Časopis Svijet

U Zagrebu je izišao prvi broj ilustriranog tjednika Svijet, časopisa za društveni život (izlazio od 1926. do 1936.). To je suvremeno koncipiran tjednik građanske orijentacije s prilozima iz područja zabave, mode, glazbe, umjetnosti, sporta, filma i kazališta, politike i gospodarstva te putopisima, romanima u nastavcima, notama popularne lakoglazbene produkcije, humorom i zanimljivostima, novitetima i senzacijama.
Slikar Otto Antonini, pokretač i prvi urednik časopisa, uvodi novu likovnost dekorativizma u grafičko oblikovanje, art deco. Po tome će Svijet ostati jedinstvena pojava i sinonim za promociju toga stila u hrvatskom kulturnopovijesnom prostoru. Godinu prije, 1925., izdan je i prvi časopis namijenjen isključivo ženama, Ženski list, kojega je uređivala Marija Jurić Zagorka.

Izvor: Bartlett, Dj. Moda i stil života // Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, [26.1.-30.4.2011.] : [katalog izložbe] / [autori tekstova Viktor Žmegač ... et al. ; fotografi Srećko Budek ... et al. ; odgovorni urednik kataloga Miroslav Gašparović]. - Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2011.

Spomenik Josipa Jurja Strossmayera

Brončani spomenik J. J. Strossmayera postavljen ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, podignut je na inicijativu Građanskog odbora. Izradio ga je Ivan Meštrović 1924. godine, a svečano otvorenje bilo je 1926. godine.

Izvor: Spomen-spis prigodom otkrivenja spomenika hrvatskom rodoljubu i narodnom prosvjetitelju : [Josip Juraj Strossmayer : 7. studenoga 1926.] / [uredili S. Ritig i R. Maixner]. [Zagreb?] : Tisak Tipografije, 1926.

Izložba jugoslavenske grafike i male plastike

U Zurichu se, od 14. veljače do 10. ožujka 1926. održala Izložba jugoslavenske grafike i male plastike. Izložena su djela Ljube Babića, Ivana Meštrovića, Omera Mujadžića, Vladimira Becića, Vladimira Kirina, Vilka Gecana, Miroslava Kraljevića, Anke Krizmanić, Ivana Tabakovića i drugih. Katalog izložbe može se vidjeti u Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Izvor: http://dizbi.hazu.hr/?object=list&find=Ausstellung+jugoslavischer+Grafik (21.12.2016.)

Radio Zagreb

Radio-stanica Zagreb počela je s emitiranjem iz dvorišne zgrade na Markovu trgu 9. U prvim godinama rada, uz glazbene i govorne emisije iz studija, izravno su se prenosile opere, koncerti, kazališne predstave, sportska događanja i sl., a već 1927. izvedena je i prva radiodrama.

Izvori: Leksikon radija i televizije. Zagreb: Masmedija, 2006. str. 355.
Povijest HRT-a. http://www.hrt.hr/hrt/povijest-hrt-a/ (21.12.2016.)

Misica Štefica

U hotelu Esplanade održao se izbor za Miss Jugoslavije. Nagradu je osvojila Štefica Vidačić, vlasnica malenoga kafića u Jurišićevoj ulici, koja godinu dana kasnije u Berlinu postaje i Miss Europe. Onodobna štampa opisivala ju je kao „šarmantnu mladu damu, skoro savršenih proporcija, zeleno-smećkastih očiju“.
Na pitanje kakve muškarce voli, izjavila je : „Volim muškarce ženskaste prirode, ali jakog muškog karaktera“, a u tom su se opisu pronašli mnogi njezini suvremenici, kojima je slamala srca. Tako je dotični gospodin iz Vlaške ulice, Josip Tiljak, zbog nje počinio i samoubojstvo, a u novinama je nakon toga objavljeno njegovo oproštajno pismo. Drugi je, pak, postao prosjak. Naime, zagrebačka urbana legenda svjedoči kako se dotični Miškec toliko zaljubio u Šteficu da se propio nakon što mu je ljubav bila neuzvraćena. Dao je otkaz i kao prosjak uvijek je spavao na istom mjestu, pokraj prolaza Balkan, pa otud i naziv prolaza - Miškecov prolaz.

