Ciklus „Knjige iz sjene“ – Branislav Glumac, Zagrepčanka (5/5)
U ovome kratkom romanu glavni je lik slobodoumna studentica Marijana, kći privilegirane zagrebačke obitelji, koja upuštajući se u brojne ljubavne avanture propituje vlastiti identitet. Kroz njezinu priču ocrtava se slika jednog vremena te složenost različitih odnosa među ljudima, od obiteljskih, ljubavnih pa do društvenih. Osim iskreno ogoljenog prikaza latentnog sukoba između različitih generacija i različitih klasa, roman je protkan i poetičnim pasusima, naročito onima kojima se oslikavaju poznati zagrebački gradski motivi.
„Zagrepčanka“ se često svrstava u tradiciju jeans proze, velikim dijelom zbog uporabe slenga i urbanog govora kod mlađih likova. Zbog posebnih grafičkih rješenja, izostavljanja interpunkcije i velikih slova te nemarnosti prema pravopisnim normama ona predstavlja odmak od dotadašnje hrvatske proze, a prevladavanjem unutarnjeg monologa kojim se oslikavaju misli i raspoloženja likova podsjeća na romane struje svijesti.
Branislav Glumac (Smederevo, 10. 6. 1938). hrvatski je pjesnik, prozaik, dramski pisac i likovni kritičar. Studij jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1973. te se opredijelio za profesionalno bavljenje književnošću. Izdao je nekoliko zbirki pjesama, novela, drame, dnevničke, autobiografske i esejističke zapise te romane „Zagrepčanka“ (1974.), „Pasji praznik“ (1980.), „Pokusni čovjek“ (1991.), „Brijeg hijena“ (1998.) te „Odmrzlo ljeto“ (2012).
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3i1DDKn
* * *
Prvi roman i najveća uspješnica francuske spisateljice Françoise Sagan (pravim imenom Françoise Quoirez) prvi je puta izišao u Francuskoj 1954. godine. Objavljen je kada je autorici bilo svega 19 godina, a napisala ga je ne sluteći da će taj neveliki rukopis postati prava književna senzacija, koja će kod publike pobuditi istodobno i zgražanje i oduševljenje te postati kultna knjiga jednoga vremena.
Roman će podijeliti francusku javnost, a lik tinejdžerice Cécile postat će jedan od najkontroverznijih likova francuske književnosti. Zbog njezinog nekonvencionalnog ponašanja neki će se kritičari čak zabrinuti za ugled mladih francuskih dama u očima stranaca. U prvoj godini roman je diljem svijeta prodan u milijun primjeraka, što je za ondašnje prilike na knjižarskom tržištu bio golem uspjeh.
U romanu autorica se poigrava poimanjem moralnosti i nemoralnosti u onovremenom francuskom društvu. Cécile, inteligentna ali razmažena jedinica šarmantnog i bogatog udovca, pripadnika više srednje klase, provodi ugodno ljeto na Azurnoj obali u ljenčarenju i uživanju s ocem i njegovom mladom ljubavnicom. Lepršavu dokolicu i opušteno hedonističko uživanje u ljetnoj svakodnevici prekida dolazak porodične prijateljice Anne, očeve simpatije, žene čvrstih stavova i neupitne moralnosti koja postaje smetnja Cécileinom lagodnom životu. Kada se između njezinog oca i Anne razvije ozbiljan ljubavni odnos, Cécile, u strahu za gubitak vlastite pozicije razmažene jedinice, smišlja okrutan plan…
Iako je Françoise Sagan napisala 20 romana, tri knjige kratkih priča, nekoliko drama i biografija, intrigantni prvijenac ostao je njezin najveći uspjeh, ali i priča koja je dala pečat njezinom životu i sudbini.
Prema romanu je 1958. snimljen igrani film u britansko-američkoj koprodukciji i režiji Otta Premingera s Jean Seberg i Davidom Nivenom u ulogama kćeri i oca te Deborah Kerr u ulozi Anne.
Priču je 2018. francuski ilustrator Frédéric Rébéna preoblikovao u strip, kojeg također možete pronaći na policama naših knjižnica.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/335nnPV
* * *
„Gospodar muha“ prvi je roman britanskog nobelovca Williama Goldinga. Brojni su ga izdavači odbili objaviti sve dok ga 1954. godine nije izdala nakladnička kuća Faber & Faber. Iako nije postao hit odmah po objavljivanju, taj je alegorijski roman s vremenom među čitateljima stekao kultni status i preveden je na brojne svjetske jezike.
Naizgled jednostavna pustolovina skupine dječaka koji jedini preživljavaju pad zrakoplova na pusti tropski otok izrasta u simbolički prikaz toga kako oblik društvene zajednice nužno mora ovisiti o etičkoj prirodi pojedinca, a ne o etičkoj prirodi političkog sustava, ma koliko ta priroda bila logična i vrijedna poštovanja. Distopijska je to, intrigantna i uznemirujuća priča koja progovara o mračnoj strani ljudske prirode, u stanju izazvati kontroverznu recepciju i šezdesetak godina nakon objavljivanja.
Roman je triput ekraniziran: 1963. u režiji Petera Brooka, 1975. u režiji Lupite A. Concio i 1990. u režiji Harryja Hooka.
William Golding svojim se prvim i najpoznatijim romanom odmah nametnuo kao jedan od najozbiljnijih engleskih i europskih romanopisaca druge polovice XX. stoljeća. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1983. godine.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3pN3WoS
* * *
„Napisala sam priču o vladaru, koja je u isti mah i priča o velikoj individualnoj sudbini. Uvijek je lijepo kada stvorenju koje je nekada živjelo omogućite da premosti vrijeme. No, povijesna je istina kao i sve druge: čovjek se vara, više ili manje“, izjavila je slavna francuska spisateljica Marguerite Yourcenar opisujući svoje kapitalno djelo „Hadrijanovi memoari“ koje je s prekidima stvarala preko trideset godina, od 1928. do 1951., kada je prvi put izišlo u Parizu.
