Dobrodošli u antropocen!

Globalno zatopljenje, klimatske promjene, degradacija kopnenih i morskih ekosustava, izumiranje flore i faune, nestanak pitke vode, ugrožavanje ekološke ravnoteže promjene su u našoj okolini nastale intezivnim utjecajem čovjekova djelovanja na okoliš uslijed povećanja emisije ugljikova dioksida i metana. Svjedoci smo antropocena, geološkog razdoblja „u kojemu ljudi imaju presudan utjecaj na stanje, dinamiku i budućnost planetarnog sustava Zemlje“ (Ančić i dr., 2016.), a posljedice toga utjecaja manifestiraju se kao epidemije, bolesti, sukobi, ratovi, prisilne migracije ljudi i životinja, deforestacija i dr.

Pojam antropocen smislio je atmosferski kemičar nobelovac Paul J. Crutzen koji ga je zajedno s biologom Eugeneom Stoermerom popularizirao i uveo u znanstvenu terminologiju. Još 2002. Crutzen postavlja pitanje jesmo li ušli u ono što se ponekad naziva i „šestim velikim Zemljinim izumiranjem“ te smo tako napustili razdoblje holocena i već zadnjih 200 godina živimo u antropocenu.

Pogledajte izložbu napisanu na izlozima naše knjižnice koja potiče na razmišljanje o nama samima kao ambivalentnim akterima koji mogu svojim djelovanjem zaštititi ili pak uništiti cijeli planet. Razdoblje antropocena pred čovjeka postavlja pitanje njegove odgovornosti za umijeće izbora opstanka ljudske vrste.

Izvori:
1. Ančić, B.; Puđak, J.; Domazet, M. Vidimo li klimatske promjene u Hrvatskoj?: istraživanje stavova o nekim od aspekata klimatskih promjena u hrvatskom društvu. URL: https://hrcak.srce.hr/168219 (21.10.2020.)
2. Kelava, M. Dobrodošli u antropocen. URL: https://www.h-alter.org/vijesti/zaboravite-holocen-dobrodosli-u-antropocen (21.10.2020.)
3. Kolbert, E. Šesto izumiranje: sudbina vrsta u čovjekovim rukama. Zagreb : Znanje, 2015.
4. Meštrović, M. Antropocen – kakav kraj kapitalizma? URL: https://hrcak.srce.hr/178368 (21.10.2020.)
5. Zalasiewicz, J. Zemlja nakon nas : kakve će tragove ljudi ostaviti u stijenama? Zagreb : Školska knjiga, 2017.