Čarobne lutke starih Slavena

Izložba „Čarobne lutke starih Slavena“ autorice Mirjane Škreblin Lujo prikazuje dvadesetak tradicionalnih krpenih lutaka izrađenih po drevnom postupku naših predaka zbog čega te lutke posjeduju čarobne moći da svojim vlasnicima osiguraju zaštitu, sreću, zdravlje i blagostanje. Tako su naime vjerovali stari Slaveni u vrijeme poganstva kada su krpene lutke bile neizostavni dio svakog doma, a vlasnici su ih izrađivali za razna životno važna događanja kao što su ženidba, rođenje djeteta, odlazak na daleki put, za kalendarske praznike, vrijeme žetve, dolazak proljeća i druge, namjenjujući im pritom specifičnu svrhu.
 
Prema zadacima koji su im namijenjeni, tradicionalne lutke starih Slavena dijele se u tri velike skupine: lutke amajlije – imale su zadaću štititi pojedinca ili obitelj od zlih duhova, uroka, boleština i svih nedaća te privući zdravlje, sreću i blagostanje u dom, obredne lutke – izrađivane su za posebne prilike i korištene su u raznim ritualima u kojima su svojim magičnim moćima potpomagale željeni razvoj događaja ili preuzimale na sebe prijeteće zlo i najčešće potom bile spaljene te lutke za igranje namijenjene djeci za zabavu. Na izložbi se mogu vidjeti primjeri lutkica iz svake skupine.
 
Lutke su mogle izvršavati svoje zadatke samo ako su u činu stvaranja bile ispunjene molitvom, ljubavlju, dobrim namjerama i pozitivnom energijom svog tvorca. Čak je i proces izrade takvih lutaka imao svoja stroga pravila, kojih se u postupku izrade držala i autorica izložbe – na tijelu lutke nije se smjelo ništa šivati iglom niti rezati škarama, tkanina se ručno parala, a za vezivanje koristio se crveni konac. Sve su lutke izrađivane bez lica, jer se vjerovalo da lutka bez lica ne predstavlja osobu te stoga nije dostupna zlim silama da se u nju usele i unište zaštitne moći lutke.
 
Staroslavenske lutke amajlije bile su našim precima dio obitelji, njih se poštovalo i s njima se razgovaralo, pred njima se otvarala duša i s njima dijelile tajne i skrovite želje. Njihova zaštitna svojstva preživjela su stoljeća, a kako kaže autorica izložbe, djeluju i danas jer je njoj izrada tih čarobnih lutkica bila iscjeljujuća terapija u teškom razdoblju života.
 
Mirjana Škreblin Lujo rođena je 1950. godine u Zagrebu gdje i živi. Doktorica je kemije u mirovini. Radni vijek provela je radeći kao znanstvenica, najprije u Centru za istraživanje mora Rovinj, Instituta „Ruđer Bošković“, potom u Ljubljani na Institutu „Jožef Stefan“, a mirovinu je dočekala radeći u PLIVA-i u Zagrebu.
 
Odlaskom u mirovinu više se posvećuje kreativnom radu koji ju je oduvijek privlačio. U zajedništvu sa suprugom Markom ostvaruje brojne radove za koje su dobili i zapažena priznanja, od kojih su najznačajnija prve nagrade na 9. i 12. trijenalu zagorskog suvenira te treća nagrada na svjetskoj izložbi jaslica u Rimu 2014. godine, za rad koji uprizoruje tradicijski doček Božića u staroj zagorskoj hiži.
 
Aktivna je članica Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica od 2010. godine te polaznica Sveučilišta za treću životnu dob Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, već osam godina.

Prošle jeseni uključila se u radionicu „Zlatna nit“ Centra za kulturu i informacije Maksimir čija voditeljica Galina Veličko svoju ljubav i strast prema staroslavenskim lutkama, kao i vještinu izrade nesebično prenosi svojim polaznicama na čemu joj autorica ove izložbe od srca zahvaljuje. Tako je, zahvaljujući voditeljici Galini i čarobnim moćima ovih lutkica koje su odmah osvojile srce autorice, i nastala ova izložba.
 
Izložbu na knjižnom panou prati izbor naslova s temom igre. 

Virtualna izložba može se razgledati na stranici Knjižnice Savica na Facebooku: Čarobne lutke starih Slavena