Ana Mušćet - Na promjenu zraka

Radovi studentice kiparstva zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, Ane Mušćet, čine značenjski i asocijativno višeslojan koncept podložan brojnim reinterpretacijama i iščitavanjima. Zacijelo, društvena angažiranost primarna je karakteristika ovih kiparskih, video i fotografskih radova. Šest radova Ane Mušćet, odabranih za izlaganje u VN galeriji progovorit će tako o nekoliko osobno joj intrigantnih tema. Tri rada na temu Golog otoka već su prepoznati od domaće, ali i strane stručne publike. Rad Na promjenu zraka donio je Ani Mušćet u rujnu prošle godine nagradu za slobodu ili Freedom Award koja joj je dodijeljena u Londonu od stručnog žirija predvođenog Garryjem Hillom, jednim od pionira video arta, poznatog po inovativnosti upravo u polju jezika, te predstavlja njen prvi uspjeh na anglosaksonskom području. Rad se sastoji od zastave i video zapisa, snimljenog na Golom otoku u svibnju 2015. Miljenka Jantolek, kći Vladimira Bobinca, javnosti poznatog bivšeg političkog zatvorenika na Golom otoku, na prvu godišnjicu smrti svoga oca podiže zastavu s parolom “Na promjenu zraka”. Ista fraza preuzeta je iz pisma upućenog obitelji drugog političkog zatvorenika, a njezino značenje, iako višeslojno, tada je upućivalo na lokaciju nestalog. Otići “na promjenu zraka” značilo je mnogo toga, ali ponajviše otići po nova, ponuđena uvjerenja, od kojih je najjače isticano ono o osobnoj krivnji. Vladimir Bobinac, profesor povijesti, umro je u dubokoj starosti, 4. svibnja, na dan smrti Josipa Broza Tita.  
 
Samantha Fox Was Here model je za spomenik, koji je ujedno i surovo iskreni trag posvećen fizički zlostavljanim zatvorenicima Golog otoka iz mlađe povijesti, odnosno 80-ih godina prošloga stoljeća. Samantha Fox, ime je popularne pjevačice (1966.), koja se na sceni pojavila tijekom 80-ih, ali isto ime nosila je i američka porno glumica (1951.). Na Golom otoku, ovo ime nosili su najmlađi muški zatvorenici, redovno zlostavljani od drugih.

Uz temu Golog otoka, u radu Dobro došli upletena je tematika varljivosti pripisanog i realnog značenja. Rad se odnosi na pisane i snimane intervjue s generalom Jovom Kapičićem (1919. – 2013.) te se nadovezujući na iste, u obliku prezentacije turističke agencije posjetitelje pokušava animirati da se zainteresiraju za posjet “obećanom otoku”. S tim u vezi, fotografije su postavljene na stalak i dostupne posjetiteljima, predočavajući im kako im se zamaskirana istina servira u diskurzu svakodnevnog života.  Golootočka dobrodošlica, prolaženje kroz špalir, također se dvosmisleno utkala u sami naziv rada koji, iako preuzimajući prošlo, govori o sadašnjici otoka, kada u slobodnoj državi leži devastiran, u jednakoj tišini, nijem. Zvuk tamošnjih cvrčaka zarobljen dopire ispod kutije pronađene u jednoj od nekadašnjih radionica za zatvorenike, pojačavajući prepoznatljivi mediteranski štih, ali služeći umjetnici kao mjerilo vremena, alat za orjentaciju u danu, odnosno noći.

Iznimno samostalan i značajan rad je Kreda, nastala dvomjesečnom destilacijom 212 litara vode koju svakodnevno pijemo. Osim što pokazuje naš svakodnevan unos tvari na koje ni ne obraćamo pozornost, rad je prava kreda namijenjena ispisivanju značenja i izraza. Materijalnu kredu Ana Mušćet je pretočila u vizualni, kiparski rad, da bi zatim otvorila još jednu sferu njene interpretacije, verbalnu.

U podlogama ovih radova određena je količina teksta koji je u suodnosu s finalnim vizualnim izričajem koji ga utjelovljuje i predstavlja u prostoru. Ana Mušćet spaja kiparsku monumentalnost i lirizam te kao rezultat dobiva eksploziju značenja iz trodimenzionalnosti. No ne samo iz dominantnih u prostoru, već i iz dimenzijom malih i nenametljivih radova kao što je Artist Tourist (32), inače jasan izraz mišljenja o spornom 32. Salonu Mladih, koji je formom natječaja doveo do polarizacije scene. Ana Mušćet, tada u 32. godini života fotografira se ispred galerije u maniri turista-prolaznika koji u danom trenutku na ovaj način evidentira svoju ulogu, ne sudjelujući aktivno ni na jednoj podijeljenoj strani. Istu fotografiju postavit će uokvirenu, kao jednu od onih koja je po važnosti vezana za određeno razdoblje života.

Posljednji izloženi rad u ovom konceptu je monumentalni Sistem koji vlastitim dimenzijama krije slojevitu ikonologiju. Zamišljen je i kreiran kao samoodrživi konstrukt koji je ipak zakočen i nepokretan. Slova na oplošju tvore anagrame koji upozoravaju na varljivost sistema u kojem je čak i jezik manipulacijom postao netransparentan i nestabilan. Temelji jezika poljuljani su ovim monumentalnim radom koji osvaja prostor u koji ulazi, otiskujući slova na pod, ali i osvaja nas, tjerajući nas da razmislimo o vlastitoj pozicioniranosti unutar sistema kojeg živimo.

Slojevitost značenja ovih radova izaziva iterativno, kontinuirano seciranje svih slojeva i njihovo detaljno tumačenje, koje umjetnica motivira svojim najsnažnijim mišićem, jezikom.  
 
 
 kratke biografije:

Ana Mušćet
Studentica diplomske godine na odsjeku za kiparstvo u klasi prof. Slavomira Drinkovića. 2010. diplomirala na odsjeku za kroatistiku i rusistiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je nekoliko stipendija za izvrsnost, finalistica Essl nagrade za 2015. godinu, dobitnica Posebne rektorove nagrade za grupni projekt Adventski kalendar i dvije Dekanove nagrade za uspješnost u radu. Za rad “Na promjenu zraka” nagrađena Nagradom za slobodu, na VII. po redu Passion for Freedom festivalu u Londonu. Radi iste nagrade Sveučilište je dodijelilo Posebno priznanje za ostvarenje od međunarodne važnosti.   
 
Anja Ivić
Završila preddiplomski studij povijest umjetnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekadašnja potpredsjednica Kluba studenata povijesti umjetnosti autorica je koncepata više izložbi i sudionica programa ''Kustoske platforme'' generacije 2014./15. Izlagala na III. Međunarodnom kongresu studenata povijesti umjetnosti i objavljuje radove u ''Zarezu''. Od rujna 2015. studira u Škotskoj na University of St Andrews.