Na tribini će biti riječi o svojevrsnoj "postapokaliptičnoj" atmosferi koja prevladava knjigom, o literaturi iz koje je "nestao Bog" ili postoji, ali nam samo "može odmoći", o zgusnutom i simbolički nabijenom pripovijedanju i o vremenu u kojem nema mjesta za spas jer nema ni Boga koji bi nam pomogao. 

Na tribini će biti govora o Festivalu i njegovim odbljescima – prošlim, sadašnjim i budućim, propulzivnosti za strane i domaće pisce, zatim po čemu se razlikuje od većine drugih hrvatskih festivala, o ljudima i tekstovima, o žanru kratke priče u kontekstu suvremene književne produkcije i recepcije. 

Na tribini će biti govora o privrednim, društvenim i političkim reformama u Jugoslaviji koje su omogućile veće otvaranje bivše SFRJ prema Zapadnim zemljama, kao i veću kupovnu moć građana, potom o prijelomnoj 1968. (studentski štrajkovi diljem Europe pa tako i kod nas), ali i o Hrvatskom proljeću, odnosno o tome u kolikoj mjeri su i ta politička zbivanja utjecala na standard građana te utječu li političke slobode na životni standard običnih ljudi.

Na tribini će biti riječi o različitim tipovima psihoanalitičke književne kritike, odnosu psihoanalize i filma odnosno kazališta, te o današnjem statusu teorijske psihoanalize u kontekstu društveno-humanističkih znanosti.

Na tribini će biti riječi o opasnostima koje donosi ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), o konceptu javnog i privatnog vlasništva, o modelu zajedničkih dobara (Commons) i načinima sprečavanja ograničenja slobodnog razmjenjivanja informacija. 

Govore: Boris Perić, Krešimir Pintarić
Voditelj: Gordan Nuhanović 

Na tribini će biti riječi o tome kako vratiti kvalitetu urbanog života u Zagrebu, oživjeti njegove prostorne politike, potaknuti veću građansku participaciju, ponuditi alternativna arhitektonska rješenja i zaustaviti privatizaciju javnog prostora kao oblika "akumulacije putem otimačine". 

Potaknuta aktualnim pitanjem dekriminalizacije lakih droga, tribina će se baviti temom pisanja na opijatima, odnosno pod utjecajem različitih vrsta narkotika. 

Na tribini će biti govora o motivu željeznice u književnosti, svojedobno često rabljenom motivu u literarnoj povijesti, pa je u tom smislu zaživio i kao svojevrsna poetika. 

Postjugoslavenski film naslov je nedavno objavljene knjige Jurice Pavičića u kojoj autor analizira kinematografije zemalja bivše Jugoslavije pa će tako na tribini će biti riječi o filmovima snimljenim u posljednja dva desetljeća na spomenutom prostoru, s polaznom tezom da su oni prije svega "proizvod konkretnoga socijalnog i ideologijskog sinkroniteta".

Na tribini će biti riječi o filozofsko-historijsko-ideološkom aspektu Europe u kontekstu trenutne ekonomske krize i deficita istinske politike, o sudbini Europske unije kao supranacionalnog projekta političkih i birokratskih elita, kao i o mogućnostima za stvaranje novog političkog identiteta i radikalnog zaokreta kao potencijalno jedinog rješenja za obnovu europskog projekta u eri prijeteće globalne post-demokracije i medijske plutokracije.

Kakav je aktualan medijski tretman književnosti? Uloga novinara pisaca? Kakve su uopće šanse za preživljavanje literature u medijima u opstojećem kulturnom krajobrazu? - neka su od pitanja koja će se razmatrati na tribini. 

Na tribini će biti riječi o novom romanu ovog kontroverznog francuskog književnika, djelu Karta i teritorij, koje nudi jednog drugačijeg Houellebecqa - onog koji prestaje pisati o seksu i nekontrolirano vrijeđati pokojne klasike i živuće velikane. U tom smislu bit će riječi o značenjima ovog romana i njegovoj tematskoj različitosti spram autorovih ranijih djela. 

Tribina će se baviti hrvatskom strip scenom, čije je stanje možda najbolje dijagnosticirao Nebojša Radić, glavni urednik izdavačke kuće Bookglobe, rekavši da je domaće strip tržište jednom nogom u grobu, a drugom na kori od banane. 

Na tribini će (bez kultur-pesimističke lamentacije) biti riječi o pozitivnim i negativnim stranama povlačenja književne kritike u zatvorene literarne kružoke, u rezervate specijaliziranih novina, portala i časopisa za kulturu, potom o transparentnosti pisanja u sredini gdje se kritičari ne žele nikome zamjeriti, kao i o tome može li novija generacija književnih kritičara kvalitetom tekstova parirati nekadašnjim uglednim imenima.

U svjetlu poetičkih okosnica žanra kriminalističkog romana, kao i recentnih proznih uradaka dvojice etabliranih autora – Pavla Pavličića i Ivice Đikića, čija se tematika nedvojbeno uklapa u spisateljsku praksu krimića, tribina će pokušati zaokružiti fenomen ovog žanra. 

Unatoč vremenskom odmaku od trideset godina, Miroslav Krleža još uvijek je prijeporna točka hrvatske književnosti, ali i kulture u cijelosti.

Tribina koja svojim nazivom sugerira svojevrsnu subverzivnost otvorit će pitanja o nekim novim društveno angažiranim strujanjima na hrvatskoj književnoj sceni, protagonistima, djelima...

Tribina će se baviti strujanjima na hrvatskoj književnoj sceni koja se, s obzirom na svoju lezbijsku/gay/queer tematsku fokusiranost, mogu podvesti pod zajednički nazivnik queer književnosti.

Tribina će se baviti književnim i znanstvenim prevođenjem, trenutnom situacijom na izdavačkom tržištu i pokušajem procjene kvalitete današnjih prijevoda u usporedbi s prijevodima prije dvadesetak ili trideset godina.