Čitateljski klub Knjižnice Novi Zagreb
Čitateljski klubovi
02.12.2013. - 31.12.2024.
Knjižnica Novi Zagreb
Početak događanja: 18 sati
Odjel za odrasle
Zamisao je da svi čitamo istu knjigu i da se sastajemo u knjižnici jednom mjesečno i to ponedjeljkom u 18 sati.
Voditeljica kluba: Milena Ajduković, prof.
Prve knjige koje smo čitali u prosincu 2013., a prokomentirali 13. siječnja 2014. godine bile su pripovijest "KREUTZEROVA SONATA" L. N. Tolstoja i roman Margriet de Moor "KREUTZEROVA SONATA", prepuni međusobnih poveznica i nadahnuti glazbenim djelom/djelima.
U siječnju smo čitali roman portugalskog pisca J. E. Agualuse "PRODAVAČ PROŠLOSTI", a o njemu smo razgovarali na sastanku 10. veljače 2014. u 18 sati. Jer, kaže:
"Ispričat ću vam jednu nevjerojatnu priču. Ispričat ću vam je jer znam da mi nećete vjerovati. Želim tu nevjerojatnu priču, priču o svom životu, zamijeniti za drugu, jednostavniju i postojaniju . Za priču običnoga čovjeka. Dat ću vam nemoguću istinu, a vi mi dajte običnu i uvjerljivu laž - može?"
U veljači smo se podijelili u dvije grupe, svaka čita svoje. Prva grupa čitala je "PONOĆNU LJUBAVNU GOZBU" francuskog pisca Michela Tourniera i 10. ožujka 2014. u 18 sati preispitala "može li književnost biti lijekom ljubavnicima u nevolji", kojima prijatelji pripovjedači grade "kuću od riječi u kojoj će moći dalje živjeti".
Druga grupa čitala je "EMIGRANTE" njemačkog autora W. E. Sebalda, te 24. ožujka 2014. u 18 sati razmatrala što je sve autor istraživao, zašto je sakupljao fotografije i dokumente i koja je sve mjesta događaja obilazio kako bi nastala ova "poetska proza koja leprša između zbilje i mašte, tajanstveno satkana i, unatoč rafiniranim strategijama zbunjivanja ipak bolno jasna".
Sastanak u travnju održan je iznimno u petak, 11. travnja 2014. u 18 sati. Tema je bila roman domaćeg autora, Kristiana Novaka "ČRNA MATI ZEMLA". Ovaj i od kritike i od čitateljske publike jednoglasno hvaljeni roman bavi se stvarnim i nestvarnim sjećanjima iz ranog djetinjstva:
"Iznenada pritiješnjen spoznajom da bi ga daljnje manevriranje između aranžiranih komadića fabriciranih sjećanja vodilo samo sve dalje i od samoga sebe i od dragih ljudi, uspješan mladi pisac pokušava konfrontirati stvarne događaje koje je potisnuo i pokopao duboko u zaboravljenu sliku djetinjstva koje se (ni)je dogodilo."
Na razgovoru o knjizi pridružio nam se i sam autor, Kristian Novak, otkrivši nam još neke detalje o nastanku svoga romana, koji je u prošloj godini bio najprodavaniji roman domaćeg autora, a rado nam je i potpisao naše knjige!
5. svibnja 2014. u 18 sati razgovarali smo o romanu "ESTER : uzaludna ljubav" mađarskog autora Sandora Maraija, zato što "...ništa ne dolazi u pravo vrijeme, život nam ništa ne daje u onom trenutku kad smo spremni... A ti, zapravo, nisi istinski željela tu ljubav. Nije dovoljno samo nekoga voljeti. Mora se voljeti tako da ni kradljivac, ni tuđa namjera, ni zakon, pa bio on Božji ili svjetovni, baš nitko i ništa ne može protiv te ljubavi. Nismo se voljeli dovoljno hrabro... u tome je bila naša nesreća. A to je već tvoj grijeh, jer je muška hrabrost u ljubavi tek neznatna..."
2. lipnja 2014. u 18 sati razgovarali smo o romanu "POVRATAK KUĆI" njemačkog autora Bernharda Schlinka, koji je svjetsku slavu stekao romanom "Žena kojoj sam čitao". Roman "Povratak kući" svojom temom nudi cijeli niz asocijacija o životnom "putovanju prema istini i ljubavi", o spoznaji, razumijevanju i opraštanju. Knjiga je objavljena u Algoritmovoj biblioteci "Zlatko Crnković vam predstavlja" te je ovaj izbor bio svojevrsno odavanje priznanja Zlatku Crnkoviću, uredniku i prevoditelju koji je svojim dugogodišnjim trudom i postignućima na području izdavaštva trajno zadužio hrvatsku kulturu.
22. rujna 2014. u 18 sati razgovarali smo o knjigama koje se dotiču grada Venecije, te nam je glavni tekst bio "SMRT U VENECIJI" Thomasa Manna. Uz taj roman koji smo čitali svi, čitatelji su mogli odabrati još neki koji se sadržajno veže uz Veneciju, bio to roman s radnjom koja se odvija ondje, bilo esejistički tekst, bilo povijesni... Na izbor je bilo ponuđeno Milane Vuković Runjić "Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima", Erice Jong "Serenissimu", krimić po izboru Donne Leon (Venecijanski finale, npr.), "Venecija je riba" Tiziana Scarpe, "Venecija : Knjiga metamorfoza" Vladimira Pištala, "Vodeni žig" Josifa Brodskog, Predraga Matvejevića "Druga Venecija", Victora Canninga "Venecijanska ptica", Nicolasa Remina "Snijeg u Veneciji".
6. listopada 2014. u 18 sati istraživali smo kako književnost "metabolizira" i varira jednu temeljnu priču u više inačica, pa smo svi čitali priču "MODROBRADI" Charlesa Perraulta, pripovijest "MODROBRADI I NJEGOVIH SEDAM ŽENA" Anatolea Francea, plus po izboru jedan od sljedećih romana: "PLAVOBRADI" Amelie Nothomb, ili "MODROBRADA" Margaret Atwood, ili "MODROBRADI" Kurta Vonneguta, ili "PLAVOBRADI" Maxa Frischa.
3. studenoga 2014. u 18 sati razgovarali smo o romanu "TRAJNA LJUBAV" engleskog autora, dobitnika brojnih uglednih nagrada, Iana McEwana.
1. prosinca 2014. u 18 sati razgovarali smo o romanu "PROKLETA AVLIJA" nobelovca Ive Andrića i proslavili svoj prvi rođendan.
Na prvom susretu u novoj godini, 12. siječnja 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu "ALAMUT" Vladimira Bartola. Slovenski autor napisao je ovaj roman još 1938. Nakon što je prijevod na francuski jezik objavljen 1988., roman "Alamut" postao je bestseler. Ubrzo je izašao i talijanski prijevod s preporukom Umberta Eca. Miljenko Jergović u pogovoru izdanju V.B.Z. iz 2006. - preveo Josip Osti - kaže kako je "Vladimir Bartol svojom (...) biografijom i književnim djelom najsličniji Cortu Malteseu. Intelektualni avanturist. Zahvaljujući njemu Slovenija je postala važna tačka književnoga Orijenta."
9. veljače 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu irskog pisca i pjesnika Gerarda Donovana "JULIAN WINSOME". Unatoč tome što kaže: "Puhnuo je hladan vjetar. Zatvorio sam vrata i nagurao pod njih ručnik da zaustavim propuh. Tada učinim nešto što činim rijetko za zimskih mjeseci: pogledam na sat. Bila su tri sata i četiri minute...."
9. ožujka 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu austrijskog pisca Arna Geigera "PRIČA O STAROM KRALJU KOJI NIJE MOGAO PRONAĆI SVOJ DOM".
13. travnja 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu Andrea Gidea "KRIVOTVORITELJI NOVCA". Ovo djelo francuskog nobelovca objavljeno 1925. godine književna povijest bilježi kao najambicioznije - izrazito oštra kritika društva uzornih građana "krivotvoritelja morala", izvedena revolucionarnim postupkom u kojem autor varira intelektualnu igru, gdje se isprepleću autorove estetske preokupacije.
