55. međunarodna smotra folklora

Sažeci izlaganja

Morana Jarec, mag. ethnol.

Gorani o Lujzijani – život uz cestu

Prostor se stalno mijenja kroz različita značenja koja mu ljudi pridaju. Tako je razmatran prostor Lujzinske ceste, koja datira s početka 19. stoljeća i prolazeći kroz Gorski kotar, spaja gradove Rijeku i Karlovac. Istraživanje je provedeno u Lokvama i okolnim naseljima kako bi se analizirala različita iskustva i osjećaji u kontekstu Lujzinske ceste, izraženi kroz književnost, azgovore, individualnu praksu i organizirane aktivnosti. Lujzinska cesta, shvaćana kao kulturna baština, izaziva osjećaje ljubavi i poštovanja, a njezina povijest izaziva maštanje o davnim vremenima.

dr. sc. Olga Orlić

Razvojni potencijali kulturnoantropoloških istraživanja Gorskoga kotara

Stanovnike drugih dijelova Hrvatske Gorski kotar često asocira na raznoliku i gotovo netaknutu prirodnu baštinu, dok bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština tog kraja rijetko izbija u prvi plan. Brojni su pojedinci entuzijasti sami ili u okviru različitih udruga vrijedno radili (i još uvijek to rade) na prikupljanju različitih zbirki, njihovoj registraciji, održavanju ili obnovi pojedinih običaja te poticanju različitih aktivnosti unutar zajednica u kojima djeluju.

U smislu istraživačkih aktivnosti usmjerenih prema kulturnoj baštini Gorski kotar je slabo istražen, a to vrijedi i za kulturnoantropološka istraživanja. Stav prema kojem su upravo znanstveno-istraživačke aktivnosti važan razvojni potencijal nekog kraja nije pretjerano uobičajen u širem društvenom kontekstu, ili je često samo deklarativan. Iznimke od ove tvrdnje, naravno ipak postoje i u okviru ove tribine predstavit ću dvije takve iznimke – inicijative udruge Processus Montanus iz Lokava i Etnografske udruge „Sv. Juraj“ iz Liča kojima se nastoji razvoj Gorskog kotara temeljiti upravo na znanstveno-istraživačkim aktivnostima.

dr. sc. Ana Perinić Lewis

Junaci, divovi i patuljci Gorskoga kotara

Za razliku od dugogodišnjih istraživanja nadnaravnih bića susjedne Istre i Hrvatskog primorja područje Gorskoga kotara ostalo je na marginama folklorističkih istraživanja. Goranska nadnaravna bića dio su brojnih predaja i još uvijek vrlo žive usmene predajne tradicije. Minijaturni šratlički i mužeki nastanjuju brojne goranske špilje i jame, a dovitljivi malici čuvaju blaga goranskih pilana. Na planinskim vrhovima spavaju divovi i hajdi, dok noću iz šuma izlaze polnočnjaki i mrkaji plašeći one koji lutaju u kasnim noćnim satima. Čabarski kraj dom je junaka nadljudske snage, Petra Klepca, čije predaje o čudesnoj snazi dijele i stanovnici slovenskih pograničnih naselja. Ovi nevidljivi Gorani dio su baštine i identiteta Gorskoga kotara.