O različitim aspektima suvremenog totalitarizma raspravljalo se na znanstvenom skupu održanom prošle godine u Osijeku, a nedavno objavljen istoimeni zbornik radova povod je za ovu tribinu. 
 

Na tribini će se razgovarati o sudbini brojnih zagrebačkih trgova danas, kritički se osvrnuti na neprimjerene urbanističke intervencije, ali i ponuditi moguća rješenja za kvalitetnu obnovu postojećih ili nastanak novih trgova. 

Na tribini će biti govora o tome kako misliti i živjeti etičnost ako se umjesto istinske filozofije i života pojavljuju njihovi surogati te kako u vremenu koje sâmo sebe razumijeva kao "kraj povijesti" misliti onkraj historije i zaputiti se u jednu novu plovidbu.  

Tribina će pokušati odgovoriti na niz gorućih pitanja, kao što su primjerice - može li se uopće dobro pisati o seksu i kako? Zatim, koje su stvarne nijanse razlike, koji je njihov broj i boja? Kako se to radilo nekad i kako se radi danas? 

Povodom objavljivanja stote knjige u biblioteci "Na tragu klasika" ne tribini će biti govora o jednoj od trenutno najkvalitetnijih domaćih beletrističkih edicija koja je raznovrsnošću naslova i njihovom popularnošću stekla brojne čitatelje.

Hrvatski glumci Judita Franković i Goran Bogdan u izboru voditeljice i urednice Ivane Simić Bodrožić interpretirat će stihove Slamniga, Dragojevića, Rešickog, Gromače, Bukowskog, Carvera i mnogih drugih...

Na tribini će biti govora o novoj knjizi Andriane Škunce, poetskoj fotomonografiji Hodopis rubovima otoka, zbirci putopisno-dnevničkih zapisa.

Na tribini će se razgovarati s Goranom Gavranovićem, jednim od inicijatora biblioteke Balkan noir, te književnikom Pavlom Pavličićem, čiji je novi roman Crveno pile upravo objavljen u ovoj ediciji.

Na tribini će biti govora o o novom naraštaju filmskih kritičara i filmofila, o tome je li Filmonaut neka vrsta „generacijskog časopisa“ i o domaćem filmskom izdavaštvu u cjelini. (T.V.)

Na tribini, čiji je povod nedavno objavljen prijevod romana Modri cvijetak, bit će govora o ovom djelu, Queneauovu mjestu u francuskoj književnosti, njegovim osebujnim jezičnim eksperimentima i zanimanjem za nadrealizam.

Na tribini će biti govora o novom djelu poznatog izraelskog pisca Amosa Oza, zbirci pripovijetki Prizori iz seoskog života.

Na tribini će biti govora o odnosu tehnologije i umjetnosti, kao jednom od najvažnijih pitanja sadašnjice.

Na tribini će biti govora o dva djela Milka Valenta: opsežnom „romanu epohe“ Umjetne suze i drami Plaidoyer po pički, koja će uskoro doživjeti scensku praizvedbu. 

Tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je tema ljubav pa će i tribina biti posvećena upravo tematici ljubavi u suvremenoj domaćoj proznoj produkciji. Povod za razgovor su dva nedavno objavljena romana - Ponavljanje Ivice Đikića te Damen kapric Ankice Tomić.

Na tribini će biti riječi o novoj knjizi poznatog hrvatsko-kanadskog teoretičara Darka Suvina u kojoj se on na vrlo iscrpan i studiozan način bavi se raspadom SFRJ.

Na tribini će se razgovarati o autobiografskim zapisima o Prvom svjetskom ratu, uz pomoć historiografske refleksije ukazati na neke bitne osobine literature koja je tada nastajala, ali i one koja se javlja proteklih nekoliko godina o toj temi. Poseban će naglasak biti na legendarnoj Galiciji, austro-ugarskom frontu (danas u Ukrajini) o kojem je Krleža ostavio trajno i iznimno vrijedno literarno svjedočanstvo 

Na tribini će biti govora o perspektivama aktivacije kojima bi se ostavština zagrebačke industrijske arhitekture, postojeći spomenici kulture u propadanju, mogli pretvoriti u multifunkcionalne javne prostore. (T.V.) 

Na tribini će biti riječi o uzrocima, tijeku i posljedicama Prvog svjetskog rata koje su, čini se, još uvijek aktualne, te o njihovoj raznolikoj javnoj recepciji u zadnjih stotinjak godina. 

Na tribini će biti govora o knjizi u kojoj vrijeme nije izgubljeno, već naprotiv, sjajnim pripovjedačkim umijećem postaje blisko, postaje vrijeme koje se vraća. Također, tribina će biti i prigoda za osvrt na Kovačev iznimno plodan i karizmatičan literarni opus.

Na tribini će se, potaknutoj nedavnim prijevodom knjige Davida Graebera "Dug: prvih 5000 godina", raspravljati o hipotezi koju je razvio Friedrich Nietzsche: temeljni društveni odnos nije ekonomska ili simbolička razmjena, nego odnos dužnik/vjerovnik, pri čemu dug postaje novi disciplinarni oblik pokoravanja pojedinca.