4. svibnja 2015. u 18 sati tema rasprave bio nam je roman poljske spisateljice Olge Tokarczuk "TJERAJ SVOJ PLUG PREKO MRTVAČKIH KOSTIJU" (s poljskog preveo Mladen Martić, objavila Naklada Ljevak, 2013.). Autorica je jedna od najpopularnijih i najčešće prevođenih suvremenih poljskih spisateljica, dobitnica mnogih prestižnih priznanja. Na hrvatski su joj dosad prevedene tri knjige. Dodano 2023.: Olga Tokarczuk dobila je Nobelovu nagradu za književnost 2019. godine.
1. lipnja 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu Williama Trevora "PRIČA O LUCY GAULT" koji je 2002. bio u najužem izboru za nagradu Man Booker.
29. lipnja 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu argentinskog pisca Guillerma Martineza "OKSFORDSKI NIZ", laki krimić "špikan" s malo matematičke logike u rješavanju serije krimi-slučajeva kao uvod u ljetni odmor!
Prvi sastanak nakon ljetne stanke održali smo 21. rujna 2015. u 18 sati. Tijekom ljeta tema nam je bila otok/otoci/otočnost - i doslovno - putopisno, zemljopisno, povijesno, esejistički, i višeslojno metaforički i simbolički, jednim dijelom i prema riječima engleskog pjesnika Johna Donnea: No Man is an Island = Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je čovjek dio kontinenta, dio zemlje...
Jesmo li ili nismo "otoci", pratili smo u odabranom nizu naslova koji su bliže ili tek simbolički i asocijativno vezani uz temu otoka, ako nikako drugačije, a ono barem naslovom. Svi čitamo roman Renata Baretića "OSMI POVJERENIK" plus još jedan ili više predloženih naslova: A. Huxley "Otok", U. Eco "Otok prethodnoga dana", J. Rhys "Široko Sargaško more", M. Koščec "Otok pod morem", I. Allende "Otok ispod mora", R. L. Stevenson "Otok s blagom", E. Hemingway "Otoci u struji", V. Hislop "Otok", D. Miloš "Otok snova", S. Lovrenčić "Savršen otok", P. Matvejević "Mediteranski brevijar", N. Šerić "Pučinski otoci srednjeg Jadrana"...
5. listopada 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu "KUĆNI PIŠTOLJ" južnoafričke nobelovke Nadine Gordimer (s engleskog prevela Anka Katušić-Balen, objavio Algoritam 2000.)
2. studenoga 2015. u 18 sati razgovarali smo o putopisnom romanu cijenjenog engleskog putopisca i romanopisca Colina Thubrona "PREMA POSLJEDNJEM GRADU" u kojemu se petero ljudi uputilo peruanskim Andama, tragovima starih Inka čiji duh impregnira na osobit način cijelo putovanje, nukajući putnike da se susretnu "s tajnama prošlosti i sadašnjosti" , napokon i sa samima sobom, jer se svaka duša "zagleda u sebe, svaka je dovedena do ruba istine o sebi. Hoće li se pronaći ili zauvijek izgubiti, pitanje je koje ostaje dokraja otvoreno dok planine prijeteći poručuju da nitko tu nije nevin."
Za sastanak koji smo održali 16. studenoga 2015. u 18 sati čitali smo roman "PEREIRA TVRDI" Antonija Tabucchija, jednog od najznačajnijih suvremenih talijanskih pisaca, dobitnika mnogih književnih nagrada u Italiji i svijetu. Kao vrstan poznavatelj portugalske književnosti, osobito pjesništva Fernanda Pessoe, objavio je nekoliko djela nadahnutih Portugalom koji je smatrao svojom drugom domovinom. I ovaj roman o kojemu će biti riječi na sastanku kluba nalazi se u toj skupini, budući da mu je naslovni lik ili "lik", tajanstveni Portugalac "po imenu Pereira o kojem se više ništa neće doznati".
30. studenoga 2015. u 18 sati s filologinjom Nives Opačić razgovarali smo o jezičnim temama i dilemama povodom izlaska iz tiska drugog, proširenog izdanja njezine knjige "RECI MI TO KRATKO I JASNO : hrvatski za normalne ljude" (Znanje, Zagreb, 2015.) i predstavili autoričinu novu knjigu putopisa "MALENA MJESTA SRCA MOGA" (Alfa, Zagreb, 2015.). U pripremi za razgovor s prof. Opačić čitali smo njezine knjige "Iza riječi : prtinom i cijelcem", "Hrvatski u zagradama : globalizacijske jezične stranputice", "Hrvatski jezični putokazi : od razdraganosti preko straha do ravnodušnosti", "Moja draga škola", "Reci mi to kratko i jasno : hrvatski za normalne ljude", "Riječi s nahtkasna i kantunala :(preko noćnog ormarića", "Pod Velikim mjedvjedom : špartanje po sjevernoj hemisferi", "Hrvatski ni u zagradama : globalizacijska jezična teturanja", "Novi jezični putokazi : hrvatski na raskrižjima".
Za sastanak održan 14. prosinca 2015. u 18 sati čitali smo roman Mathiasa Enarda "PRIČAJ IM O BITKAMA, KRALJEVIMA I SLONOVIMA".
Priča nas vodi u 16. stoljeće: "...Enardov roman oslanja se na povijest, ali je i nadopisuje. On je kronika o nekoliko zaboravljenih tjedana svjetske povijesti, priča o dvojici velikih umjetnika, ali i fascinantno razmišljanje o prirodi stvaralačkog čina, o simbolu nedovršenog djela, o sponama između civilizacija. Most koji će Michelangelo sagraditi danas se ne vidi, ali nevidljivi mostovi ponekad su i najtrajniji..."
Prvi sastanak u 2016. godini održali smo 11. siječnja 2016. u 18 sati. Čitali smo roman Virginije Woolf "ORLANDO", zaigranu i istodobno odvažnu priču koja odbija sva ograničenja - historijska, fantastička, metafizička, sociološka, napisanu kao da je biografija, a čitati se može i kao povijest engleske književnosti u satiričnom obliku. Roman je više puta adaptiran, dvaput za kazalište i jednom za film.
8. veljače 2016. u 18 sati razgovarali smo o romanu portugalskog romanopisca Josea Saramaga "SVA IMENA". Roman je švedska akademija ubrojila među osam autorovih najboljih djela na temelju kojih mu je dodijelila Nobelovu nagradu za književnost 1998. godine.
7. ožujka 2016. u 18 sati tema sastanka bio nam je roman britanskog autora Toma McCarthyja "OSTATAK". Koliko je kritika u pravu kad ovaj roman označuje kao "inteligentnu i apsurdnu satiru potrošačke kulture" i koliko je umjesno pitanje je li "ljudska egzistencija ikad doista izvorna ili je uvijek neka vrsta oponašanja ili predstave", pokušali smo i sami procijeniti iz ovog suvremenog štiva.
4. travnja 2016. u 18 sati tema sastanka bio nam je roman F. M. Dostojevskog "KOCKAR", napisan 1866. godine, "...u osnovi priča o paklu kockarnice i o demonima ruleta koji zagospodare čovjekom, o sljepilu koje proizlazi iz strasti i ovisnosti za kockom..."
Na sastanku održanom 2. svibnja 2016. u 18 sati, razgovarali smo o romanu Milana Kundere "BESMRTNOST".
30. svibnja 2016. u 18 sati tema sastanka bio je roman švedskog autora Hjalmara Söderberga "DOKTOR GLAS". Roman koji je u vrijeme svog prvog objavljivanja (1905.) izazvao skandal zbog ozbiljnih i uvijek aktualnih moralnih pitanja koja postavlja, izuzetno je cijenjen u skandinavskim zemljama, "klasik koji se često citira".
