30 godina od pada Berlinskog zida

Pet činjenica o Berlinskom zidu

Srušen u euforičnom raspoloženju u studenome 1989. Berlinski zid godinama je bio mučan simbol podjele Njemačke i obilježje sukoba između sovjetskog bloka i Zapada. 

Armirani beton

Gradnja zida počela je 13. kolovoza 1961., samo nekoliko dana nakon što je tadašnji prvi čovjek DDR-a Walter Ulbricht obećao da "nitko nema namjeru graditi nekakav zid".

Izgrađen je kako bi se zaustavio egzodus Nijemaca s istoka na zapad (tri milijuna ljudi od 1945. do 1961.). Ukupna mu je dužina bila 155 kilometara. Od toga su 43 kilometra zida presjekla Berlin u smjeru sjever-jug, a s još 112 kilometara grad je izoliran od ostatka DDR-a.

U većem dijelu zid se sastojao od 3,6 metara visokog armiranog betona s cindričnim vrhom kako bi se u startu obeshrabrili pokušaji penjanja preko njega.

Iza istočne strane zida bio je i brisani prostor, "pojas smrti", koji je istočnonjemačkim stražarima omogućio nesmetanu liniju vatre na bjegunce u pokušaju približavanja zidu.

Najosvjetljeniji dio Berlina

Granicu je osiguravalo 7000 graničara koji su bili raspoređeni na 302 kontrolna tornja i 20 bunkera. Ulične svjetiljke postavljene su na svakih 30 metara što je zid činilo najosvjetljenijim dijelom Berlina, u kontrastu s tamom u koju je uronio istočni Berlin.

Dodatno osiguranje činili su alarmi, jarci, bodljikava žica, uređaji za automatsku paljbu i neprestane patrole vojnika s psima.

U spomenutom brisanom prostoru, u koji nisu smjeli ni istočnonjemački vojnici, nemoguće je bilo sakriti tragove. / https://vijesti.hrt.hr