Čudo hrvatske glagoljice

Hrvatska pisana kultura duboko je prožeta glagoljaštvom.
Prva knjiga tiskana hrvatskim (hrvatskim crkvenoslavenskim) jezikom je glagoljaška inkunabula koja je objavljena 22. veljače 1483. godine.
Prva hrvatska početnica za djecu tiskana je glagoljicom 1527. godine. Prva poznata rukopisna hrvatska početnica za djecu čuva se u Francuskoj među dragocjenostima Gradske knjižnice u Toursu,
pisana je oko 1400. godine.
Najstariji poznati zakonik pisan hrvatskim jezikom je čuveni Vinodolski zakonik iz 1288. godine.
Najstariji poznati međunarodno-pravni dokument pisan hrvatskim jezikom je znameniti Istarski razvod iz 1275. - 1390. godine.
Najstariji poznati zapis na hrvatskom jeziku u kojem se prvi put spominje hrvatsko ime, kao i ime jednog hrvatskog kralja (kralja Zvonimira) je glasovita Bašćanska ploča koja je nastala oko 1100. godine.
Najstariji poznati stihovi pisani hrvatskim jezikom zabilježeni su u Novakovom misalu iz 1368. godine (čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču) čiji je raskošni pretisak  objavljen 2020. godine.

Ovom izložbom, na početku Godine čitanja, Društvo prijatelja glagoljice predstavlja se sa preko dvadeset raskošnih panoa koji pokrivaju razne aspekte hrvatske glagoljičke kulture.