Bijeg u prirodu

Mjesec hrvatske knjige 05.11.2020. - 15.11.2020. Knjižnica Savica Odjel za odrasle
„Otišao sam u šumu jer sam htio živjeti promišljeno, suočiti se samo s nužnim stranama života i vidjeti ne bih li mogao usvojiti ono čemu me ima poučiti, umjesto da, na pragu smrti, otkrijem da nisam živio.” Citat Henryja Davida Thoreaua, američkog filozofa i književnika, iz njegove kultne knjige „Walden”, u kojoj opisuje svoj dvogodišnji samotnički život u šumi, izriče glavnu misao vodilju svih bjegova u prirodu – potrebu da se iz buke, gužve, trčanja za materijalnim, preopterećenosti i sputanosti pravilima urbanog života čovjek vrati sebi i svojim autentičnim potrebama, da se liši svega suvišnog.

Mnogi su se književnici bavili ovom temom, pišući o vlastitim ili iskustvima izmišljenih likova, a ono što upada u oči jest činjenica da se želja za terapijskim djelovanjem prirode javlja uvijek u trenucima kriza, slomova ili prijelomnih događaja u životima likova. Pa se onda čitateljima sasvim logično nameću sljedeća pitanja: U kojem smo se trenutku kao ljudi toliko otuđili od prirodnog načina života da je potrebno iz naše civilizacije bježati u prirodu? Zašto nas današnji način života toliko deprimira i zašto trčimo za ciljevima koje nam društvo nameće, a nismo usklađeni s našim istinskim potrebama? U kojem smo trenutku postali loši gospodari, a ne brižni baštinici i čuvari prirodnih bogatstava ovog čudesnog planeta? I je li urbani čovjek danas uopće sposoban živjeti u ne tako idiličnim uvjetima prirodne divljine u kojoj biva oslonjen samo na vlastite snage i sposobnosti?

Odgovore ili dodatna pitanja o ovoj temi pronađite čitajući neku od knjiga iz našega izbora beletrističkih naslova s temom povratka čovjeka prirodi. Za bijeg odaberite planinu, šumu ili morsku pučinu, uronite u različita iskustva likova i odmaknite se, barem u mašti, od vlastite urbane svakodnevice!

Poveznice na knjigu u mrežnom katalogu KGZ-a nalaze se ispod opisa svake knjige pa lako možete provjeriti dostupnost knjige u knjižnici te ju rezervirati telefonski ili preko kataloga.

Fotografije naslovnica preuzete iz mrežnog kataloga Knjižnica grada Zagreba.
 
Walden, Henry David Thoreau

Zbirka od 18 eseja koja se temelji na životu i iskustvima američkoga esejista, pjesnika i filozofa Henryja Davida Thoreaua, zagovornika naturalizma, koji je 1845. otišao živjeti sam u kolibu koju je izgradio u šumi kraj jezera Walden u Novoj Engleskoj. Tamo će provesti dvije godine, živeći u skladu s ritmovima prirode, usput bilježeći svoja iskustva samodostatnog i samoodrživog života daleko od civilizacije. Njegov način života i promišljanja postat će materijal za ovu kultnu knjigu u kojoj razmatra potrebu za povratkom autentičnom životu u prirodi, otkrivanjem istinskih ljudskih potreba te iznosi negativnosti civiliziranog života kojeg smatra prijetnjom pravoj ljudskoj slobodi. I nakon povratka u grad Thoreau je nastavio živjeti u skladu s idejama koje je razvio tijekom samotničkog života u šumi.

Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3hgJes5  

 
Divlji dječak, Paolo Cognetti

Glavni lik ovog djelomično autobiografskog romana jest pisac koji se nakon tridesetog rođendana suočava s teškom životnom i profesionalnom krizom, uslijed koje ne pronalazi motivaciju ni za život ni za pisanje. Odlučuje na nekoliko mjeseci pobjeći iz rodnog Milana na planinu, na kojoj nije bio cijelo desetljeće, kako bi se riješio sputanosti urbanog života, vratio sam sebi i prirodi te ponovno osjetio potpunu slobodu koju je, boraveći na planini, iskusio kao dječak. Došavši na odredište, od ruševne planinarske kućice stvara dom u kojem će provesti sedam mjeseci u promatranju i istraživanju prirode, druženju s rijetkim samotnim stanovnicima i životinjama, čitanju i promišljanju o životu.