Izvor: Bartlett, Dj. Moda i stil života // Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, [26.1.-30.4.2011.] : [katalog izložbe] / [autori tekstova Viktor Žmegač ... et al. ; fotografi Srećko Budek ... et al. ; odgovorni urednik kataloga Miroslav Gašparović]. - Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2011.

Pavijan Štefek

„Bio je simbol Zagreba, najpoznatiji Zagrepčanin.“ Tako je pokojni pisac Zvonimir Milčec opisao majmuna Štefeka, jednog od najomiljenijih stanovnika Zoološkog vrta. Ne samo da ga je zapamtio popularni pisac, već se ovog simpatičnog pavijana prisjećaju mnogi stari Zagrepčani. Štefek je bio omiljeni fotomodel starih, crno-bijelih fotografija, ali i razglednica. U Zoološki vrt stigao je 1926. godine, samo godinu dana nakon njegovog otvaranja.

Izvor: Zoološki vrt u Zagrebu 1925.- 2015. : Muzej grada Zagreba, Zagreb 23. 7.– 29. 11. 2015. = The Zagreb Zoological Garden : Zagreb City Museum, July 23 - November 29, 2015 / [autorica teksta i kataloških jedinica] Željka Kolveshi ; [urednica kataloga Milena Bušić] ; [prijevod na engleski Graham McMaster]. Zagreb ; Muzej grada Zagreba, 2015.

Ljeto u Zagrebu

U blizini Savskog mosta uređeno je 1926. godine Gradsko kupalište na kojem je svake godine birana Miss Save. Otvoren je i Babinjak – jedina nudistička plaža u Hrvatskoj.

Izvor: Muzej grada Zagreba : [vodič] / [urednica Vesna Leiner]. Str. 33

Miroslav Krleža : Izlet u Rusiju

Izlet u Rusiju putopisna je knjiga objavljena 1926. u Zagrebu, sastavljena od "putnih impresija" objavljivanih tijekom 1924, 1925. i 1926. u Hrvatu, Književnoj republici i Obzoru.
Izlet u Rusiju izrazito je literarni tekst što ga određuje književna vrsta putopisa, udomaćena i u Hrvatskoj (Nemčić, Matoš), ali je geneza knjige koja je nastala ciklizacijom različitih tekstova, namijenjenih bilo novinama bilo časopisima, uvjetovala i njezinu osebujnu kompoziciju. Zazirući od "lažljive patetičnosti" i "patetičnih kulturnohistorijskih reminiscenca", Krleža ipak slijedi pravila književne vrste koja dokumentirani izvještaj spaja s kulturno-historijskom refleksijom.
Izlet u Rusiju bio je 1926. knjiga s izrazitom referencijalnom i spoznajnom funkcijom: pisanje u polemici s "lažnim i tendencioznim vijestima o stanju u Rusiji" i motiviran je obranom "logike ruske koncepcije od svih mogućih naših piskarala". Ali njezin autor nije spreman da se podredi zadacima političke propagande i "ne osjeća potrebe da odstupi od istine", s time što njegova "istina" nije ni eksplicitno politička ni političkoekonomski "statistička", već ponajprije umjetnička.
Upravo je to stajalište osiguralo Krležinu putopisu trajnu umjetničku vrijednost i nadmoćno mjesto u nizu putopisa europskih književnika o SSSR-u.

Izvor: Flaker, A. Izlet u Rusiju // Krležijana. Zagreb: LZMK, 1933. Sv. 1, str. 380 – 381.

Prvi filmski studio u Zagrebu

Osnivač je bio zagrebački poduzetnik Franjo Ledić, koji je 1926. godine dao sagraditi prvi filmski studio na Horvaćanskoj cesti, u zgradi koja je danas posve derutna. Ledić je želio Zagreb pretvoriti u Hollywood, a osnivač je i prvog filmskog poduzeća "Ocean film" (1925).

Izvor: Balija, P. Zagreb postao grad filma 1896., prvi studio dobio već 1926. godine // Večernji list. 55, 18.128 (2014), str. 18-19. Dostupno na : http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/zagreb-postao-grad-filma-1896-prvi-studio-dobio-vec-1926-godine-947819 (21.12.2016.)
Izvor fotografije: Piteša, A. Nepoznati život Franje Ledića --- ili priča o genijalnom filmskom megalomanu // Jutarnji list. 14, 4706 (2011), str. 62-63. http://www.jutarnji.hr/vijesti/nepoznati-zivot-franje-ledica...-ili-prica-o-genijalnom-filmskom-megalomanu/1814643/ (21.12.2016.)