Zamišljeni memoari rimskoga cara Publija Elija Hadrijana iz 2. st. napisani su u obliku pisma, odnosno dugog monologa njegovu nasljedniku i budućem vladaru Marku Aureliju kojem, u ovom obliku, želi ostaviti poruke i pouke, savjete i razmišljanja te rasvijetliti svoje životne i vladarske postupke. Memoari nastaju pred kraj njegova života, a u njima preispituje vlastiti život, vrijeme u kojemu je živio, a kroz priču o svojemu životu provlači i priče o svojim najvažnijim životnim suputnicima: prerano preminulom nasljedniku Luciju, lijepom mladiću Antinoju, svojoj velikoj ljubavi, te mudroj i odanoj prijateljicu Plotini.
Spisateljica je za pisanje ovoga romana obavila opsežan istraživački rad sakupivši povijesnu građu o životu cara Hadrijana i njegovim suvremenicima, kao i općenito o Rimskome Carstvu onoga vremena te o tada poznatom svijetu. Sve povijesne izvore kojima se služila, kao i bilješke o radu na knjizi zapisala je u Radnoj bilježnici i Bibliografiji uz roman.
Marguerite Yourcenar, punim imenom Marguerite Antoniette Jeanne Marie Ghislaine Cleenewerck de Crayencour, spisateljica je bogatog i raznovrsnog opusa koji se sastoji od tridesetak objavljenih djela; romana, eseja, drama i poezije. Mnogo je putovala, poznavala brojne jezike i kulture svijeta, a s mnogih je jezika i prevodila. Zahvaljujući izvanrednom uspjehu „Hadrijanovih memoara“ postala je 1970. članicom belgijske kraljevske akademije francuskog jezika i književnosti te je i prva žena primljena u Francusku akademiju 1980. godine.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3kQOUuE
Spisateljica je za pisanje ovoga romana obavila opsežan istraživački rad sakupivši povijesnu građu o životu cara Hadrijana i njegovim suvremenicima, kao i općenito o Rimskome Carstvu onoga vremena te o tada poznatom svijetu. Sve povijesne izvore kojima se služila, kao i bilješke o radu na knjizi zapisala je u Radnoj bilježnici i Bibliografiji uz roman.
Marguerite Yourcenar, punim imenom Marguerite Antoniette Jeanne Marie Ghislaine Cleenewerck de Crayencour, spisateljica je bogatog i raznovrsnog opusa koji se sastoji od tridesetak objavljenih djela; romana, eseja, drama i poezije. Mnogo je putovala, poznavala brojne jezike i kulture svijeta, a s mnogih je jezika i prevodila. Zahvaljujući izvanrednom uspjehu „Hadrijanovih memoara“ postala je 1970. članicom belgijske kraljevske akademije francuskog jezika i književnosti te je i prva žena primljena u Francusku akademiju 1980. godine.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3kQOUuE
* * *
„Svijet po Garpu“ kultni je roman američkog pisca Johna Irvinga, prvi put objavljen 1978. godine.
Riječ je o priči prepunoj ekscentričnih likova, bizarnih događaja, neočekivanih i mnogobrojnih obrata te tragikomičnih situacija. Pratimo život pisca T. S. Garpa, sina kontroverzne feministkinje Jenny Fields. Na petstotinjak stranica romana izmjenjuju se opisi dvojbi, životnih uspona i padova glavnog junaka i njemu dragih ljudi, a kroz njih Irving progovara i o univerzalnim temama kao što su feminizam, brak, seksualnost, umjetnost, odnos roditelja i djece ili strah od smrti.
Iako je prije toga objavio tri romana, „Svijet po Garpu“ Irvingu je donio svjetsku slavu. Godine 1982. po romanu je snimljen film, u kojemu su glavne uloge igrali Glenn Close i Robin Williams.
Roman je na hrvatskom prvi put objavljen 1985., a 2017. izdavačka kuća „Lektira“ izdala je novo, osuvremenjeno izdanje u prijevodu Maje Zaninović.
Iako je od njegova prvog objavljivanja prošlo više od četrdeset godina, „Svijet po Garpu“ i dalje je jednako životan i aktualan.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3m0GySK
Riječ je o priči prepunoj ekscentričnih likova, bizarnih događaja, neočekivanih i mnogobrojnih obrata te tragikomičnih situacija. Pratimo život pisca T. S. Garpa, sina kontroverzne feministkinje Jenny Fields. Na petstotinjak stranica romana izmjenjuju se opisi dvojbi, životnih uspona i padova glavnog junaka i njemu dragih ljudi, a kroz njih Irving progovara i o univerzalnim temama kao što su feminizam, brak, seksualnost, umjetnost, odnos roditelja i djece ili strah od smrti.
Iako je prije toga objavio tri romana, „Svijet po Garpu“ Irvingu je donio svjetsku slavu. Godine 1982. po romanu je snimljen film, u kojemu su glavne uloge igrali Glenn Close i Robin Williams.
Roman je na hrvatskom prvi put objavljen 1985., a 2017. izdavačka kuća „Lektira“ izdala je novo, osuvremenjeno izdanje u prijevodu Maje Zaninović.
Iako je od njegova prvog objavljivanja prošlo više od četrdeset godina, „Svijet po Garpu“ i dalje je jednako životan i aktualan.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: https://bit.ly/3m0GySK