Tema sastanka održanog 27. lipnja 2016. u 18 sati bio je roman irskog pisca Johna Banvillea "MORE" za koji je 2005. godine dobio uglednu nagradu "Booker". Autor uživa glas jednog od najboljih suvremenih pisaca na engleskome jeziku. Za prijevod ovoga romana Mia Pervan dobila je godišnju nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca 2006. godine.
Tijekom ljeta 2016. čitali smo pripovijest L. N. Tolstoja "OBITELJSKA SREĆA" uz jedan ili više naslova po izboru od sljedećih ponuđenih: I. Lo-Johansson: Sreća, B. Russell: Osvajanje sreće, D. Morris: Što je sreća, S. C. Shea: Sreća jest!, S. Salzberg: Istinska sreća, G. Lipovetsky: Paradoksalna sreća, D. Chopra: Vrhunska sreća, B. Hellinger: Sreća koja ostaje, M. Nabati: Sreća ili Kako biti svoj, P. Bruckner: Neprestana ushićenost : esej o prisilnoj sreći, G. K. Rubin: Projekt : Sreća, F. Lenoir: O sreći : filozofsko putovanje, A. Schopenhauer: O mudrosti života, D. Gilbert: Mit o sreći, D. Niven: 100 jednostavnih tajni sretnih ljudi, A. P. Kezele: Stvaranje sreće, D. Miljković-M. Rijavec: Tri puta do otoka sreće, S. Szabo: Svaki dan može biti sretan, M. Csikszentmihaly: Flow, A. Badiou: Metafizika stvarne sreće, H. Summers: Knjiga o sreći, J. Haidt: Hipoteza o sreći, C. Simon: Čekajući sreću, M. Foley: Doba apsurdnosti, T. Šćavina: Koordinate sreće, P. Teilhard de Chardin: O ljubavi i o sreći, A. De Botton: Arhitektura sreće, J. Horvat: Vilikon
O pročitanome smo razgovarali na prvom jesenskom sastanku 19. rujna 2016. u 18 sati.
Za sastanak održan 17. listopada 2016. u 18 sati čitali smo roman Raula Mitrovicha (alias Feđa Šehović) "OSLOBAĐANJE ĐAVOLA". Roman je objavljen 1987. godine, a tema mu je veliki potres koji je 6. travnja 1667. pogodio Dubrovnik. Razgovor o romanu bila je prigoda da govorimo i o povijesti grada Dubrovnika. Na sastanku nam se pridružio i novinar, književnik i kantautor Stjepo Martinović, i sam autor nekoliko pripovjednih djela s povijesnom tematikom, koji je uz gitaru otpjevao nekoliko mediteranskih balada i predstavio vlastite knjige. Susret se odvija u Mjesecu hrvatske knjige, te je bio otvoren za sve zainteresirane.
14. studenoga 2016. u 18 sati, tema sastanka bila nam je roman australskog autora Chrisa Womersleyja "SHRVAN". O tome trileru kritika govori kao o mračnoj priči o obiteljskim tajnama i čovjekovoj potrazi za pravdom. Autoru je to do sada najcjenjenije djelo za koje je dobio nagrade ABIA (Australian Book Industry Award) i Indie za najbolji roman objavljen u 2011. godini.
Na sastanku koji smo održali 12. prosinca 2016. u 18 sati razgovarali smo o romanu "SRAMOTA" južnoafričkog dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2003. godine, Johna Maxwella Coetzeea. Roman je 1999. nagrađen uglednom nagradom Booker, kritika kaže "mračan i okrutan roman koji sumnja u moralni boljitak novog vremena", te ga naziva portretom nove Južnoafričke Republike.
Prvi sastanak u 2017. godini održali smo 9. siječnja 2017. u 18 sati. Čitali smo knjigu "POVRATAK MARTINA GUERREA" povjesničarke Natalie Zemon Davis. Autorica prepričava stvarni događaj iz 16. stoljeća o kojemu je do danas napisano više knjiga, a nadahnuo je i dramu i operetu i film. Knjiga je napisana 1983., u Hrvatskoj je objavljena 2001. Književni kritičar Kruno Lokotar u svom prikazu piše kako je "Povratak Martina Guerrea" Natalie Zemon Davis historijski bestseler u najboljem smislu riječi.
Drugi sastanak održali smo 6. veljače 2017. u 18 sati. Čitali smo roman mađarskog klasika Dezső Kosztolányija "ANNA ÉDES", koji je u izvorniku objavljen prvi put 1926.godine, a pripada među najbolja djela svojega autora. Prema romanu je snimljen i zapaženi igrani film.
6. ožujka 2017. u 18 sati razgovarali smo o romanu austrijskog autora Daniela Kehlmanna "F". Višestruko nagrađivani i na brojne svjetske jezike prevođeni suvremeni autor u romanu "F" duhovitom i blago ironičnom manirom preispituje "sveto trojstvo religije suvremenog čovjeka - novac, umjetnost i Boga" balansirajući s velikim temama o sudbini i predodređenosti, istini i laži, a ponajprije o izvornosti i krivotvorini, doslovnom i prenesenom mediokritetstvu.
3. travnja 2017. u 18 sati tema sastanka bio nam je roman suvremene hrvatske autorice Nade Gašić "VODA, PAUČINA" objavljen 2010. godine u izdanju Algoritma.
"... ovo je roman o - krivnji. A s krivnjom se teško nositi, kao i s oprostom, kao i sa zaboravom. Sve što vrijedi je teško..." (Kruno Lokotar)
Prvi svibanjski sastanak održali smo 2. svibnja 2017. u 18 sati, a razgovarali smo o psihološkom trileru suvremene njemačke autorice Juli Zeh "DEKOMPRESIJA". Roman je s njemačkoga prevela Latica Bilopavlović Vuković, a objavila Fraktura 2015. "Zeh izvrsno opisuje nehaj i perverznost bogatih i slavnih... Ovo je priča o opsesiji - statusom, izgledom i celebrity kulturom..." (The Independent)
Na sastanku održanom 29. svibnja 2017. u 18 sati. u gostima nam je bila novinarka i spisateljica Iva Ušćumlić, autorica romana "DUHOVI" (Strmec Samoborski, EKOmobilis, 2013.) koji je osvojio kritiku i publiku "svojom istančanošću, toplinom i poetičnošću". Ovom prigodom razgovarat ćemo o Ivinom novom romanu koji je iz tiskare izišao prije tri mjeseca, "OMARA" (Zagreb, Durieux, 2017.) : "'Omara' daje atmosferičnu sliku vrućeg ljetnog Zagreba kada nestaje jedna žena i košmara u koji se pretvara život njenih bližnjih. S iznimno napetom radnjom isprepliće se unutarnji život protagonista te analiza jedne ljubavi pa tekst naposljetku prerasta u metafizičko propitkivanje ontologije tog najvažnijeg od svih osjećaja: od čega se sastoji, što ga okida i što prekida."
Razgovor s autoricom i predstavljanje njezine nove knjige bio je otvoren za sve zainteresirane, a članovi su čitali "Omaru".
26. lipnja 2017. u 18 sati održali smo zadnji sastanak prije ljeta. Čitali smo povijesni roman Ivana Supeka "HERETIK", romansiranu biografiju Rabljanina Markantuna Dominisa (Gospodnetića, 1560 - 1624.), prirodoznanstvenika, padovanskog profesora matematike, logike, retorike i filozofije, senjskog biskupa, splitskog nadbiskupa...
