa pa sve do europskih i svjetskih galerija i muzeja. Već sredinom osamdesetih pojavljuju se prvi umjetnici koji odskaču od klasične grafiti scene Style writinga (stilskog pisanja), poput Keitha Haringa, Jean-Michela Basquiata i Kennyja Scharfa u SAD-u ili Blek Le Rata, Haralda Naegelia i Huga Kaagmana u Europi, no prava eksplozija ulične umjetnosti počinje ubrzo nakon 2000. godine.
Mediji, ali i sami umjetnici se, nakon kolebanja kako nazvati novi umjetnički smjer, odlučuju za naziv Street art. Iako se taj termin prvi put javno spominje u New Yorku 1968. kao naslov publikacije Street Art/N.Y. - A photo Essay, sam naziv jedva da se koristio u sedamdesetima (samo 4 naslova raznih publikacija) ili u osamdesetima (tek 11 puta).
Dolaskom devedesetih stvari se prilično brzo mijenjaju te se autor ovih redaka rado prisjeća razgovora sa kolegama iz Münchena, u drugoj polovici devedesetih, kada smo ustanovili da se nešto novo događa sa grafitima. Osmislili smo nazive poput Post Graffita, Gerila Arta, Urban Arta da bi se nekako u dvijetisućitima ustalio naziv Street art.
Gotovo paralelno, ulice Amsterdama, Londona, Pariza, New Yorka, Madrida ili Berlina dobivaju nove, iznenadne ulične intervencije u obliku naljepnica, šablonama oslikanih prometnih znakova ili poštanskih sandučića, zidnih skulptura te uličnih postera (tzv. Paste-Upova), napravljenih u studijima i radionicama urbanih umjetnika. To šarenilo umjetničkih intervencija privuklo je mnogobrojne fanove te iznjedrilo nove generacije uličnih umjetnika koji su doprinjeli naglom razvoju ovog atraktivnog umjetničkog pokreta.
Možemo uistinu govoriti da u je u roku od desetak godina ( od 1997. do 2007.) Street art toliko buknuo da je postao najbrže rastući umjetnički smjer u povijesti umjetnosti. Od tvoraca besplatne umjetnosti koju ste mogli vidjeti na svakom koraku pa do vlasnika tih istih radova u galerijama ili aukcijskim kućama koja danas prodajom doseže astronomske cifre umjetnici poput Banksyja, Sheparda Faireya ili Space Invadera postali su danas prave Rock (Art) zvijezde za čije se radove kupci otimaju. U slučaju Banksya mnogi su pronašli način za zaradu eksploatirajući njegove radove do krajnjih granica kroz organiziranje neautoriziranih izložbi i prodajom bezbroj reproduciranih radova u obliku platnenih vrećica, majci, bedževa, postera, upravo zahvaljujući Banksyjevoj anonimnosti.
Drugi se pak ne libe prisvojiti ne samo njegove umjetničke radove već i ostalih poznatih street umjetnika. Zarade su zaista ogromne. U Hrvatskoj je ulična umjetnost više ili manje prisutna još od početaka 70-ih godina kroz razne umjetničke intervencije poput Kniferovog oslikavanja Osnovne škole u Vrapču 1972. ili nadvožnjaka na Držićevoj 1979. Osamdesetih pamtimo grafite u šablonama Greinera i Kropilaka kao i intervencije Udarne grupe Poskok te prvog službenog oslikavanje Branimirove ulice 1987. godine koju danas zovemo „Street artom prije Street arta“.
Pojavom nove generacije, prvo grafiti, a zatim i Street art umjetnika koji su obilježili devedesete u Zagrebu i Hrvatskoj, započinje novo poglavlje i razvoj grafita i Street arta. Gordan Orešić GENE, Siniša Mazulović, Slaven Kosanović LUNAR, Bruno Pogačnik, Tomislav Lončarić LONAC, Marina Mesar OKO ili Leon GSK, samo su neka od imena koja su stvarala Grafiti i Street art scenu. S druge strane, sve veći broj poklonika ali i ljudi željnih novih intervencija potaknuo je pokretanje i organiziranje Street art festivala u više hrvatskih gradova. Jedan od najdugovječnijih festivala grafita je splitski xSTatic, dok se na Bolu na Braču već više od 10 godina održava festival Graffiti na gradele. U Vukovaru zadnjih desetak godina gradski se zidovi oslikavaju u sklopu manifestacije VukovART, dok u Opuzenu neumorno svake godine murali nastaju kroz Art festival Zen Opuzen. Re-Think Sisak nam je u blizinu Zagreba doveo neka od svjetskih imena i prava je šteta da je ovaj festival zastao u svojim izdanjima.
Konačno, u Zagrebu se od 2010. kada se po treći put službeno oslikavala Branimirova ulica, organiziraju događanja pod nazivom Muzej Ulične Umjetnosti. Ova umjetnička manifestacija je kroz idućih nekoliko godina kreirala isto toliko festivala na kojima su oslikana nebrojena pročelja zgrada, parkova ili napuštenih urbanih lokacija.
Još jedan projekt posvećen umjetnosti u javnom prostoru je Okolo // Around i već nas sedam godina časti gomilom iznimno zanimljivih intervencija u Zagrebu te smo već navikli svake godine viđati odlične radove na zagrebačkim ulicama.
Godine 2023. svoje prvo izdanje doživljava Zagreb Street art festival na kojeg pristižu radovi otprilike 180 umjetnika iz 37 zemalja svijeta. Riječ je o radovima na stickerima i paste-upovima koji se zatim apliciraju na podloge raznih formata kako bi na jednom mjestu stvorili atraktivan izložbeni postav. Ove se godine povećao broj poslanih radova te nam je pristiglo preko 250 paketa i pisama od isto toliko umjetnika iz četrdeset zemalja svijeta. Dodatno su gostovali umjetnici poput ALDAM-a iz Napulja (Italija), RNST-a iz Dijona (Francuska), PRWND iz Kopenhagena (Danska) , TERP (Švedska), HLNKS i TEA YUO iz Beograda, 0036Mark iz Budimpešte i Modul iz Zagreba.
Na izložbi u Galeriji VN predstavljamo jedan manji segment radova s ovogodišnjeg Zagreb Street art festival festivala, kako bismo predstavili i kontekstualizirali sam festival i dinamičnu i bogatu grafitersku scenu. U sklopu izložbe održat će se radionica izrade stickera te ćemo prikazati prvi dokumentarni film o Sticker sceni nastao u američkoj produkciji koji je prvi puta u Europi prikazan na našem festivalu.
Radi se o filmu STICKER MOVIE - https://stickermovie.com/