Bugarske pjesnikinje u Knjižnici M.J. Zagorke
Hrvatsko društvo pisaca (HDP) u suradnji s partnerom Burgaskim društvom pisaca organizira razmjenu pisaca s Bugarskom. Ove godine u Zagrebu gostuju dvije bugarske spisateljice, Roza Bojanova i Mina Krsteva, koje će se predstaviti svojim pjesmama u prijevodu Ksenije Banović. Književnu večer moderira pjesnik i koordinator za Bugarsku Ivan Herceg.
Roza Bojanova (rođena 1953. u selu Rabrovo, Kulska oblast) završila je bugarsku filologiju u Šumenu. Radi u sferi kulture i obrazovanja. Sredinom osamdesetih godina pokreće u Šumenu prvi književni studio za rad s djecom Kambanka (Zvonce), koje prerasta u stvaralački laboratorij za proučavanje, razvoj i promociju dječjih talenata. Njezin stvaralački suputnik i suautor projekta postaje Krasimir Kunčev, dr. filologije na Šumenskom sveučilištu. Godine 1988. objavljena je njihova prva zajednička knjiga Književne igre s djecom (izd. Narodna mladež), koja proučava psihologiju stvaralačkog procesa kod djece – književnih autora i predstavlja pomagalo u odgajateljima i dječjim vrtićima i učiteljima školama. Od 1989. živi u Burgasu, gdje nastavlja rad s djecom i mladim stvarateljima u književnom studiju Mitični ptici, pri Kulturnom centru Ljuben Karavelov. Zamjenica je predsjednika društva Bugarski pisac u Burgasu i zamjenica glavne urednice časopisa Avtograf – regionalnog mjesečnika za književnost i umjetnost, zajedničkog izdanja Saveza bugarskih pisaca. Uredila je tridesetak knjiga za djecu. Njezina poezija prevođena je na grčki, ruski, makedonski i hrvatski. Dobitnica je Nacionalne nagrade za debi Vladimir Bašev (1984.) za knjigu Žadna voda, kao i nacionalne nagrade Saveza bugarskih pisaca Ivan Pejčev (2007.) Objavljene knjige: Жадна вода, (Žedna voda), Биография на чувствата, (Biografija osjećaja), Метафори, (Metafore), Мастилена аура (Crnomanjasta aura), Стихоприношения (Stihorinosi), Далечен диптих (Daleki diptih), Меда на поезията. Избрани стихове (Med poezije. Izabrana poezija).
Roza Bojanova (rođena 1953. u selu Rabrovo, Kulska oblast) završila je bugarsku filologiju u Šumenu. Radi u sferi kulture i obrazovanja. Sredinom osamdesetih godina pokreće u Šumenu prvi književni studio za rad s djecom Kambanka (Zvonce), koje prerasta u stvaralački laboratorij za proučavanje, razvoj i promociju dječjih talenata. Njezin stvaralački suputnik i suautor projekta postaje Krasimir Kunčev, dr. filologije na Šumenskom sveučilištu. Godine 1988. objavljena je njihova prva zajednička knjiga Književne igre s djecom (izd. Narodna mladež), koja proučava psihologiju stvaralačkog procesa kod djece – književnih autora i predstavlja pomagalo u odgajateljima i dječjim vrtićima i učiteljima školama. Od 1989. živi u Burgasu, gdje nastavlja rad s djecom i mladim stvarateljima u književnom studiju Mitični ptici, pri Kulturnom centru Ljuben Karavelov. Zamjenica je predsjednika društva Bugarski pisac u Burgasu i zamjenica glavne urednice časopisa Avtograf – regionalnog mjesečnika za književnost i umjetnost, zajedničkog izdanja Saveza bugarskih pisaca. Uredila je tridesetak knjiga za djecu. Njezina poezija prevođena je na grčki, ruski, makedonski i hrvatski. Dobitnica je Nacionalne nagrade za debi Vladimir Bašev (1984.) za knjigu Žadna voda, kao i nacionalne nagrade Saveza bugarskih pisaca Ivan Pejčev (2007.) Objavljene knjige: Жадна вода, (Žedna voda), Биография на чувствата, (Biografija osjećaja), Метафори, (Metafore), Мастилена аура (Crnomanjasta aura), Стихоприношения (Stihorinosi), Далечен диптих (Daleki diptih), Меда на поезията. Избрани стихове (Med poezije. Izabrana poezija).
Mina Krsteva rođena je 1956. godine. Živi u Burgasu. Završila je studij na Ekonomskom sveučilištu u Varni i magistrirala uredničku i izdavačku djelatnost na Velikotrnovskom sveučilištu. Radila je kao ekonomistica, objavljivala je satirični časopis Gorčiv smiah, kao upraviteljica vlastite tvrtke za kompjuterske usluge, kao i u Domu pisaca u Burgasu. Objavila je do sad tri pjesničke zbirke: Spomen s more, Slance v kosite, te zbirke V pustinjata na sveta, zbirku priča V agala na kafene „Reality“, roman Razpileni nadeždi, te knjigu za djecu Valnuvašta historija za verni prijatelstva, opasni predatelstva i ošte poopasni predizvikatelstva. Objavljivala je u bugarskim i stranim književnim časopisima. Prevođena je na ruski, turski, srpski, hrvatski i arapski jezik te uključivana u različite zbornike, antologije i almanahe.