6. zagrebački zbor

Godine 1926. održan je šesti po redu Zagrebački zbor, međunarodna gospodarska izložba, preteča Zagrebačkog velesajma. U sklopu šestog Zbora održana je velika međunarodna izložba plakata i reklama. Plakati su bili podijeljeni od turističkih i kulturnih pa sve do propagandnih, a izloženo ih je ukupno 4000, od toga tisuću domaćih.
Među stranim plakatima Zagrepčani su vidjeli najbolja europska i američka ostvarenja. Zagrebački zbor, kao najveća nacionalna institucija za organizaciju izložbi tijekom 1920-ih i 1930-ih godina, postala je glavni poligon za predstavljanje dizajna namijenjenog tržištu.

Izvor: Arčabić, G. Zagrebački zbor kao poveznica hrvatskog i europskog gospodarstva : (1922.-1940.). Zagreb : Srednja Europa : Muzej grada Zagreba, 2013.

Izložba "Groteske"

Izložba Groteske Otona Postružnika i Ivana Tabakovića, otvorena je u Zagrebu, u galeriji Ulrich. Izložbom se već najavljuje socijalni angažman ostvaren kasnijim djelovanjem u grupi Zemlja.

Izvor: http://dizbi.hazu.hr/?object=list&find=groteske/ (21.12.2016.)
Proljetni salon : 1916-1928 : Umjetnički paviljon u Zagrebu, 12.4-20.5.2007. : [katalog izložbe] / [urednik Radovan Vuković ; predgovor, katalog djela, životopisi i izbor iz bibliografije Petar Prelog ; fotografije Darko Bavoljak ... et al. ; prijevod na engleski Graham McMaster]. - Zagreb : Umjetnički paviljon, 2007.

Rabindranat Tagore

Pri drugom posjetu Europi Tagore je došao i u Zagreb. Kulturni djelatnici društva i organizacije natjecali su se u pružanju gostoprimstva. Tagore je u Glazbenom zavodu održao dva predavanja na engleskom jeziku, dok je pjesme čitao na bengalskom. Svojom bengalskom recitacijom bio je opčarao slušateljstvo. „Što je našoj književnici (Ivani Brlić Mažuranić) taj zagrebački susret značio može se naslutiti iz toga što je čuvala ulaznicu, autogram, a osobito iz zabilješki s predavanja. Na skromnoj omotnici naslovljenoj književnicinom rukom Bilješka o Rabindranathovoj bengalskoj deklaraciji (prema sluhu)…“ – Dođi kakva jesi: ne gubi vrijeme na ljepšanje (Vrtlar 11)

Izvori: Matišić, Zdravka. Ivana Brlić-Mažuranić i Rabindranath Tagore. // Književna smotra 23, 84(1991), 77-81.

Naša epoha

1926. godine izašao je prvi broj časopisa Naša epoha, posvećenog suvremenoj umjetnosti. Naslovnica prvog broja programatski ilustrira orijentaciju novog časopisa: topovi plotunima najavljuju dolazak novog doba i novog čovjeka. Umjetnost i industrija više nisu suprotstavljeni: „Danas, u vrijeme mašine i radio koncerata možemo da govorimo i o artistifikaciji proizvodnje.“, ustvrdio je osnivač i urednik časopisa Stanko Rac.
Prvi domaći prikaz novih umjetničkih tendencija u arhitekturi iznio je u prvom broju stipendist francuske vlade Egon Steinmann u tekstu Suvremeni izraz arhitekture, gdje je, uz ostalo, prezentirao i Le Corbusierovo shvaćanje suvremene arhitekture.

Izvor: Bartlett, Dj. Moda i stil života // Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, [26.1.-30.4.2011.] : [katalog izložbe] / [autori tekstova Viktor Žmegač ... et al. ; fotografi Srećko Budek ... et al. ; odgovorni urednik kataloga Miroslav Gašparović]. - Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2011.