Za prvi jesenski sastanak koji smo održali 18. rujna 2017. u 18 sati čitali smo roman Pavla Pavličića "VEČERNJI AKT". Uz taj tekst koji smo čitali svi, članovi su mogli odabrati nešto od sljedećega štiva:
Dylan Thomas: PORTRET UMJETNIKA KAO MLADOG PSA, Pavao Pavličić: LJUBAV ZA DOSADNE KNJIGE, Roberto Calasso: TIEPOLOVA RUŽIČASTA, Roberto Calasso: BAUDELAIREOVA SJENICA, Stephen Greenblatt: WILL U VREMENU, J. P. Eckermann: RAZGOVORI S GOETHEOM, Ivan Meštrović: RAZGOVORI S MICHELANGELOM, Miroslav Krleža: MICHELANGELO, Mildred Clary: MOZART : svjetlo Božje, Barbara Meier: FRANZ LISZT, Norbert Elias: MOZART : sociologija jednog genija, Phillip Vandenberg: SIKSTINSKA KAPELA, Jonathan HARR: IZGUBLJENA SLIKA MICHELANGELA MERISIJA ZNANOG KAO CARAVAGGIO, Marc Chagal: MOJ ŽIVOT, Zdenek Mahler: GUSTAV MAHLER
Pierre Charras: FRANZOV REKVIJEM, Bob Dylan: KRONIKE, James Joyce: PORTRET UMJETNIKA U MLADOSTI, Franz Kafka: UMJETNIK U GLADOVANJU, Dorothy Leonhart: MOZART : jedna biografija, Martin Geck: JOHANN SEBASTIAN BACH, Fritz Hennenberg: WOLFGANG AMADEUS MOZART, Benvenuto Cellini: MOJ ŽIVOT, Max Brod: FRANZ KAFKA
…ili o nekim drugim umjetnicima, drugim umjetnostima, prema vlastitom izboru.
Za sastanak održan 16. listopada 2017. u 18 sati. čitali smo satirični roman "CANDIDE ILI OPTIMIZAM" u kojemu Voltaire kritički propituje različite filozofske i religijske teorije. Ovaj je sastanak održan u Mjesecu hrvatske knjige 2017. kojemu je središnja tema enciklopedija i enciklopedisti, a Francois-Marie Arouet, poznatiji kao Voltaire, jedan je od enciklopedista, filozof, povjesničar, publicist, dramatičar, romanopisac i pjesnik, enciklopedist i u izravnom smislu kao suradnik pothvata izdavanja Enciklopedije i u širem smislu kao "čovjek univerzalnog znanja" i izuzetne nadarenosti.
13. studenoga 2017. u 18 sati razgovarili smo o romanu "NA RUBU PAMETI" Miroslava Krleže. Roman kojega je naslov glatko ušao u svakodnevne kolokvijalne situacije napisan je prije gotovo osamdeset godina, no s čitateljstvom komunicira kao da je napisan jučer.
11. prosinca 2017. u 18 sati. razgovarali smo o romanu "DOPPLER" suvremenog norveškog autora Erlenda Loea, koji je omiljen u svojoj domovini, a popularan je i među hrvatskim čitateljstvom zbog svojega osebujnog humora, ali i preciznih uvida u neuralgične točke visokotehnologizirane civilizacije i društva koje ponekad zaboravlja što je doista čovjeku bitno.
Članovi Čitateljskog kluba Knjižnice Novi Zagreb razgovarali su o članstvu u klubu, svojim čitateljskim iskustvima i aktivnostima kluba s urednicom Hrvatskog radija Irenom Plejić Premec za emisiju "Između redaka" koja je emitirana 19. prosinca 2017. :
http://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/izmeu-redaka/236850/
Na prvome sastanku u 2018. godini održanom 15. siječnja 2018. u 18 sati razgovarali smo o kratkim romanima dvojice španjolskoameričkih autora, "STARAC KOJI JE ČITAO LJUBAVNE ROMANE" čileanskog autora Luisa Sepulvede i "KRONIKA NAJAVLJENE SMRTI" kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcie Marqueza.
O romanu Ede Popovića "LOMLJENJE VJETRA" razgovarali smo na sastanku održanom 5. veljače 2018. Prema ocjeni kritike, "Lomljenje vjetra" autorov je najangažiraniji roman i vjerojatno najbolje književno djelo, koje krasi stilska odmjerenost i izbrušenost rečenice, te je prema mišljenju Darija Grgića prvi domaći pisac koji uspješno kanalizira svoje nezadovoljstvo (aktualnom) verzijom života...
Na sastanku održanom 5. ožujka 2018. u 18 sati razgovarali smo o romanu "LJUDI BEZ IČEGA" Ursule K. Le Guin. Nedavno preminula američka autorica spekulativne fikcije stekla je kultni status među ljubiteljima toga žanra, ali i među čitateljima koji ne prate osobito SF, jer, prema ocjeni Milene Benini, spisateljice, urednice i teoretičarke spekulativne fikcije, višestruko nagrađivana američka autorica antologijskih priča i romana u svojim je djelima stvorila složene narative "u kojima se dotiče tema koje se prostiru od antropologije i sociologije, preko kulturalne produkcije svih vrsta pa sve do pisanja i smisla".
3. travnja 2018. u 18 sati. tema razgovora bio nam je roman Slavenke Drakulić "DORA I MINOTAUR", u kojemu autorica rekonstruira život umjetničke fotografkinje Dore Maar, partnerice i muze velikog slikara Pabla Picassa, aktivne članice pariškoga nadrealističkoga umjetničkoga kruga.
30. travnja 2018. u 18 sati, razgovarali smo o romanu suvremenog grčkog pisca Makisa Tsitasa "BOG MI JE SVJEDOK". Autor "duhovito, ponekad sarkastično, ali i s mnogo simpatije prema svom antijunaku, opisuje svakodnevnicu današnjeg grčkog društva, s naglaskom na karakter glavnog lika, u čijim će se monolozima mnogi čitatelji moći prepoznati."
28. svibnja 2018. u 18 sati tema sastanka bila je roman njemačke autorice Christe Wolf "KASANDRA". Upustivši se u reinterpretaciju klasičnog grčkog mita o kćeri trojanskog kralja Prijama i kraljice Hekabe, kojoj je bog Apolon dao proročanski dar a kad se odupre njegovom nasilju, dar joj oduzima na način da ona i dalje znade sve što donosi budućnost, ali joj više nitko ne vjeruje, autorica mijenja fokus mitskoga zapleta i u priči o propasti antičke Troje progovara o temama kao što su smjena društvenih paradigmi, marginalizaciji, prošlosti, povijesti i zaboravu...
26. lipnja 2018. u 18 sati razgovarali smo o romanu suvremenog nizozemskog pisca Gerbranda Bakkera "GORE JE TIHO". Priča o životu, smrti, osamljenosti, izgubljenim snovima hvaljena je sa svoje "suspregnute nježnosti i lakonskoga humora".
Za prvi jesenski sastanak održan 17. rujna 2018. u 18 sati, čitali smo roman Hermana Melvillea "MOBY DICK".
Uz ovaj roman, prvi puta objavljen 1851. godine, koji povijest književnosti i književna kritika smatraju izvanrednim djelom svjetske književnosti, koji u američkoj kulturi zauzima "približno ono mjesto što ga u drugim, starijim literaturama imaju veliki nacionalni spjevovi - od Homerovih do Miltonova", gdje ispod cijele priče suptilan čitatelj može pronaći snažnu alegoriju koja smjera ilustrirati misterij ljudskog života, tekst višeznačne simbolike, adaptiran i za film, mogli smo odabrati i ponešto s preporučnog popisa:
Jules Verne: MATIJAŠ SANDORF ; ČUDNOVATA PUSTOLOVINA MISIJE BARSAC
Morten A. Stroksnes: KNJIGA O MORU
Jack London: ZOV DIVLJINE ; NA DIVLJEM SJEVERU ; ŽELJEZNA PETA
Joseph Conrad: SRCE TAME ; OBRIS SJENE
Amitav Ghosh: MORE MAKOVA
Stefan Zweig: MAGELLAN
Philip Caraman: MISIJA PARAGVAJ
Felipe Fernández-Armesto: TRAGAČI : globalna povijest istraživanja
Sonja Porle: ANĐELE ČUVARU CRNI
Davor Rostuhar: POLARNI SAN
Nejc Zaplotnik: PUT
Jozo Vrkić: I U SIBIRU ŽIVE LJUDI
Ernesto Che Guevara: DNEVNIČKI ZAPISI - MOTOROM PO LATINSKOJ AMERICI ; BOLIVIJSKI DNEVNIK
Gustav Murin: KAKO JE MALEN OVAJ SVIJET
15. listopada 2018. u 18 sati čitali smo roman Jasne Horvat "AZ". Priča nas vodi u 9. stoljeće, u vrijeme bizantske carice Teodore, u osvit slavenske pismenosti... Čitateljski klub Knjižnice Novi Zagreb pridružuje se obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige 2018. (15. 10. - 15. 11.), posvećenom temi Baš baština.
