Eko čitaonica

Izložbom u prostoru čitaonice Knjižnice Podsused predstaviti ćemo tek mali dio zelenih površina Podsuseda: park-šumu Susedgrad i drvored divljih kestenova koji se proteže duž Podsusedske aleje. Bogatstvo šume i zelenih površina, te voda i vrela koja se nalaze u Podsusedu čine ovaj najzapadniji dio grada gradskom oazom prirode.
Podsused danas administrativno pripada gradskoj četvrti Podsused-Vrapče. 'Na površini gradske četvrti nalaze se područja očuvanja značajna za vrste i stanične tipove i dijelovi prirode koji se štite mjerama prostornih planova. Veliki udio zelenih površina čine Park prirode Medvednica na sjeveru, doline uz potoke Vrapčak i Dubravica te šume Jagodišće, Susedgrad, Goljački breg i Lisičina' (1) . Podaci su to koji su predstavljeni  projektom „Gradske četvrti Grada Zagreba“ koji je izradio Sektor za strategijske informacije i istraživanja Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada za potrebe uvida u stanje i potrebe mjesne samouprave. Obuhvaćeni su relevantni prostorni i statistički podaci prikazani u obliku karata, tablica i grafikona.
Prostornim planom utvrđuju se osobito vrijedna područja pod posebnom zaštitom: dijelovi prirode, vode i njihove obale, podzemne vode, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, spomenički kompleksi, povijesna područja, gradske i seoske cjeline, te su određene mjere njihove zaštite, uređivanja i korištenja. (2)
Zakonom o zaštiti prirode i drugim posebnim propisima propisan je način zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenih dijelova prirode posebnih rezervata, park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode, spomenika parkovne arhitekture, te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.
 
'Povijest gospodarenja zagrebačkim zelenim blagom, park šumama seže još u 11. stoljeće, u vrijeme stvaranja Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva, kada je kralj Ladislav 1094. godine osnovao Zagrebačku biskupiju i poklonio joj posjed sa šumama, tako da su u tom vremenu šume na području Zagreba bile podijeljene između Zagrebačke biskupije, Kaptola i plemena Ača, a dio njih je pripadao i kralju. Već tada se od današnjih park šuma spominju predjeli Spust, Srednji dol, Ravenac, Dotrščina, Maksimir i Fučkarov jarak, a u posjedima Ača i njihovih nasljednika, ukupne površine 224 ha, predjeli Orlovac, Cmrok, Kraljevec, Prekrižje, Tuškanac, Zelengaj, Jelenovac, Šestinski dol, Dedići, Grmoščica i Susedgrad.' (Matić, 2010) Sredinom 19. st. odnos prema šumi, a i posjedovni odnosi značajno se mijenjaju u korist održavanja i opstanka šuma. (3) Svijest o potrebi gospodarenja i brizi za okoliš javlja se i prvom polovicom dvadesetog stoljeća i u Podsusedu, tako se 1922. godine osniva Društvo za poljepšanje i razvitak Podsuseda u čijim Pravilima se ističe da je svrha društva „iskoriščivanje prirodnih krasota i povoljnih prilika“ mjesta, tj. osnivanje kupališta, uređivanje perivoja i šetališta“.  Sunčica Župan u svom članku ilustrativno govori o Podsusedu toga vremena 'Bogato prirodno zelenilo pratila je i visoka ekološka svijest lokalnih stanovnika te je Hrvatsko planinarsko društvo 1890. godine uredilo perivoj podno ruševina Susedgrada. Početkom dvadesetog stoljeća posađen je i drvored divljeg kestena koji se proteže i danas duž Podsusedske aleje i nastavlja preko Podsusedskog trga.' (4)