Zračna luka na Borongaju

Prva zračna luka u Zagrebu izgrađena je početkom stoljeća na Črnomercu, a druga 1926. na Borongaju. Ona je bila u funkciji do 1962. g., a u međuvremenu je tamo 1937. g. sletio Charles Lindbergh, 1939. g. jedina žena vojni pilot Luftwaffea Hanna Reitsch.

Izvor: http://www.jutarnji.hr/vijesti/senzacionalna-povijesna-fotopremijera-americki-su-bombarderi-zrakoplovstvo-ndh-unistili-u-jednom-danu/695530/ (21.12.2016.)

Sport

Zagreb i Hrvatska živjeli su u ritmu art decoa. Na Brijunima se igrao golf i polo, Rijeku su pohodila braća Maserati, a Zagrebom su jurili Bugattiji. Osnivaju se sportska društva, a sportska natjecanja postaju još jedan mondeni spektakl kojim smo se stopili s Europom.
Tenis je tada jedan od najpopularnijih sportova, a samo je u Zagrebu 1926. bilo čak tridesetak teniskih igrališta. Te je godine u Zagrebu održan i prvi Internacionalni teniski turnir. Vrlo je popularan automobilizam i moto sport, pa se organiziraju i izložbe s predstavljenim svjetskim novitetima na dva i četiri kotača. Prvi poznati Bugatti u Hrvatskoj pojavio se 1926. godine, a iste je godine organizirana i prva Međunarodna auto-moto utrka Plješivica – Samobor – Plješivica.
Nogomet postaje vrlo popularan; prvi dolazak Juventusa u Zagreb datira iz 9. svibnja 1926., u godini kada su osvojili svoj drugi naslov talijanskoga prvaka. U dva dana sučelili su se u prijateljskim utakmicama protiv tadašnjih ljutih gradskih rivala, HAŠK-a i Građanskog.
Uspjesi Hajduka 1926. godine potaknuli su tada mladog skladatelja Ivu Tijardovića da za 15. godišnjicu kluba napiše i uglazbi operetu iz sportskog života pod nazivom Kraljica lopte. Nastankom ove operete Hajduk se upisao na popis malobrojnih sportskih klubova ne samo u našoj zemlji, već i u svijetu, kojima je posvećeno glazbeno djelo.

Izvori: Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, [26.1.-30.4.2011.] : [katalog izložbe] / [autori tekstova Viktor Žmegač ... et al. ; fotografi Srećko Budek ... et al. ; odgovorni urednik kataloga Miroslav Gašparović]. - Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2011.
Valjak, Valentino. Bešte, ljudi - ide auto : povijest automobilizma u Hrvatskoj : 1898.-1945. / Valentino Valjak ; [suradnici Goran Slavić ... et al.]. - Zagreb : Citroen klub Croatia, 2012.
http://www.gkmm.hr/kraljica_lopte.htm (21.12.2016.)

Plesnjaci

U Parizu je 1926. održan Svjetski kongres učitelja plesa. Kraljevinu SHS predstavljalo je čak 10 delegata. Oko 1925. charleston, ples podrijetlom s američkog juga, postaje vrlo popularan društveni ples. Sljedeće godine popularan je bio black bottom, a sve se više pleše i tango. Plesovi su se podučavali u plesnim zavodima, primjerice onome gospodina Tucića u Zagrebu.
Najprestižnije mjesto za iskazivanje plesnog umijeća u Zagrebu bio je novosagrađeni hotel Esplanade, no bilo je tu i tridesetak kavana, među kojima su najpopularnije Royal na Trgu i kavana Medulić kamo je mladež dolazila slušati koncerte na gramofonskim pločama.
U periferijskim krčmama i bludilištima u Tkalči i Kožarskoj skupljalo se nešto drukčije društvo; kriminalaca, prostitutki, kockara, avanturista, boema, špijuna i raznovrsnih okultista. Također, zagrepčani su za noćni izlazak mogli odabrati i jedan od sedam kabarea, a odlazak u HNK za sve gradske posvuduše bio je obvezan.

Izvor: Bartlett, Dj. Moda i stil života // Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, [26.1.-30.4.2011.] : [katalog izložbe] / [autori tekstova Viktor Žmegač ... et al. ; fotografi Srećko Budek ... et al. ; odgovorni urednik kataloga Miroslav Gašparović]. - Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2011.