Na sastanku održanom 12. studenoga 2018. u 18 sati razgovarali smo o romanu "KUGA" francuskog pisca, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1957. godine, Alberta Camusa.
10. prosinca 2018. u 18 sati tema razgovora bila je roman "KNJIGA ILUZIJA" klasika američkog modernog romana Paula Austera .
Prvi sastanak u 2019. godini održali smo 7. siječnja u 18 sati, a razgovarali smo o romanu engleskog romanopisca Johna Fowlesa "KOLEKCIONAR". Autor gradi priču s trilerskim zapletom na osnovi opsesivne skupljačke strasti glavnog junaka. Prema romanu snimljen je istoimeni film.
4. veljače 2019. u 18 sati razgovarali smo o noveli Henryja Jamesa "OKRETAJ ZAVRTNJA". Novela je prvi put objavljena u časopisu "Collier's Weekly" 1898., a nastala je u tradiciji gotičkog romana. Višekratno je adaptirana za kazalište, film i televiziju (Benjamin Britten je napisao i operu), te nadahnula cijeli niz književnih ostvarenja.
4. ožujka 2019. u 18 sati. razgovarali smo usporedno o romanima dvojice turskih autora, čitamo "BIJELI ZAMAK" dobitnika Nobelove nagrade za književnost, Orhana Pamuka, te "BIZANTSKI SULTAN" Selçuka Altuna.
1. travnja 2019. u 18 sati razgovarali smo o romanu "PRIPOVJEDAČ PRIČA" peruanskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost (za 2010. godinu), Marija Vargasa Llose : "... Llosa znalački miješa zbilju i fikciju, mitsko i fantastično...(...) u ovom romanu problematizira i uklapanje Indijanaca u službenu hispanofonu kulturu Perua."
29. travnja 2019. u 18 sati razgovarali smo o romanu suvremenog islandskog autora Jona Kalmana Stefánssona "NEBO I PAKAO". Ovom prigodom u goste nam je došla prevoditeljica romana, DOROTEJA MAČEK, professor emerita, dobitnica Nagrade Iso Velikanović za životno djelo u književnom prevodilaštvu (2017. godine), pa je sastanak kluba bi otvoren za sve zainteresirane, kao dodatni poticaj za čitanje ovog odličnog romana, prvog dijela trilogije "O dječaku" (drugi dio je "Tuga anđela", a završni "Ljudsko srce").
Na sastanku održanom 27. svibnja 2019. u 18 sati razgovarali smo o romanu "SADRŽAJ TIŠINE" u kojemu španjolska spisateljica Lucía Etxebarria, ispisujući "uzbudljiv psihološki triler, s rajskom scenografijom, istodobno čarobnom i pogibeljnom, vješto vođen, (gdje) napetost ostaje na vrhuncu sve do posljednjih stranica" donosi "veliku temu postmodernizma: ljubav i njezinu nemogućnost..."
24. lipnja 2019. u 18 sati tema razgovora bio nam je roman "TUNEL" argentinskog pisca Ernesta Sabata. Premda je objavio samo tri fikcionalna djela, kultnu trilogiju koju sačinjavaju "Tunel", "O herojima i grobovima" i "Abadon, upropastitelj", Ernesto Sabato ubraja se u red najznačajnijih romanopisaca 20. stoljeća.
Prvi jesenski sastanak nakon ljetne stanke održali smo 16. rujna 2019. u 18 sati. Čitali smo zbirku kratkih fantastičnih priča Jorgea Luisa Borgesa "ALEPH". Sedamnaest pripovijedaka s epilogom bilo je ovom prigodom prozor u umjetnički svijet jednog od kultnih autora koji je utjecao na generacije pisaca diljem svijeta.
Uz "Aleph" čitali smo i ponešto od predloženog:
GUJA U NJEDRIMA : panorama novije hrvatske fantastične proze
Italo Calvino: KOZMIKOMIKE ; NAŠI PRECI ; DVORAC UKRŠTENIH SUDBINA ; SJEĆANJA SVIJETA
Mihail A. Bulgakov: ĐAVOLIJADA ; KOBNA JAJA
Pavao Pavličić: LAĐA OD VODE
Adelbert von Chamisso: ČUDNOVATA PRIPOVIJEST PETRA SCHLEMIHLA
E. T. A. Hoffmann: PJEŠČULJAK ; GOSPOĐICA SCUDERI ; ĐAVOLJI ELIKSIRI
14. listopada 2019. u 18 sati razgovarali smo o romanu britanskog autora Juliana Barnesa "FLAUBERTOVA PAPIGA", djelu koje je bilo u užem izboru za nagradu Booker Prize for Fiction 1984., a dobilo Geoffrey Faber Memorial Prize 1985., Prix Médicis (Francuska) 1986. i Premio Grinzane Cavour 1988. (Italija). Barnesov roman uspostavlja slojevit dijalog s kanonskim piscem francuske književnosti Gustavom Flaubertom, i to s njegovom pripovijetkom "Prostodušno srce".
U ponedjeljak, 11. studenoga 2019. u 18 sati razgovarali smo o romanu "ŽETVA". Suvremeni britanski pisac Jim Crace u ovome se romanu pozabavio pričom o maloj ruralnoj zajednici u neimenovanom engleskom selu u 16. stoljeću te opisuje "razaranje jedne omanje ljudske zajednice koju je pregazilo vrijeme" jer nastupa doba novih ekonomskih uvjeta i novih surovih bitaka za preživljavanje. Ovim svojim romanom autor je ušao u uži izbor za nagradu Man Booker 2013., nagradu Goldsmiths, nagradu Walter Scott 2014., a dobio James Tait Black Memorial i International IMPAC Dublin nagrade 2015. godine. U 2019. rangiran je na 81. mjesto na listi 100 najboljih knjiga 21. stoljeća časopisa The Guardian.
Na sastanku održanom u ponedjeljak, 9. prosinca 2019. u 18 sati razgovarali smo o knjizi "LUĐAKINJA U NAMA" španjolske spisateljice i novinarke Rose Montero. U proznome tekstu teško odrediva književnog roda i vrste, koji uključuje i roman i esej i autobiografiju, autorica prebire svoja sjećanja na osobito poticajne trenutke i susrete s knjigama koje su je intelektualno i duhovno hranile.
Prvi sastanak u 2020. godini, održali smo iznimno u utorak, 7. siječnja 2020. u 18 sati. Tema razgovora bio nam je roman britanskog autora Aldousa Huxleyja "DIVNI NOVI SVIJET". O jednom od najpoznatijih svjetskih distopijskih romana govori se od njegova prvog izdanja 1932., već osamdesetak godina, jer iritantno precizno upozorava na dehumanizirajuće aspekte znanstvenoga i materijalnoga "progresa", te autorova 'genijalno zamišljena budućnost baca zasljepljujuću svjetlost na sadašnjost'.
U ponedjeljak, 3. veljače 2020. u 18 sati razgovarali smo o romanu mađarske spisateljice Magde Szabó "VRATA". Prema romanu 2012. godine snimljen je film koji je režirao István Szabó.
U ponedjeljak, 2. ožujka 2020. u 18 sati tema razgovora bila nam je roman Salmana Rushdieja "MAUROV POSLJEDNJI UZDAH". Roman je dobio Whitbread nagradu za najbolji roman 1995., te nagradu Aristeion iste godine, a bio je i u užem izboru za nagradu Booker. Uvršten je i na popis "100 najutjecajnijih romana" što su ga u studenom 2019. godine za BBC News sačinili pisci, kustosi i književni kritičari. U središtu radnje ovoga romana problematika je društvenih odnosa suvremene Indije.
