90 godina Hrvatskog P.E.N. centra : 1927-2017

Već 1933. u Dubrovniku je organiziran povijesni XI. kongres Međunarodnog PEN udruženja, na kojemu je Rezolucijom po prvi puta osuđena nacistička segregacijska politika kao tiranska i totalitarna. Njemački književnik Ernst Toller u svom je glasovitom govoru jezgrovito formulirao monstruoznost progona naprednih književnika od strane nacističkog totalitarizma, po ideološkoj ili rasnoj osnovi, na osnovu kojega je Rezolucija poslije napisana. Hrvatski PEN centar bio je jedan od domaćina (tada pod vodstvom pjesnika Dragutina Domjanića).

Godine 1941. s početkom Drugog svjetskog rata, Zagrebački PEN centar je zabranjen, te nije djelovao sve do poslijeratne obnove 1962. Poslijeratni predsjednici (Miroslav Feldman, Marijan Matković, Antun Šoljan, Saša Vereš i Josip Tabak) postupno su obnovili rad Hrvatskog PEN-a, a poseban zamah djelatnosti centra daje predsjednički mandat Predraga Matvejevića (1980-1989). On je razvio izrazito živu djelatnost zastupanja utamničenih ili progonjenih književnika i intelektualaca od strane režima bivše države, kad god su bili sankcionirani zbog „delikta mišljenja“ i njegovog slobodnog izražavanja. On je napisao mnoga otvorena pisma tadašnjim moćnicima a sudjelovao je i u brojnim sudskim procesima književnicima i intelektualcima kao svjedok obrane. Budući da je bio predsjednikom Hrvatskoga PEN-a, a i potpredsjednikom Međunarodnog PEN-a, imao je stanovitu zaštitu i pozornost međunarodne javnosti koja mu je omogućavala „širenje područja borbe“, tj., osvajanje novih horizonata slobode mišljenja, govora i umjetničkog stvaranja.

Tijekom 90-ih godina 20. st. predsjednički mandat Hrvatskog PEN centra preuzeo je Slobodan Prosperov Novak (1990-2000). To su, prvo, bile godine Domovinskog rata i borbe za samostalnost Republike Hrvatske, a zatim i promociju hrvatskog kulturnog identiteta na međunarodnom kulturnom planu. Posebno je bio značajan povijesni 59. kongres Međunarodnog PEN centra u Dubrovniku / Hvaru, 1993.. Na tom jubilarnom kongresu (60-ta obljetnica kongresa iz 1933.) kao i na onome povijesnome iz 1933., Rezolucijom je osuđena velikosrpska agresija na republike bivše države koje su se odlučile na samostalnost, posebno na samostalnu Republiku Hrvatsku i barbarski kulturocid Grada Dubrovnika.

U novome stoljeću, djelatnost je Hrvatskoga PEN-a (mandati Sibile Petlevski, Zvonka Makovića te Nadežde Čačinovič) bila u velikoj mjeri razmjerno apolitična i fokusirana na književne festivale, dakle na međunarodnu razmjenu književnih informacija, posebno kroz različite manifestacije poput : Književnost uživo, nakladničku djelatnost Izdanja PEN-a (promocija hrvatske književnosti i kulture na stranim jezicima), do sustavnog obilježavanja Dana pisaca u zatvorima (15.11. svake godine). Više o toj temi istražimo kroz naš katalog.