Paolo Cognetti proslavio se romanom „Osam planina“ u kojem opisuje ljetne odmore svoga djetinjstva u talijanskim Alpama te način na koji je boravak na planini utjecao na njegov život, a u ovome romanu jednostavnim ali sugestivnim slikama vodi čitatelja kroz sva četiri godišnja doba katkad idiličnoga, a katkad surovog života u samoći planinskih obronaka.

Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/2Zo1iu9

 
Tvoj sin Huckleberry Finn, Bekim Sejranović

Ispreplevši više pripovjednih rukavaca pisac gradi autobiografsku priču o rijeci, životu, odnosu s ocem, ljubavi i borbi s ovisnošću. Pripovjedač je književnik čiji se teško bolesni otac vraća iz Australije u Brčko kako bi vidio sina koji živi na riječnome brodu baveći se pisanjem, plovidbom i konzumiranjem droge. Otac mu kupuje veći ali stariji brod koji zajedno pokušavaju obnoviti, kao što pokušavaju razmrsiti i svoj zapetljani odnos. Jednoga jutra otac se nije vratio iz noćnoga ribolova pa ga sin odlazi tražiti rijekom, a ta potraga bit će mu polazište za pripovijedanje o povijesnim i zemljopisnim osobitostima rijeke Save, o vlastitom životu i povijesti svog odnosa s ocem te o svojoj najvećoj riječnoj pustolovini – plovidbi brodom od Brčkog do Crnog mora u društvu Norvežanina Pettera Aasena i Japanca Mokua Teraoke.

O tom putovanju nastao je i dokumentarac „Od Tokija do Morave“ 2012. godine u režiji Mokua Teraoke za koji je scenarij napisao sam autor.

Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3k1nZw3


Zapisi iz Stranice Gornje, Ljiljana Đorđević, Edo Popović 

Knjiga je nastala kao dnevnik zajedničkih iskustava hrvatskoga književnika Ede Popovića i njegove supruge Ljiljane Đorđević koji su nakon dvadesetak godina zajedničkoga života u gradu odlučili taj život u potpunosti zamijeniti životom na selu. Odabravši za svoj novi dom imanje u Ribničkoj dolini između Kupe i Dobre, u seocetu Stranica Gornja, autori su se suočili s potpuno novim načinom života koji je od njih zahtijevao stjecanje novih znanja i iskustava poput rada na zemlji, u voćnjaku i vrtu, ali koji im je u konačnici i donio ono što su željeli – osjećaj prave slobode i istinskog života.

Knjiga je zbir zapisa različite tematike od upoznavanja s životom na selu, poslovima, razmatranja o permakulturi, kritike konzumerističkog načina života te otkrivanja prirode kroz poetske opise.

Poveznica na mrežni katalog KGZ-a:  https://bit.ly/3bFLUhI
 

Brdo, Ivica Prtenjača

Roman prati jedno ljeto neimenovanog lika na neimenovanom jadranskom otoku na koji se sredovječni rezignirani stručnjak za odnose s javnošću odlučuje otići nakon izvanrednog otkaza koji dobiva na poslu. Ljetne mjesece provest će u osamljenoj karauli na vrhu otoka, sa zaduženjem da promatra okoliš sa svrhom ranog otkrivanja požara. No, daleko je teži posao rada na sebi, pronalaženja nove motivacije i želje za životom. Kroz oči urbanog pojedinca, koji se odlučuje na povratak prirodi, pisac će uočavati promjene u otočnom krajoliku i životu stanovnika mjestašca, betonizaciju obale, navalu turista, problematične obiteljske odnose, posljedice rata. Njegov lik, koji se dobrovoljno isključio iz društva i porušio sve svoje dotadašnje identitete, poslužit će kao dalekozor, revni promatrač zbivanja u okolišu i dolje, na obali, kroz čiju svijest će pisac prelamati lirske opise prirode, slikovite detalje, ritmičnu smjenu dana i noći, zanimljive otočne crtice.

