Čovjek i svemirska tehnologija
Znanstveni satelit za snimanje Zemlje i istraživanje Zemljine atmosfere. (objavila NASA)
Koje su koristi od istraživanja svemira? Gdje se sve danas komercijalno primjenjuje svemirska tehnologija? Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS) i satelitski sustavi za opažanje Zemlje (EOSS) primjeri su korisnosti svemirske tehnologije. U proteklih desetak godina znatno je proširena njihova primjena. Niz novih korištenja tih sustava omogućilo je integriranje GNSS čipova u mobilne telefone. To je dovelo do razvoja novih rješenja u područjima kao što su inteligentni transportni sustavi, pametni gradovi, precizna poljoprivreda, praćenje stanja okoliša, sustavi spašavanja, sigurnosni sustavi.
U prosincu 2018. godine obilježeno je deset godina funkcioniranja hrvatske mreže referentnih GNSS stanica CROPOS.
Ujedno se sve više koriste podaci i servisi satelita za opažanje Zemlje, kao što je Copernicus program Europske unije koji se sastoji od cijele obitelji satelita. U svjetlu ekspanzije primjene svemirske tehnologije razmišljat ćemo koja je perspektiva Hrvatske u tom području, osvrćući se na projekt FERstat u okviru kojeg se konstruira prvi hrvatski satelit koji će biti lansiran u orbitu.
Urednik i voditelj:
Ante Radonić, više od četrdeset godina radio je u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Najviše je pisao za časopis zagrebačke zvjezdarnice Čovjek i svemir, i to od 1970. godine. Od 1997. stalni je stručni suradnik tjedne radio emisije Andromeda, posvećene istraživanju svemira. Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture 2014. godine.
Sudionici:
prof. dr. sc. Goran Hudec, redoviti je profesor u trajnom zvanju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za elektrotehničku grupu predmeta. Član je osnivačkog Savjeta HAZU za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju. Obnašao je dužnost predsjednika Aerokozmonautičkog društva Hrvatske. Predsjednik je nadzornog odbora Hrvatskog akustičkog društva i inovator patenta s područja akustičkog uređenja prostora.
prof. dr. sc. Željko Bačić, diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine, a doktorirao na Tehničkom univerzitetu u Grazu 1997. godine. Od 1987. godine radi na Geodetskom fakultetu te je napredovao do redovitog profesora na Katedri za satelitsku geodeziju. Od 1999. do 2012. godine obnaša dužnost ravnatelja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Tijekom tog razdoblja bio je članom niza državnih tijela, član Upravnog odbora te predsjednik udruženja geodetskih uprava Europe - EuroGeographics (2004. – 2007.) i predsjedavajući regionalne suradnje u području katastra i infrastrukture prostornih podataka Zapadnog Balkana (2008. – 2012.). Trenutno je predstavnik Republike Hrvatske u Copernicus komitetu EU, akademski delegat EuroSDR organizaciji, član Referentne savjetodavne skupine za svemir Ministarstva znanosti i obrazovanja i voditelj Copernicus Academy i Copernicus Relay ureda u Hrvatskoj.
Prijedlozi za čitanje:
- Andrić, M. Ronjenje u Hrvatskoj : [116 ronilačkih lokacija, karte, GPS lokacije, arheološka nalazišta i najljepši grebeni] : [sve tajne jadranskog podmorja]. Zagreb : EPH Media, 2012.
- Atlantika : veliki satelitski atlas svijeta / [urednik Vid Jakša Opačić ; autori Ambros Brucker ... et al. ; kartografija Glenn Riedel. Zagreb : Mozaik knjiga, 2007.
- Bošnjak, I. Inteligentni transportni sustavi - ITS 1. Zagreb : Fakultet prometnih znanosti, 2006.
- Čaplar, A. Planinarski vodič po Hrvatskoj : 650 opisanih putova, 1000 fotografija, 75 zemljovida. Zagreb : Mozaik knjiga, 2011.
- Galić, R. Komunikacije satelitima. Zagreb : Radio-televizija Zagreb, 1971.
- Galić, R. Telekomunikacije satelitima. Zagreb : Školska knjiga, 1983.
- Haramina, H. Inteligentni transportni sustavi u željezničkom prometu. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 2018.
- Jurdana, I.; Sušanj, J. Sustavi elektroničke navigacije. Rijeka : Pomorski fakultet Sveučilišta, 2013.
- Kotlarić, S. Nove metode astronomskog odredjivanja pozicije broda. Split : Hidrografski institut Jugoslavenske ratne mornarice, 1973.
- Lang, S.; Blaschke, T. Analiza krajolika pomoću GIS-a : 170 slika, 20 tablica. Požega : ITD Gaudeamus, 2010.
- Luteroti, Julijan M. Astronomska navigacija. Dubrovnik : Štamparija Jadran, 1928.
- Mikulić, D. Aktivni sustavi sigurnosti motornih vozila. Velika Gorica : Veleučilište Velika Gorica, 2011.
- Novak, D. Zrakoplovna prostorna navigacija. Zagreb : Fakultet prometnih znanosti, 2015.
- Oluić, M. Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira : sateliti, senzori, primjena. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Vijeće za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju <etc.>, 2001.
- Passig, K.; Scholz, A. Izgubiti se : priručnik za početne i napredne. Zagreb : OceanMore, 2012.
- Satelitski atlas Hrvatske : 1:100 000 / <autori projekta Radovan Radovinović i Nikola Karađole ; autori fotografija Ljudevit Blagec ... et al.>. Zagreb : Naklada Ljevak : Gisdata, 2001.
- Townsend, Anthony M. Smart cities : big data, civic hackers, and the quest for a new utopia. New York ; London : W. W. Norton & Company, 2014.
Pogledajte video: