Epovi kroz povijest – kolektivna mudrost naroda i utješni glas prošlosti u teškim vremenima
Kao najcjelovitija i najopsežnija djela svoga vremena epovi su često težili obuhvatiti cijeli svemir jednoga naroda ili sredine, opisati vlastite junake i njihove nevjerojatne podvige, istaknuti moralne vrijednosti te konačno odgovoriti na brojna teška pitanja koja se, posebno u vremenima kušnji i tegoba, postavljaju pred čovjeka: Zašto nam se događa to što nam se događa?, Zašto živimo?, Čemu težimo?, Što je bitno?, Bože, zašto si nas napustio?...
Epovi su kroz povijest oblikovali i sačuvali kolektivna sjećanja i književnu baštinu pojedinih naroda, okupljajući narodne pjesme, legende, mitove, ne kao prenositelji gole povijesne istine, već najčešće kao umjetnički odgovor na vremena velikih potresa i opasnosti. Preplećući istinu i mit, čovjekove težnje s namjerama bogova, uvodeći mitska čudovišta čija snaga i djelovanje nadilaze svako ljudsko nastojanje da živi mirnim i sretnim životom i ostavi se stalne borbe, epovi nam daju na promišljanje koje smo sve granice sposobni prijeći kako bismo zaštitili ono što nam je najvažnije: obitelj, prijatelje, dom.
Kroz stvarne i izmišljene junake, u kojima su sabrane sve vrline kojima su se pojedine kulture divile i kojima su težile, kroz njihova djela, za koja su ih narod ili pjesnik obdarili izvanrednim sposobnostima, velikom fizičkom i moralnom snagom, a često i milošću bogova, kroz priču o nesavladivim preprekama i spašavanju vlastitog svijeta s ruba katastrofe domišljatošću i usmjerenošću, epovi nas uče izdržljivosti, predaji i povjerenju, sve dok činimo sve što je u našoj moći da svoj svijet sačuvamo za neko bolje sutra.
Prihvaćajući se zadatka da ponude odgovore na sva neodgovoriva pitanja ljudske sudbine, epovi nam ne pričaju samo neke drevne priče dajući gotove odgovore, nego nas tješe podastirući nam ljepotu književne riječi, umiruju nas melodioznošću i ritmom svojih stihova, omogućuju nam da se divimo snazi i izražajnosti jezika i da se čudimo bogatstvu i slikovitosti stilskih figura.
Kroz umjetničku prizmu stvarnosti i reinterpretaciju prošlosti, na granici stvarnog i »mogućeg« te nestvarnog i »nemogućeg«, preplićući povijest i fantastiku, epovi nam približavaju vlastiti svijet, osnažuju i daju nadu, potiču na promišljanje o vlastitim mogućnostima, jačaju svijest o važnosti njegovanja vrlina i razvijanju vlastitih sposobnosti u srazu sa surovošću svijeta.
Zato je ova izložba posvećena epovima, književnim djelima koja ne samo da su mijenjala naš svijet nego koja u sebi nose i vlastite cjelovite i zatvorene svjetove, od kojih su se mnogi u knjižnom obliku pojavili tek stoljećima nakon što su nastali, prolazeći usmenom predajom kroz mnoge promjene ili čekajući negdje u tami ruševina da ih iskopaju ruke istraživača i ponovno donesu na svijet.
I kao što svijet mijenja književnost svojom neprestanom težnjom napretku, svojim ubrzanjem, svojom neumoljivom vrtnjom, tako i književnost mijenja svijet, stavljajući nama čitateljima pred oči sve ono što već nosimo u sebi, a nismo imali riječi da to izreknemo, dajući nam priliku da sve to i postanemo u stvarnosti: junaci vlastitoga svijeta koji, savladavajući svakodnevne prepreke (ma kako se one činile malene onima koji nas gledaju sa strane) i pokušavajući živjeti najbolji mogući život, kakav bismo i sami poželjeli svojim omiljenim junacima, oživotvoruju mnoge vrline epskih junaka: Odisejevu lukavost, Ahilejevu ranjivu neranjivost, Juditinu spremnost na žrtvu te Penelopinu predanost i spremnost na prihvaćanje vlastite sudbine.
I konačno, oni potvrđuju ono što ostaje iza nas; veličina i besmrtnost kojoj svi težimo ostaje zapisana u zvijezdama, na stranicama knjiga ili u sjećanju naših voljenih:
Nije visok, tko na visu stoji,
nit je velik, tko se velik rodi,
već je visok, tko u nizu stoji i visinom nadmaša visine,
a velik je, tko se malen rodi, al’ kad pane, golem grob mu treba.
Ivan Mažuranić
(Autorica teksta: Ana-Marija Šoštarić)
Noć knjige 2020. - Knjige koje su mijenjale svijet
29 new photos · Album by Knjižnica Savica