Snimka čitanja dostupna na 
https://www.youtube.com/watch?v=KR0GvIGSzz8
Biblioteka 0 općenito gostuje na grupnoj međunarodnoj izložbi „Slučaj siromašnih slika“ u Galeriji ARTGET, Beograd.

U četvrtak,12. 5. 2022. u 17 sati
Svebor Midžić čita esej Michaela Taussiga „Doba lapis lazulija“

 

Esej “Doba lapis lazulija” preuzet je iz Taussigove zbirke eseja “Koje boje je sveto?” (“What color is Sacred”, University of Chicago Press, 2009) u kojoj autor razlaže povijest imaginacije boje kroz prizmu kolonijalne povijesti. Nelagodu Zapada spram jarkih boja nasuprot prirodi i asocijaciji na “primitivno” vidi kao odnos između kromofila i kromofoba promišljajući u tim kategorijama i kolonijalizam. Na kraju,Taussig se osvrće na revoluciju kemije ugljena s pomoću koje smo proizveli suvremeni okoliš brkajući prirodne boje s onima u prirodi, “jednako kao što smo pobrkali fotografiju sa stvarnošću“.
“Doba lapis lazulija” Taussig započinje uvodeći Goethea: “Ljudi u prirodnom stanju”, piše Goethe, “necivilizirane nacije i djeca jako vole boje u njihovom najvećem sjaju.” Isto je vrijedilo za stanovnike južne Europe, pogotovo žene s pojasima i vrpcama jarkih boja. On se sjeća njemačkog časnika, povratnika iz Amerike, koji je obojio lice jarkim bojama kako čine Indijanci, a dojam “nije bio neugodan”. S druge strane, u sjevernoj Europi njegova doba, na početku 19. stoljeća, profinjeni ljudi nisu bili skloni bojama, i žene su nosile bijelo, a muškarci crno. Nije riječ samo o odjeći. Takvi su ljudi izbjegavali žive boje u predmetima oko sebe i činilo se da su skloni, kako piše, posve isključiti žive boje iz svojeg vidokruga.1

1 Johann Wolfgang von Goethe, Theory of Colours, prev. Charles Lock Eastlake (1810.; London, 1840.), § 835, str. 326; vidi još § 135, str. 55; § 836, str. 327; i § 841, str. 329.

Više o izložbi: https://www.kcb.org.rs/.../slucaj-siromasnih-slika.../...

Svebor Midžić (1974) radnik u kulturi. Nekada bio direktor Centra za savremenu umetnost u Beogradu i zamenik direktora Filmskog centra Srbije. Član uredništva časopisa za savremenu umetnost i teoriju Prelom. Zbog viška upravljačkih funkcija prijatelji ga prozvali Jataganac. Od tada, zabrinut, pokušava da se pronađe u nekom drugom liku iz jugo-sapunica te lavira između Guze, Gige i Rođe.

Mia Ćuk, umetnička direktorka Galerije Artget za sezonu 2022.

 

Biblioteka 0 Općenito segment je projekta "Pustijerna", a preuzet je od skupine 0 UDK klasifikacijskog sistema koja obuhvaća opće ljudsko znanje. Biblioteka je osmišljena kao heterogena osnova za istraživanje, nagađanje, razvoj različitih metoda pristupa, razmjenu ideja i dijalog u okviru projekta „Pustijerna“. Poput radnog stola za prekrajanje i promišljanje, ona nastaje organički i proizlazi iz radnog procesa i istraživanja u više lica.
Projekt "Pustijerna" suradnički je projekt Ane Hušman, Ivane Meštrov, Dubravke Sekulić, Marka Tadića i Ane Labudović. Nazvan je po arheološkom lokalitetu u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika te istražuje transformacije javnog i stambenog prostora grada kroz vizure i figure onih za koje grad nije mišljen.

Projekt se realizira u suradnji Art radionice Lazareti, Galerije Prozori i Studija Pangolin.
više o projektu: http://www.anahusman.net/hr/biblioteka-nula/
Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.