Sastanak predviđen za ponedjeljak, 30. ožujka 2020. u 18 sati NIJE ODRŽAN prema preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite zbog opasnosti od širenja bolesti Covid 19.
Razgovor o romanu koji je "promijenio pogled na sovjetsku književnost tridesetih godina" lavirajući "između fantastike i groteske, između pjesnika i vlasti, između duboke čovječnosti i paklenog aspekta stvarnosti" kao jedan od "najljepših romana 20. stoljeća" u kojemu "još živi Gogoljeva satirička tradicija povezana s postavljanjem najtežih pitanja o dobru i zlu" - Mihaila A. Bulgakova "MAJSTOR I MARGARITA" - odgađamo do daljnjega.
Ljetni program Čitateljskog kluba za 2020. godinu, u očekivanju popuštanja mjera zaštite od širenja bolesti Covid 19, prilagođavamo trenutnim okolnostima. Za članove kluba priređeni su paketići knjiga umotanih u neprovidan papir označeni brojevima. Članovi će do kraja lipnja u knjižnici (u individualnim posjetima) izvući jedan broj i posuditi čitateljski paketić označen tim brojem. Različiti naslovi spareni su u paketićima nasumce (Crni otok Marka Pola, Nemirni plamen, Već dvije tisuće godina, Doktor Przybram, Crni kabinet, Istok, Dvije tisuće sedamnaesta, Noćas ću ja spavati do zida, Jarčeva pjesma, Modro, Azijada, Crvena poštanska kočija, Drugi grad, Podneblja, Bal grofa D'Orgela, Luksemburški park, Bijela noć ljubavi, Modri cvijetak, Utorak, Bengalska noć, Sjećanja jednog varalice, Engleskinja s biciklom, Nitko, Velike plime, Boje i godine, Odisejev pas, Klaun Jac, U sjeni zločina, Mećava, Odisejev pas, Vrtlar iz Očakova).
Nakon duljeg prekida u radu zbog pridržavanja protuepidemijskih mjera, prvi sastanak obnovljenoga kluba održali smo u ponedjeljak, 23. svibnja 2022. u 18 sati. Na sastanku smo dogovorili način rada i program susreta.
U ponedjeljak, 20. lipnja 2022. u 18 sati, razgovarali smo o humoristično-satiričnom romanu francuskog autora Erica Chevillarda "HRABRI MALI KROJAČ" i o istoimenoj priči braće Grimm koju je svojim romanom Chevillard reinterpretirao.
Ljetni program Čitateljskog kluba Knjižnice Novi Zagreb ovoga će ljeta promovirati planinarsku, alpinističku, hodačku, povezanu s prirodom književnost. Preporučujemo sljedeće naslove:
Paolo Cognetti: A nikad na vrhu / Paolo Cognetti: Osam planina / Paolo Cognetti: Divlji dječak : zabilješke s planine / Frederic Gros: Filozofija hodanja / Lara Černicki i Stašo Forenbaher: Starim cestama preko Velebita / Lara Černicki i Stašo Forenbaher: Kratke šetnje u prošlost / Lara Černicki i Stašo Forenbaher: Starim cestama do mora / Mladen Kuka: Četrdeset godina na vrhu / Maurice Herzog: Annapurna : prvi uspon na vrh viši od 8000 metara / Davor Rostuhar: Na putu u skrivenu dolinu / Heinrich Harrer: Sedam godina na Tibetu / Heinrich Harrer: Povratak u Tibet / Darko Berljak: Ključevi neba ili Tibetska trilogija / Darko Berljak: Nebo puno Himalaje / Reinhold Messner: Gola planina : Nanga Parbat - brat, smrt i osamljenost / Christoph Ransmayr: Leteća planina / Jon Krakauer: Snovi o Eigeru : o ljudima i planinama / Jon Krakauer: Bez daha : osobni obračun s tragedijom na Mt. Everestu
Edo Popović: Priručnik za hodače / Edo Popović: U Velebitu / Matej Perkov: Želim dotaknuti nebo / Matej Perkov: Planinarenje je način izražavanja / Petar Lovrić: Svetim tragom : osam stotina kilometara preko Pireneja / Tomislav Birtić: Šetnje s Bogom u gojzericama / Sergej Forenbaher: Iz velebitskog dnevnika / Nejc Zaplotnik: Put
Prvi sastanak nakon ljetne stanke održali smo u ponedjeljak, 26. rujna 2022. u 18 sati, a razgovarali smo o dva romana, Josepha Conrada SRCE TAME i Marguerite Duras LJUBAVNIK. Romane uvrštene u kanon svjetske književnosti čitali smo paralelno, jer i jedan i drugi, između ostalog, donose pogled na temu drugosti/drugog i drugačijeg.
U ponedjeljak, 24. listopada 2022. u 18 sati tema razgovora bio nam je roman suvremenog norveškog autora Tomasa Espedala, "HODATI". Tekst je zasnovan na autobiografskim elementima, kao "čudesna mješavina autorove ispovijedi i 'lagano hodajućega' putopisa, u kojemu hodanje, odnosno 'umijeće življenja', stimulira misao i spoznaju." Za autora je hodanje mnogo više od samoga gibanja, povezano je s nadahnućem i poticajem za pisanje jer mu je pisanje imperativ i smisao života. Priču o svojim hodačkim turama povezuje s brojnim referancama na cijelu plejadu hodača, od antičkih filozofa do danas. Roman je bio nominiran za najveće skandinavsko književno priznanje, nagradu Nordijskoga vijeća za književnost. S norveškog je roman preveo Munib Delalić, objavio Fidipid 2019.
U ponedjeljak, 21. studenoga 2022. u 18 sati razgovarali smo o romanu "TATARSKA PUSTINJA" talijanskog autora Dina Buzzatija. Buzzati je bio pisac kratkih priča i romana, pjesnik, slikar, crtač stripova, autor petnaestak kazališnih komada i libreta za različita glazbena djela, a nadasve i najprije novinar dnevnih novina u kojima je pisao glazbene i književne kritike. Knjigu je s talijanskog jezika prevela Jerka Belan, objavljena je u više izdanja.
Na sastanku održanom u ponedjeljak, 19. prosinca 2022. u 18 sati tema razgovora bio nam je roman rusko-američkog književnika Vladimira Nabokova "LUŽINOVA OBRANA". Jedan od najistaknutijih pisaca prve postrevolucionarne ruske emigracije, koji je i na ruskom i na engleskom jeziku ostvario majstorsko djelo, u ovome se romanu pozabavio likom osebujnog pojedinca, šahovskog majstora koji se u osobnom životu bori sa zbunjujućim svijetom koji ga okružuje, jer se u njemu nižu potezi neobjašnjivi logikom kraljevske igre. Knjigu je s ruskog jezika preveo Igor Buljan, objavio Vuković&Runjić, 2011.
Prvi sastanak u 2023. godini održan je u ponedjeljak, 16. siječnja 2023. u 18 sati. Razgovarali smo o romanu Miljenka Jergovića "DOBOŠI NOĆI". U knjizi nevelikoj opsegom "Sarajevo se u veličanstvenoj metafori ogleda kao bubanj na čijoj napetoj koži dobuje čitavo dvadeseto stoljeće" (citat preuzet s korica).
Na sastanku održanom u ponedjeljak, 13. veljače 2023. u 18 sati tema razgovora bio nam je roman švicarskog autora Lukasa Bärfussa "KOALA". Knjigu je s njemačkoga prevela Ana Tomčić, objavile Edicije Božičević 2015. godine.
Sastanak održan u ponedjeljak, 13. ožujka 2023. u 18 sati, okupio nas je na razgovoru o romanu "DVOJEZIČNI LJUBAVNIK" renomiranog španjolskog pisca Juana Marséa. Knjigu je sa španjolskog jezika prevela Tamara Kanjera, a objavio Disput, Zagreb, 2020. godine.