Poveznica na mrežni katalog KGZ-a:  https://bit.ly/3bO8G79  
 
 
U divljini, Jon Krakauer

Roman je rekonstrukcija sudbine Christophera Johnsona McCandlessa, mladića koji odlučuje napustiti svoj povlašteni život studenta iz dobrostojeće američke obitelji te se sam zaputiti pješice u divljinu Aljaske, sjeverno od Mount McKinleyja, najvišeg planinskog vrha Sjeverne Amerike. Osmislivši za sebe novi stil života, pojednostavljen do zadovoljavanja osnovnih životnih potreba te lišen svih prednosti civilizacije, Christopher će se suočiti s mnogim opasnostima života u surovoj aljaškoj klimi na putu u nepoznato.

Po knjizi izdanoj 1996. snimljen je 2007. film po scenariju i u režiji Seana Penna, uz glazbenu podlogu Eddieja Veddera, frontmena grupe Pearl Jam. Film je izvrsno prošao kod publike i kritike. Glavnu ulogu igra Emile Hirsch, a o popularnosti knjige i romana nažalost svjedoče brojne akcije spašavanja, ali i tragični primjeri turista koji su stradali tražeći napušteni autobus na kraju staze Stampede Trail, u kojem je Christopher tri mjeseca živio, zbog čega su aljaške vlasti odlučile premjestiti ga na sigurnije mjesto.

Poveznica na mrežni katalog KGZ-a (knjiga): https://bit.ly/3ifCc8b

Poveznica na mrežni katalog KGZ-a (film): https://bit.ly/3bOP6ry

 
Divljina, Cheryl Strayed 

Kakav je doživljaj samostalno propješačiti skoro 2000 kilometara planinarskom stazom koja mjestimice doseže i preko 4000 metara nadmorske visine, bez ikakvog prethodnog iskustva i priprema? Staza pacifičkih vrhova, kojom je autorica i junakinja ovoga romana Cheryl Strayed 1995. krenula u potragu za djelićima svoga rasutog života, proteže se od meksičke granice i pustinje Mojave, preko Kalifornije, Oregona, države Washington sve do kanadske granice na sjeveru, u dužini od otprilike 4265 kilometara, a prolazi kroz 7 američkih nacionalnih parkova, dvadesetak zaštićenih nacionalnih šuma, pored nebrojenih jezera i rijeka.
Na ovom fizički i duhovno nevjerojatnom pothvatu Cheryl će se suočiti s brojnim izazovima i vlastitim strahovima te usput iscjeljivati psihološke i emocionalne rane života kojeg je ostavila iza sebe: traume zbog smrti majke i propalog braka, borbu s depresijom, promiskuitetnim ponašanjem i pokušaje eksperimentiranja s drogom.

Film snimljen po romanu 2014. u režiji Jean-Marca Valléea dobio je pozitivne kritike i postigao  ogroman uspjeh kod publike, a odlične uloge ostvarile su Reese Witherspoon (Cheryl) i Laura Dern (njezina majka), obje nominirane za nagradu Oscar.

Poveznica: https://bit.ly/3hg5RNo
 

Plavetnilo, Maja Lunde

Nakon romana „Povijest pčela”, „Plavetnilo” je druga knjiga ciklusa o klimatskim promjenama norveške spisateljice čija su književna preokupacija posljedice čovjekova lošeg odnosa prema okolišu. U dvije pripovjedne linije, kojima pokriva sadašnjost i budućnost, autorica slaže priču o vodi i njezinoj važnosti za opstanak čovječanstva.

