Na tribini će se pokušati odgovoriti na neka od pitanja o tome kako pristupiti stvarnosti informacijsko-komunikacijskoga svijeta te kritički istražiti fenomenologiju pervertirane globalne ideologije spektakla i psihologije uspjeha, ludila potrošačkoga nihilizma i pada vrijednosti, ako je filozofija u okviru svojih metafizičkih mogućnosti po svom bitnom određenju dovršena, a čovjek više ne zna kojim putem krenuti naprijed niti kamo se vratiti. 

Na tribini će biti riječi, među ostalim, o edukativnoj strani dječje književnosti, o tome koliko se ona danas razlikuje od literature prije dvadesetak i više godina te mora li ona biti samo zabavna ili i poučna. Također, gosti Književnog petka govorit će i o tome kako sama djeca reagiraju na njihove knjige i tekstove. 

Na tribini, čiji je povod istoimena knjiga Roberta O. Paxtona Anatomija fašizma, objavljena prošle u izdanju TIM press- a, bit će riječi o pojavi nacizma i fašizma u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća te traumama koje se proizašle iz tog najcrnjeg razdoblja hrvatske povijesti, ali i o opasnostima od preuzimanja nekih nacističkih i fašističkih obrazaca djelovanja i u današnjem svijetu. 

Na tribini će biti govora o tome zbog čega se Pessou smatra ne samo jednim od najviših dometa portugalskog književnog stvaralaštva, nego i svjetske književnosti. 

Na tribini će se razgovarati o tome koliko je „žive filozofije“ bilo u Novome valu te imaju li nostalgija i nekritička romantizacija koja je započela prije desetak godina stvarnu podlogu u zbivanjima toga vremena i sjećanjima „sretne djece koja su začuđenim očima promatrala svijet“.  

Na tribini će biti riječi o nedavno pokrenutom projektu "Čitanje" u SC-u, novom programu zamišljenom kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja koji odabiru kanonske, ali i dosad neprevedene tekstove na hrvatski, koje čitaju sami ili u društvu autora. 

Na tribini će se nastojati produbiti znanja o antropozofiji i ukazati na njenu važnost u kontekstu naglašavanja duhovno-znanstvenog poimanja čovjeka i svijeta. 

Povodom objavljivanja knjiga "Problem Jean-Jacques Rousseau" neokantovca Ernsta Cassirera i "Behemot" njemačkog političkog teoretičara Franza Neumanna na tribini će se iz politološke i filozofijske perspektive raspravljati o temelju onog političkog te o čitavom spektru političkih teorija polazeći od toga da je istinski „smisao politike sloboda“ (H. Arendt), a smisao svakog totalitarizma negacija politike kao takve.

Na tribini će se raspravljati o tome zašto je Alan Ford toliko duboko utkan u društveno tkivo i zbog čega je postao simbolom i metaforom jednog specifičnog povijesnog perioda.

Na tribini će biti riječi o promjenama koje su se desile u strukturi medija i pitanjem nudi li nam decentralizacija medija razlog za „kulturološki“ optimizam. (T.V.)  

Tribina je posvećena raspravi o fenomenu booma skandinavskih krimića pa će se u razgovoru s gostima propitkivati osnovni razlozi popularnosti te literature, postoje li neke zajedničke žanrovske odrednice na temelju kojih brojne autore možemo svrstati u krovnu kategoriju „skandinavskog krimića“ te u kojoj se mjeri spomenuta literatura oslanja na tradiciju klasičnog krimića. (T.V.) 

Na tribini će se raspravljati o načinima na koji se sjećanja bilježe i diseminiraju, kako su upregnuta u kontekst ideoloških promjena te kako se fenomeni poput revolucije, melankolije, socijalizma ili nostalgije, upisuju u mrežu kreiranja suvremene povijesti otvorene brojnim književno-teorijskim interpretacijama. (T.V.)  

Na tribini će biti riječi o fenomenu postmodernosti iz horizonta književnosti, filma i filozofije kao stanja radikalnog pluraliteta koje je, unatoč tome što je diskusija o njoj pomalo zamrla, i dalje vrijedna promišljanja i konceptualnog tematiziranja. 

Na tribini će biti riječi o tome koji književni pravci i autorske poetike prevladavaju u Rusiji, o čemu će govoriti urednica u Disputu Irena Lukšić, te koje su osnovne odlike i tipovi ruskog postmodernizma, o čemu će govoriti autorica istoimene knjige Jasmina Vojvodić. (T.V.)  

Na tribini će, u razgovoru s gostima koji su vrsni poznavatelji Gotovčeva opusa, ali i  koji su ga osobno poznavali i pratili njegov rad tijekom nekoliko desetljeća, biti riječi ponajprije o njegovim eksperimentalnim filmovima. (T. V.)

Povodom ukidanja Arterije, kulturnog podlistka u Slobodnoj Dalmaciji, na tribini će se raspravljati o neprestanoj tabloidizaciji pisanog novinarstva posljednjih godina, odnosno desetljeća, a osobito o trivijalizaciji nazovi-tekstova o kulturi u kulturnim rubrikama dnevnika i tjednika.  

Na  tribini će u razgovoru s ključnim osobama nove uprave HTV-a biti riječi o tome na koji način je uz minimalna sredstva i promišljenu politiku došlo do svojevrsne male kulturne revolucije u kojoj se HTV napokon počeo profilirati kao javna televizija.  

Na tribini će se propitkivati mogućnost subverzivnosti pornografije u književnosti i na filmu u današnje doba, zatim na koji način stvara simbolički libidinalni kapital te kako proizvodi i preoblikuje tvorbu muškog i ženskog identiteta. 

Što je postjugoslavenska književnost i u kojoj je mjeri ona povezana s devalvacijom simboličkog kapitala pisaca te zbog čega je književnost u cjelini danas prepuštena logici spektakularizacije - neka su od žarišnih pitanja o kojima će se razglabati. 

Na tribini će biti govora o različitim iskustvima i motivima putovanja te o putopisanju koje odlikuje široka skala žanrovskih mogućnosti, ili, kako je rekao je poznati hrvatski putopisac Josip Horvat, “putopisac je često u svojim spisima i etnograf i geograf, političar i sociolog, historičar i muzičar, ponajčešće pak i novinar.”