Na sastanku održanom u ponedjeljak, 17. travnja 2023. u 18 sati, razgovarali smo o romanu "ALKIBIJAD VELIKI" bugarske povjesničarke i spisateljice Vere Mutafčieve. Tema romana čitatelja vodi u antičku Grčku prikazujući život i sudbinu atenskog državnika i vojskovođe Alkibijada kojega je povijest upamtila kao spretnog političara, izuzetno sposobnog vojskovođu i najvećeg izdajnika svoga vremena, koji je svojom neutoljivom ambicijom i oportunizmom doveo do propasti Atene. Knjigu je s bugarskoga prevela Ksenija Banović, a objavio Sandorf, Zagreb, 2016. godine. Tko želi produbiti i proširiti temu romana, na raspolaganju je Platonov spis "ALKIBIJAD", objavljen također u izdanju Sandorfa, Zagreb, 2016. godine.
Sastanak održan u ponedjeljak, 8. svibnja 2023. u 18 sati bio je posvećen raspravi o pripovijesti "HADŽI-MURAT" Lava N. Tolstoja. Zadnje dulje Tolstojevo fikcijsko djelo prvi put je objavljeno prije ravno 111 godina (1912.) i dalje uspješno komunicira s čitateljstvom, jer uspijeva nadrasti vremensko-prostorne, usko lokalne okvire i daje prostora za brojna različita čitanja. Uz priču s temom sraza različitih kultura iz doba carističkih osvajanja Kavkaza preporučljivo je pročitati i publicistički prikaz "jednog od najzanimljivijih i najturbulentnijih prostora europske povijesti", Neala Aschersona "CRNO MORE" (s engleskoga prevela Sabine Marić, predgovor preveo Petar Vujačić, objavio VBZ, Zagreb, 2016.)
U ponedjeljak, 5. lipnja 2023. u 18 sati razgovarali smo o romanu "OBRAĆENICA" Stefana Hertmansa. Dramatična ljubavna priča vremenski je smještena u 11. stoljeće, a prostorno se proteže od Rouena preko Narbonne, pa sve do Kaira. Knjigu je s nizozemskog prevela Romana Perečinec, a objavila Fraktura, Zaprešić, 2019. godine.
Nakon ljetne stanke, prvi jesenski susret održali smo 25. rujna 2023. u 18 sati.
Tema prvog jesenskog sastanka bio je roman suvremenog talijanskog autora Alessandra Baricca "SVILA". Od prvog izdanja u matičnoj talijanskoj književnosti 1996. do danas je objavljena u desecima prijevoda. Na hrvatski je knjigu prevela Vanda Mikšić, a izašla je u tri izdanja.
Uz "Svilu", članovi i budući članovi Čitateljskog kluba Knjižnice Novi Zagreb u dugim ljetnim danima čitali su nešto od sljedećeg:
Alessandro Baricco: Ocean more ; Gerard de Nerval: Putovanje na istok ; Lafcadio Hearn: Miris japanskog kâda ; Victor Segalen: Zabranjeni ljubičasti grad ; Jasna Horvat: Vilikon, Jasna Horvat: Vilijun ; Dragutin Lerman: Afrički dnevnici ; Daniel Kehlmann: Mjerenje svijeta ; Borna Bebek: U potrazi za Staklenim gradom ; Borna Bebek: Santhana ; Michael Ondaatje: Obiteljsko naslijeđe ; Murray Bail: Eukaliptus ; Jose Eduardo Agualusa: Kreolska nacija ; Laszlo Krasznahorkai: Seiobo je bila tamo dolje ; Michel Houellebecq: Karta i teritorij; Edward W. Said: Orijentalizam ; Salman Rushdie: Firentinska čarobnica ; Hans Belting: Firenca i Bagdad ; Bruce Chatwin: U Patagoniji ; Cees Nooteboom: Skitnje do Santiaga ; A. P. Čehov : Otok Sahalin ; Patrik Svensson: Knjiga jegulja ; Kurt Vonnegut: Galapagos
U ponedjeljak, 16. listopada 2023. u 18 sati. Razgovarali smo o romanu "BUDIMPEŠTA" brazilskog književnika i glazbenika Chica Buarquea. Po motivima njegova romana snimljen je istoimeni film 2009. godine. Roman je s portugalskog prevela Tanja Tarbuk, a objavio Disput 2010.
Na sastanku održanom u ponedjeljak, 13. studenoga 2023. u 18 sati razgovarali smo o romanu "VIŠI OD MORA" talijanske autorice Francesce Melandri. Za ovaj roman Francesca Melandri nagrađena je nizom nagrada: Premio letterario nazionale "Rapallo Carige" 2012., Premio letterario Isola d'Elba-Raffaello Brignetti, Premio Stresa di Narrativa 2012. i Premio letterario "Citta di Rieti - Centro d'Italia". Knjigu je s talijanskog prevela Ana Badurina, a objavila Fraktura 2014.
Sastanak održan u ponedjeljak, 11. prosinca 2023. u 18 sati za temu je imao roman kanadskog autora mlađe generacije Christiana Guay-Poliquina "TEŽINA SNIJEGA". Autor je za ovaj naslov primio niz nagrada u matičnoj nacionalnoj književnosti, a prema motivima romana priprema se i film u Francuskoj. Na hrvatski je knjigu preveo Dalibor Joler, objavila Hena com 2021.
Prvi sastanak u novoj 2024. godini održali smo u ponedjeljak, 8. siječnja 2024. u 18 sati. Razgovarali smo o romanu japanskog "vječnog kandidata za književnog Nobela", Harukija Murakamija, "LOV NA DIVLJU OVCU". Knjigu je s japanskog preveo Vojo Šindolić, objavili Vuković&Runjić prvi put 2006. godine, ponovljena izdanja 2011. i 2022. godine.
Na sastanku održanom u ponedjeljak, 5. veljače 2024. u 18 sati razgovarali smo o romanu belgijske spisateljice Amélie Nothomb "PROTIV KATILINE". Priča koja počinje bezazlenim opisom mirnog života dvoje umirovljenika ubrzo se pretvara u nešto posve neočekivano. Knjigu je s francuskog prevela Ela Agotić, objavili Vuković&Runjić 2004.
U ponedjeljak, 4. ožujka 2024. u 18 sati tema razgovora bio je roman autora mlađe srednje generacije Joséa Luísa Peixota "GALVEIAS". José Luís Peixoto jedan je od najcjenjenijih, višestruko nagrađivanih portugalskih autora. Za "Galveias" je 2016. godine dobio nagradu Oceanos. Knjigu su s portugalskog preveli Elena Pančevski i Josip Ivanović, a objavile Edicije Božičević 2017.
Sastanak održan iznimno u utorak, 2. travnja 2024. u 18 sati bio je prigoda za razgovor o romanu "ANOMALIJA". Žanrovski bi ga se moglo odrediti kao djelo spekulativne fikcije, koje na komunikativan i zabavan način otvara brojne moralne dvojbe današnjeg svijeta. Suvremeni francuski autor Hervé Le Tellier za ovaj je roman 2020. godine nagrađen prestižnom nagradom Goncourt. Roman je s francuskoga jezika prevela Ursula Burger, objavila Fraktura 2022. godine.
U ponedjeljak, 29. travnja 2024. u 18 sati, tema razgovora bila nam je roman "ŽABE". Autor Mo Yan kineski je književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2012. godine. U "Žabama" je u širokoj slici seoske zajednice pokušao prikazati sraz tradicionalnog ruralnog kineskog društva sa zahtjevima modernog života. Knjigu je s kineskoga prevela Karolina Švencbir Bouzaza, a objavila Fraktura 2016. godine.
Tema sastanka održanogu ponedjeljak, 27. svibnja 2024. u 18 sati bila je roman "GRUPA SOLIDARNOSTI" nizozemskog autora Merijna de Boera. Roman otvara vječno aktualno i trajno zanimljivo pitanje (bez, zasad, primjenjivog odgovora :) ) - kako promijeniti svijet. Na duhovit i satiričan način prikazuje potragu za smislom suvremenog čovjeka. U matičnoj, nizozemskoj književnosti osvojio je nekoliko nagrada. Knjigu je s nizozemskog prevela Svetlana Grubić Samaržija, objavila Naklada Ljevak 2023. godine.