Signe je već 70-ih godina 20. stoljeća postala snažna aktivistkinja za očuvanje okoliša angažirajući se protiv gradnje hidroelektrane u rodnom Ringfjordenu u Norveškoj. Suprotstavivši se poslovnim ambicijama vlastite obitelji, Signe je riskirala i propast vlastitog braka jer su se ona i suprug Magnus našli na suprotnim stranama. Godine 2017. ona kreće na dalek put svojom jedrilicom od Norveške do Francuske kako bi bivšem mužu donijela sanduke leda s glečera, u pokušaju da se još jednom suoči s njim i dokaže da je bila u pravu. Godine 2041. južnom Europom hara velika suša koja kao posljedicu ima brojne požare, pred kojima bježi David s kćerkicom Lou. Izgubivši putem suprugu i sina, njih dvoje prelaze dalek put s juga prema sjeveru Francuske u potrazi za skloništem, vodom i hranom.

Negdje na sjeveru, u pustopoljinama uništene zemlje, susreću se ove dvije priče, sadašnja i buduća, kako bi se preplele u dirljivu završnicu koja budi izgubljenu nadu i nudi sliku nevjerojatne snage ljudskog duha.

Poveznica:  https://bit.ly/2RaTdVq  


Volgina djeca, Guzel Jahina

Nakon što je u 18. stoljeću ruska carica Katarina Velika dekretom pozvala strance da se dosele u puste krajeve Ruskoga Carstva, početkom druge polovice stoljeća brojni su njemački doseljenici osnovali više od stotinu kolonija uz donji tok rijeke Volge i tako postavili temelje njemačkom Povolžju.

U Gnadenthalu, njemačkoj koloniji na lijevoj obali rijeke Volge, mirno živi učitelj Jacob Ivanovič Bach sve do trenutka dok ne upozna neobičnu obitelj Grimm koja živi na drugoj strani rijeke. Dobivši ponudu da podučava gospodarevu kćerku Klaru Grimm, Jacob upoznaje neobičan skriven svijet s druge strane rijeke, ali i ljubav i patnju. Spletom političkih okolnosti Klarina obitelj odlazi, a Klara ostaje sama. Jacob počinje živjeti na njezinu imanju gotovo potpuno odvojenu od ostatka svijeta, a time i zaštićenu od strašnih povijesnih zbivanja, ratova, gladi i patnje koje će njemačka kolonija proživjeti u skoroj budućnosti.

Burnoj i teškoj povijesti njemačkog Povolžja, kroz mnoge mijene koje će uslijediti u prvoj polovici 20. stoljeća, Guzel Jahina suprotstavlja priču o životu na bajkovitom i skrovitom imanju na kojem će Jacob sa svojom obitelji živjeti zaštićeno, u dobrovoljnoj odvojenosti od vanjskoga svijeta, ali i svih loših zbivanja, upravljan samo ritmovima godišnjih doba i vlastitog srca. No, može li se čovjek u potpunosti sakriti od ostalih ljudi, od politike, od povijesti, može li u potpunosti stvoriti skrovitu oazu da bi zaštitio one koje one voli?
 
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/32bS6uE
 

Knjiga o moru, Morten A. Stroksnes

Neobičan roman neobičnog podnaslova „Umijeće lova na ogromnog morskog psa iz gumenog čamca na otvorenom moru tijekom četiriju godišnjih doba“ opisuje doživljaje i prati razmišljanja dvojice prijatelja, Mortena i Huga, koji se odlučuju u malom gumenom čamcu i bez pomoći modernih naprava otisnuti na more u lov na tajanstveno morsko stvorenje – grenlanđanku.

Autor i jedan od likova norveški novinar, pisac i fotograf Morten A. Stroksnes zaljubljenik je u ribolov i Lofotsko otočje u Norveškoj, gdje se radnja i odvija. I zato knjiga nudi mnoštvo informacija iz povijesti, geografije, oceanografije, dakle razna znanja o moru i krajoliku te opise običaja i ribolovne tradicije toga kraja, što roman čini žanrovski vrlo zanimljivim, a nastavlja se i na književnu tradiciju pisanja o moru poput romana „Starac i more“ Ernesta Hemingwaya ili romana „Moby Dick“ Hermana Mellvillea.

Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3m1MjQx
 
Fotografije naslovnica preuzete iz mrežnog kataloga Knjižnica grada Zagreba.