Otvorenje Radničke čitaonice

Radnička komora, u tadašnjim prostorima na Starčevićevom trgu 18, prizemlje (današnji Svačićev trg), otvorila je na korištenje svim radnicima "Radničku Čitaonicu".

Izvor: Grafički radnik 7, 2 (8. 1. 1927.)

Edison Bell Penkala

U Zagrebu je utemeljena tvrtka Edison Bell Penkala. Snimaju se i objavljuju te proizvode gramofonske ploče i gramofoni.
Glazbeni urednici u tvrtki bili su Pavao Markovac i Ivo Tijardović. Repertoar izdanja uključivao je operne i operetne arije, šlagere, narodne pjesme, šaljive pjesme, kuplete i vojnu glazbu. Izvođači su tadašnji poznati glazbeni umjetnici i glumci. Neki od najpoznatijih izvođača bili su Dejan Dubajić, Arnošt Grund, Vlaho Paljetak, Marta Pospišil Grif, Milan Šepec, Mario Šimenc te Tinka Wesel Polla.

Izvor: Lučić, K. Popularna glazba u Zagrebu između dvaju svjetskih ratova. // Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 41/2, (2004), str. 124-130.

Bitak u svijetu

Posljednji paragraf Sein und Zeit-a predan je u studenome u tisak. Pri objavljivanju Sein und Zeit-a zadržan je, ostao neobjavljen, treći odjeljak prvog dijela Vrijeme i bivstvovanje. Heidegger je napisao, odjeljak obrata „sporni odjeljak bio je zadržan jer je mišljenje u dovoljnom iskazivanju tog obrata zakazalo i uz pomoć jezika metafizike nije se probilo.“ Odluka o zadržavanju donijeta je na dan kada je primljena vijest o smrti Rilkea, na Božić 1926.

Izvori: Gumbrecht, Hans Ulrich. In 1926: living at the edge of time. London, 1997. P. 441.
Petrović, Gajo. Uvod u "Sein und Zeit". // Bitak i vrijeme / Martin Heidegger ; preveo s njemačkoga Hrvoje Šarinić. Zagreb, 1985. Str. LIII.

Mogila

Jedan od simbola parka Maksimir danas je svakako i Mogila, svojevrstan spomen-humak nastao 1925. godine povodom obilježavanja tisućugodišnjice hrvatskoga kraljevstva. Mogilu je projektirao Aleksandar Freundenreich, a podignuo ju je Hrvatski sokolski savez. Nastala je na mjestu gdje se ranije nalazio paviljon Kišobran.
Građena je od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj. U temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile. Oko humka posađeno je 10 lipa u znak deset stoljeća hrvatskog narodnog života, odnosno hrvatske državnosti. Mogila je dovršena 1926. godine.

Izvor: Badžar, Z. Sokolska mogila u maksimirskom perivoju u Zagrebu // Časopis za suvremenu povijest 31 (1999), 2, str. 361-384.

Duh današnje lirike, duh današnjeg društva. Vijenac, 20. studeni

–O Bože, Bože, sjeti se
svih obećanja blistavih
što si ih meni zadao.

O Bože, Bože, sjeti se
i ljubavi, i pobjede
i lovora i darova.

I znaj da Sin tvoj putuje
dolinom svijeta turobnom
po trnju i po kamenju,

Od nemila do nedraga,
i noge su mu krvave,
i srce mu je ranjeno.

I kosti su mu umorne,
i duša mu je žalosna,
i on je sam i zapušten…

U tom tonu nastavljaju Ujevića i mnogi, poznatiji i nepoznatiji... Tri glavne misaone note očituju se i u našoj današnjoj lirici kao i u našem društvu: skepticizam, pesimizam i cinizam. Sa vrlo rijetkim iznimkama idealističkih zanosa i optimističke vedrine, to su tri glavne boje, koje obojavaju duh današnje lirike“.

Izvor: Nevistić, Ivan. Lirika na bespuću. // Vijenac 4, knj. 6, 22(U Zagrebu 20.studenoga 1926), 361-374.

Radnička biblioteka

Radnička biblioteka u Zagrebu, današnja Knjižnica Božidara Adžije, osnovana je 1. siječnja 1927.