U ponedjeljak, 24. lipnja 2024. u 18 sati razgovarali smo o romanu "TAMNA MUZA" lihtenštajnskog autora Armina Öhrija. Ovaj povijesni kriminalistički roman s njemačkog je preveo Boris Perić, a objavila Naklada Ljevak 2016. Autor je za roman "Tamna muza" dobio Nagradu Europske unije za književnost 2014. godine. Ovo je prvi slučaj zamišljene serije krimića s glavnim likom Juliusom Bentheimom, ali i jedini preveden kod nas. Možda bi bilo zanimljivo dobiti i nastavak/nastavke u prijevodu...
Nakon ljetne stanke tijekom srpnja i kolovoza, prvi jesenski sastanak održan je u ponedjeljak, 16. rujna 2024. u 18 sati. I ovoga smo ljeta "vozili paralelni slalom" s dva književna djela, pa smo čitati roman "MODRI CVIJETAK" francuskog autora Raymonda Queneaua, hrvatskoj publici najpoznatijega po pripovijetki "Stilske vježbe" prema kojoj je načinjena izuzetno uspješna kazališna predstava što su je desetljećima izvodili Pero Kvrgić i Lela Margitić u Teatru Itd.
"Modri cvijetak" s francuskog je prevela Marija Paprašarovski, a objavio Disput 2014. godine u svojoj biblioteci Na tragu klasika.
Drugo je djelo talijanskog autora Itala Calvina "NAŠI PRECI". Ta neobična i duhovita trilogija sastoji se od pripovijesti Vitez koji ne postoji, Raspolovljeni viskont i Barun penjač koje su s talijanskog preveli Karmen Milačić i Mladen Machiedo, objavljeno u Zagrebu i Koprivnici u više izdanja.
Kao ljetno štivo članovima kluba i čitateljima dobre volje preporučili smo sljedeće naslove:
Slobodan Šnajder: ANĐEO NESTAJANJA (objavila Fraktura, 2023.)
Ratko Cvetnić: ČEZ POLE I VRVJE (objavile Petrine knjige, 2023.)
Pavao Pavličić: OPĆINSKI PJESNIK (objavila MH, 2023.)
Tea Tulić: STRVINARI STAROG SVIJETA (objavilo OceanMore, 2023.)
Nada Gašić: ČETIRI PLAMENA, LED (objavio Sandorf, 2024.)
Kristian Novak: SLUČAJ VLASTITE POGIBELJI (objavilo OceanMore, 2023.)
Jurica Pavičić: ŽIGICE (objavio Stilus, 2024.)
Davor Žmegač: CRVOTOČINA (objavila Hena com, 2023.)
Nenad Rizvanović: BRODOVI NAD GRADOM (objavila Naklada Ljevak, 2023.)
Ivica Ivanišević: OTMICA RAZREDA ZA KNJIŽEVNOST (objavio VBZ, 2023.)
Mladen Blažević: ATLAS ZA SLIJEPE PUTNIKE (objavio Mozaik knjiga, 2024.)
Andrzej Stasiuk: ISTOK (s poljskog preveo Siniša Kasumović, objavila Fraktura, 2017.)
Andrzej Stasiuk: TAKSIM (s poljskog preveo Siniša Kasumović, objavila Fraktura, 2012.)
Andrzej Stasiuk: NA PUTU ZA BABADAG (s poljskog preveo Siniša Kasumović, objavila Fraktura, 2010.)
Witold Gombrowicz: BESTIJARIJ (s poljskog preveo Mladen Martić, objavila Fraktura, 2017.)
Czeslaw Milosz: RODBINSKA EUROPA (s poljskog preveo Pero Mioč, objavio NZMH, Zagreb, 1999.)
Antonin Bajaja: ZA VUKOVIMA (s češkog prevela Mateja Pavlic, objavio Disput, Zagreb, 2022.)
Geert Mak: U EUROPI (s nizozemskog preveli Romana Perečinec, Radovan Lučić i Snježana Cimić, objavili Jesenski&Turk, 2010., 2014.)
Geert Mak: MOST (s nizozemskog prevela Romana Perečinec, objavili Jesenski&Turk, 2013.)
Karl-Markus Gauss: U ŠUMI PRIJESTOLNICA (s njemačkog preveo Milan Soklić, objavila Fraktura, 2016.)
Jenny Erpenbeck: KAIROS (s njemačkog preveo Andy Jelčić, objavila Naklada Ljevak, 2023.)
Jenny Erpenbeck: NEPRAVILNI GLAGOLI (s njemačkog preveo Andy Jelčić, objavila Naklada Ljevak, 2019.)
Ingo Schulze: ČESTITI UBOJICE (s njemačkog prevela Sandra Brkljačić, objavio Disput, 2023.)
Irene Vallejo: BESKRAJ U TRSCI (sa španjolskog prevela Silvana Roglić, objavio VBZ, 2023.)
Kerstin Ekman: VUKOTRK (sa švedskog prevela Lana Momirski, objavila Iris Illyrica, 2023.)
Mario Desiati: RAZDOMLJENI (s talijanskog prevela Ana Badurina, objavilo OceanMore, 2023.)
Primo Levi: PRIRODOPISI (s talijanskog prevela Iva Grgić Maroević, objavio Bodoni, 2023.)
Paolo Giordani: TASMANIJA (s talijanskog prevela Dragana Vulić-Budanko, objavila Fraktura, 2024.)
U ponedjeljak, 14. listopada 2024. u 18 sati razgovarali smo o romanu "NEPOSTOJEĆI STANOVNIK" brazilskog autora Paula Scotta. Paulo Scott nagrađivani je brazilski pisac, prevoditelj, dramatičar, scenarist i suradnik u kulturnim medijima. Za roman "Nepostojeći stanovnik" dobio je nagradu "Machado de Asis" i bio finalist za nagradu "Jabuti". S portugalskog je knjigu prevela Katarina Ramljak, a objavila Hena com 2017.
U ponedjeljak, 11. studenoga 2024. u 18 sati tema razgovora bila nam je "MIRNA ULICA, DRVORED" Nade Gašić, roman koji je prvi dio netom zaokružene autoričine Zagrebačke tetralogije kojoj pripadaju redom još i "Voda, paučina", "Devet života gospođe Adele" i ove godine objavljeni "Četiri plamena, led". Na programu Čitateljskog kluba Knjižnice Novi Zagreb drugi roman iz ove ponešto rahle cjeline, "Voda, paučina", čitali smo u ožujku 2017. godine. Izborom prvog romana Zagrebačke tetralogije vratit ćemo se malo Zagrebu i domaćim, zagrebačkim temama.
Sljedeći sastanak održat ćemo u ponedjeljak, 9. prosinca 2024. u 18 sati, a razgovarat ćemo o pripovijetki Hermana Melvillea "BARTLEBY". Nevelika opsegom, prvi puta objavljena je sredinom 19. stoljeća. Američki autor, poznat ponajprije po svom romanu "Moby Dick" koji pripada u kanon američke romantičke književnosti, u ovoj je pripovijetki opisao činovnički život u jednom odvjetničkom uredu, a naslovni je njezin lik osebujnošću svojega profesionalnog ponašanja izazvao zanimljiv odjek, i to znatno kasnije od svoje pojave u matičnoj književnosti. Od toga su i na hrvatski jezik prevedene dvije kraće filozofske studije, "Bartleby ili O kontingenciji" talijanskog filozofa Giorgia Agambena i francuskog filozofa Gillesa Deleuzea "Bartleby ili formula", a Španjolcu Enriqueu Vila-Matasu, književniku i inače poznatom po djelima u kojima na osobit način otvara dijalog s drugim književnim djelima i drugim autorima, ovaj je apartni lik bio motiv za njegov roman "Bartleby i družba". Melvilleovog "Bartlebyja" s engleskog je prevela Maja Šoljan.