Cronauti
TKO TO MOŽE PLATITI - veliko prekrasno stablo, poluprazni kontejneri i hrpa smeća na zelenom otoku, ispod kuhinjskih prozora! Ne trebaš se gnjaviti s telefoniranjem, odvozom - lagano prošećeš i tako već skoro mjesec dana. Jednom je već bio kamion Čistoće, ali ... molim lijepo, to su naše urbane vrijednosti - neće oni tek tako ukinuti građansku tradiciju!
Za one koji više uživaju u poeziji evo jedne prelijepe Jeseni Dobriše Cesarića:
Ona je tu. U tuzi kiše
Po poljanama tiho hoda,
I kuda stiže u vis diže
Usplahirena jata roda.
Polako penje se u brda,
A kuda prođe, njezin put
Od otpalog je lišća žut.
I u dol njime idu krda.
U jezero unese nemir,
I ne vidiš mu više dna,
A medvjed, koga putem sretne,
Odjednom zaželi se sna.
A kada livadama dune
Njen vjetar, uzbune se travke.
U strništima tužno šušti:
To polja slute snijeg i čavke.
Na cesti uveli se list
U čudu digo: gle, ja skačem!
A čovjek koji hoda drumom
zagrnuo se ogrtačem.