Početkom travnja 2024. započela je izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice na prostoru Paromlina - nekadašnjeg spomenika industrijske baštine. Očekuje se da će radovi trajati dvije godine. Kako se gradio Paromlin / How the Paromlin was built prvi je video u nizu koji će pratiti izgradnju ovog modernog i multifunkcionalnog kulturnog kompleksa u kojem će biti smješteni Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar.
 

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević  4. travnja 2024. godine najavio je početak izgradnje suvremene, multimedijalne Gradske knjižnice i društveno kulturnog centra Paromlin. Očekuje se da će radovi trajati dvije godine, a sam centar Paromlin rasprostirat će se na gotovo 36.000 m².
„Ova investicija, vrijedna oko 85 milijuna eura, je najveće ulaganje u kulturu i naš najveći pojedinačni kapitalni objekt koji predstavlja ključni korak u oblikovanju novog središta grada.“, rekao je gradonačelnik Tomašević. Više informacija o projektu može se pročitati na službenim stranicama Grada Zagreba.
O tome što će nova zgrada Gradske knjižnice značiti za ustanovu govorila je Ismena Meić, voditeljica Gradske knjižnice, u razgovoru za Vijenac - književni list za umjetnost, kulturu i znanost.


► 5. travnja 2023.


Mreža Knjižnica grada Zagreba jedna je od najrazvijenijih u Europi. Strateškim višegodišnjim promišljenim širenjem mreže iz prvotne jezgre iz Kamenitih vrata, nastojalo se knjigu, kulturu, umjetnost, zabavu i obrazovanje učiniti dostupnim u svakom dijelu grada. I danas su kvartovske knjižnice ili bibliobusna stajališta važna mjesta susreta građana, ponekad i jedina. Ipak, u središtu te mreže nalazi se 115 godina stara Gradska knjižnica, glavni dionik višegodišnje kampanje za novu zgradu. Čini se da je Knjižnica napokon dočekala kraj stoljetnog lutanja od Kamenitih vrata 1907. godine, preko Novinarskog doma 1937. i današnje adrese u Starčevićevu domu od 1995. godine. Isto tako, nakon niza uprava i ravnatelja, nekoliko ratova, političkih promjena, gradskih vlasti s više ili manje sluha za knjižnicu, ali i knjižničnim fondom koji je s vremenom postajao sve bogatiji i vrjedniji, napokon je postignuta sinergija politike, struke i građana. Stigao je trenutak kada je Zagreb spreman za taj politički i kulturni iskorak - izgradnju suvremene knjižnice po mjeri građana metropole, ali i svih gostiju glavnog grada, baš poput Helsinkija, Osla, Aarhusa, Amsterdama.
Vijest koja se toliko dugo čekala, potvrdila je, u svom gostovanju na kultnoj tribini Književni petak, i pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Emina Višnić, predstavljajući smjer i plan izgradnje nove kulturne politike, istaknuvši kako je upravo nova zgrada Gradske knjižnice strateški projekt Grada Zagreba.


Paromlin je apsolutni prioritet Grada Zagreba. Postoji nedvojbena politička volja i u smislu gradonačelnika i u smislu Gradske skupštine da taj projekt ide!
Emina, Višnić, pročelnica


Projekt Gradska knjižnica Paromlin doprinijet će naporima da se zapušteni javni prostor stare industrije prenamijeni u javne sadržaje, odnosno novi će koncept Gradske knjižnice zapušteno područje transformirati u prostor intenzivnog javnog života s dominantnim javnim sadržajima. Gradska knjižnica ima važnu ulogu u stvaranju infrastrukture digitalnog, pametnog, kreativnog grada Zagreba - grada znanja. Ona u gradu znanja nudi dvije usluge: s jedne je strane podrška građanima, kompanijama, administraciji, regiji s digitalnim referentnim izvorima i uslugama, komunikaciji s korisnicima, a s druge osigurava fizički prostor za susrete, učenje, rad svim dobnim i interesnim skupinama građana, bogati kulturni program, prostor za lokalnu zajednicu, udruge, kulturne i amaterske skupine. Knjižnica smještena na atraktivnoj lokaciji postaje pokretač događanja u gradu, postaje prepoznatljivo i poželjno mjesto na kojem se rađaju inovacije i stvaraju ideje. Knjižnica u urbanom središtu prati sve tehnološke trendove, zahtjeve građana i kao takva je aktivan sudionik digitalnog, pametnog, kreativnog grada i grada znanja.

