Na tribini ćemo ugostiti Aleksandra Stankovića, televizijskog novinara i voditelja emisije Nedjeljom u dva. 

Na tribini će biti govora o tome uspijevaju li se naše knjižnice prilagoditi novom vremenu, ubzanom načinu života, kakva je nova uloga knjižnica u zajednici i društvu te pomaže li ili otežava svakodnevni život knjižnica činjenica što predstavljaju jedine punktove besplatne institucionalizirane kulture u našim društvima. Naravno, bit će razgovora i o budućnosti knjižnica, o načinima pomoću kojih će odgovoriti na nove informacijske i tehnološke izazove, ali i o samoj misiji narodnih knjižnica u budućnosti. 

Koji su dominantni pravci u novijoj mađarskoj literaturi, kojim se temama pisci najviše bave, zašto je u Hrvatskoj tek u zadnjih desetak godina porastao interes za nama geografski blisku, a ipak slabo poznatu i donedavno još slabije prevođenu literaturu, neka su pitanja o kojima će biti govora na tribini.

Na tribini će biti riječi i o refleksiji Balkanskih ratova na tadašnju Hrvatsku, utjecaju na političke i društvene elite, ali i na hrvatsku javnost uoči velikih nacionalnih i državnih promjena koje će uslijediti s Prvim svjetskim ratom. O svim ovim temama govorit će autor knjige Balkanski ratovi 1912.-1913. i njihov odjek u Hrvatskoj, Igor Despot i profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Odsjeka za povijest, Željko Holjevac. (I.G.) . 

U kojoj je mjeri uspjeh TV sapunica zrcalan odraz društva u kojem živimo i što one znače za glumački, scenaristički, redateljski i producentski fah, neka su od pitanja o kojima će se raspravljati s gostima, od kojih su neki i sami surađivali u realizaciji telenovela.    

Na tribini će u razgovoru gostima Primožem Reparom, direktorom Instituta i urednikom izdavačke kuće KUD Apokalipsa, te Goranom Starčevićem, autorom knjige Vježbanje egzistencije biti govora o tome je li riječ o svojevrsnoj "egzistencijalnoj revoluciji" odnosno povratku filozofije egzistencije na međunarodnu scenu? 

Pasionirani putnici, gosti tribine, govorit će o svojim putovanjima i putopisanjima. Ovom temom Književni petak se uključuje u program Mjeseca hrvatske knjige, čiji je ovogodišnji moto Tko čita, (ne) skita, i posvećen je višestoljetnoj povezanosti književnosti i putovanja.

Na tribini će biti riječi o političkoj antropologiji Hanne Arendt iz perspektive njezina posthumno objavljena spisa Što je politika?, nedavno prevedenog u izdanju nakladničke kuće Disput. 

Na tribini će biti riječi o umjetničkom putu Siniše Labrovića, njegovom umjetničkom aktivizmu koji često prerasta u širi društveni angažman, o položaju konceptualnog umjetnika u hrvatskom društvu, ali i odnosu institucija prema Labroviću i konceptualnim umjetnicima uopće.

U usporednim razmatranjima književnih tribina i književnih festivala na tribini će biti riječi o mogućim kanalima promicanja književnosti u uvjetima sveprisutne marginalizacije književne kritike, kao i estradizacije književnosti pri čemu se literatura sve više predstavlja u duhu spektakla, a pisci kao zabavljači. 

Što podrazumijevamo pod „angažiranom književnošću“ i može li danas spisateljski angažman u suvremenoj društvenoj i političkoj konstelaciji imati značaj kakav je imao u nekim ranijim povijesnim razdobljima? - samo su neka od pitanja o kojima će se raspravljati na tribini. 

Na tribini će biti govora o tome zašto je slika Balkana toliko opterećena stereotipima te zbog čega su oni zaslužni za konstrukciju etničkog, nacionalnog, društvenog i političkog identiteta. Povod za diskusiju je upravo objavljena iznimno kvalitetna i poticajna knjiga Katarine Luketić Balkan – od geografije do fantazije. 

Na tribini će biti govora o klasičnoj perzijskoj minijaturi, čiji počeci sežu u 13. stoljeće, i koja je neodvojiv dio umjetnosti knjige u perzijskom kulturnom svijetu i u drugim muslimanskim zemljama na koje se proširila ta slikarska tradicija.

Na tribini će se pokušati odgovoriti na neka od pitanja o tome kako pristupiti stvarnosti informacijsko-komunikacijskoga svijeta te kritički istražiti fenomenologiju pervertirane globalne ideologije spektakla i psihologije uspjeha, ludila potrošačkoga nihilizma i pada vrijednosti, ako je filozofija u okviru svojih metafizičkih mogućnosti po svom bitnom određenju dovršena, a čovjek više ne zna kojim putem krenuti naprijed niti kamo se vratiti. 

Na tribini će biti riječi, među ostalim, o edukativnoj strani dječje književnosti, o tome koliko se ona danas razlikuje od literature prije dvadesetak i više godina te mora li ona biti samo zabavna ili i poučna. Također, gosti Književnog petka govorit će i o tome kako sama djeca reagiraju na njihove knjige i tekstove. 

Na tribini, čiji je povod istoimena knjiga Roberta O. Paxtona Anatomija fašizma, objavljena prošle u izdanju TIM press- a, bit će riječi o pojavi nacizma i fašizma u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća te traumama koje se proizašle iz tog najcrnjeg razdoblja hrvatske povijesti, ali i o opasnostima od preuzimanja nekih nacističkih i fašističkih obrazaca djelovanja i u današnjem svijetu. 

Na tribini će biti govora o tome zbog čega se Pessou smatra ne samo jednim od najviših dometa portugalskog književnog stvaralaštva, nego i svjetske književnosti. 

Na tribini će se razgovarati o tome koliko je „žive filozofije“ bilo u Novome valu te imaju li nostalgija i nekritička romantizacija koja je započela prije desetak godina stvarnu podlogu u zbivanjima toga vremena i sjećanjima „sretne djece koja su začuđenim očima promatrala svijet“.  

Na tribini će biti riječi o nedavno pokrenutom projektu "Čitanje" u SC-u, novom programu zamišljenom kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja koji odabiru kanonske, ali i dosad neprevedene tekstove na hrvatski, koje čitaju sami ili u društvu autora. 

Na tribini će se nastojati produbiti znanja o antropozofiji i ukazati na njenu važnost u kontekstu naglašavanja duhovno-znanstvenog poimanja čovjeka i svijeta.