IDEJNI PROJEKT UPI2M:

Zgrada Gradske knjižnice smjestila se, uz zgrade južno od sebe (Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, zgrada Poglavarstva grada Zagreba, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Muzej suvremene umjetnosti) u osi koja predstavlja produžetak Lenucijeve potkove.
Analizom šireg i užeg prostora oko Paromlina, bavili smo se pitanjem kako osmisliti skladan kompleks gradske knjižnice koji bi trebao uvažiti visoke konzervatorske propozicije koje štite građevni fond Paromlina kao prostor visoke vrijednosti spomenika industrijske arhitekture. Organski oblik novog dijela zgrade gradske knjižnice kontrast je „strogim linijama“ i volumenima postojećih i zaštićenih zgrada Paromlina, koji svojim oblikovno-funkcionalnim značajkama nudi suvremeni izričaj. Prostor Paromlina i dograđenog dijela nove zgrade time postaje inspirativno okruženje za inovativno učenje svim društvenim skupinama.
U postojećim zgradama Paromlina planira se smještaj administrativnih sadržaja knjižnice, a u novom volumenu kroz etaže -1 do +2 smještaju se javni sadržaji (ulazni prostor s pratećom dvoranom, odjel za djecu i mlade, čitaonice zbirki i časopisa, odjel za odrasle i glazbeni odjel, s krovnom terasom javnog karaktera), -2 etaža rezervirana je za smještaj tehnike i prostora javne garaže.
Fasada reflektira okolne zgrade mlina, skladišta brašna i silosa kao i okolni park pa time „devolumenizira“  i dematerijalizira vlastiti volumen.
(Preuzeto sa stranice arhitektonskog studija UPI2M: https://upi-2m.hr/gradska-knjiznica-paromlin/)







► 28. veljače 2019.

► 30. prosinca 2015.

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada 21. prosinca 2015. proslavio je svoju desetu obljetnicu, te je tom prigodom, u ZgForumu otvorena izložba "10 godina Strategije" koja odabranim primjerima oslikava presjek brojnih i raznolikih izazova i aktivnosti kojima se Ured bavio kroz to razdoblje.
U brošuri koja prati prigodnu izložbu objavljena je na karti Zagreba planirana lokacija nove Gradske knjižnice, u okviru središnje kulturne osi Zagreba - u Paromlinu.














Kampanja za novu zgradu Gradske knjižnice

► U prosincu 2010. započela je nova kampanja za odabir najprimjerenije lokacije za novu zgradu Gradske knjižnice.
Smatramo da je javni interes grada da:

• građa baštinjena od predaka bude na dostojan način sačuvana i predana sadašnjim i budućim stanovnicima Zagreba,
• da se kod djece razvija ljubav prema knjizi i čitanju,
• da se mladi i nakon završetka školovanja obrazuju i usavršavaju,
• da se građani osposobljavaju za odgovorno donošenje odluka,
• da se poštuju prava osoba s posebnim potrebama i manjina,
• da se nastoje uključivati društveno marginalizirani pojedinci ili skupine,
• da građani kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme družeći se s knjigom ili jedni s drugima,

te Vas pozivamo da prelistate publikaciju SF knjižnica za danas i za sutra!
 



i publikaciju Programska osnova za novu Gradsku knjižnicu u Zagrebu

 

► Nova Gradska knjižnica u Zagrebu ulazi u Razvojnu strategiju Grada Zagreba - ZagrebPlan 2020

U ponedjeljak 25. veljače 2013. u ZgForumu, prostoru Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, održan je okrugli stol pod nazivom Nova Gradska knjižnica u Zagrebu. Dio je to kampanje Knjižnica grada Zagreba za novu zgradu središnje knjižnice u centru grada koja umjesto današnjih 2.000 m²  treba prostor od 20.000 m².

Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici Grada Zagreba, Ministarstva kulture te arhitektonske, urbanističke i knjižničarske struke. Pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Jadranka Veselić Bruvo navela je nekoliko konkretnih lokacija u gradu koje bi mogle doći u obzir prilikom odabira. Tijekom rasprave najviše se razmatrala tzv. centralna os grada - od željezničkog kolodvora prema jugu (od Paromlina preko prostora uz zgradu Gradskog poglavarstva, do površina nasuprot NSK te u blizini MSU). Prisutni su se složili da bi na tom potezu lokacija za novu zgradu Gradske knjižnice bila najpoželjnija, jer bi se smještajem sličnih ključnih kulturnih institucija grada i realizirala centralna kulturna os. Naglašeno je i da se nova lokacija ne bi smjela previše udaljiti od postojeće jer središnja knjižnica, s obzirom na svoje funkcije, treba imati i centralnu poziciju u metropoli. Izazovne su i atraktivne ideje o novoj zgradi na spomenutim čistim površinama, kao i mogućnost korištenja EU fondova za projektiranje primjerice „zelene zgrade“. Većina se sudionika složila da bi se revalorizacijom i revitalizacijom nekog od objekata postojeće zapuštene industrijske arhitekture (poput Paromlina ili Gredelja) vjerojatno znatno poskupio cijeli projekt. No, istovremeno, zaštitom i revitalizacijom industrijske arhitekture otvorile bi se nove mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova. Spomenuta je i mogućnost kombinacije djelatnosti, pa bi se tako uz novu zgradu Gradske knjižnice mogla naći (gradu nužno potrebna) kongresna dvorana što bi pridonijelo i samoodrživosti novog objekta.

ZAKLJUČCI: