Esperanto - jezik prijateljstva i jednakosti među ljudima

Esperanto je međunarodni umjetni jezik koji je utemeljio L. L. Zamenhof u drugoj polovici 19. stoljeća radi lakšeg sporazumijevanja među ljudima. U Hrvatskoj ovaj međunarodni umjetni jezik ima stogodišnju tradiciju. Najstarije je društvo osnovano u Rijeci 1907. Prve esperantske novine izašle su 10. travnja 1909. u Zagrebu prigodom osnivanja Društva hrvatskih esperantista. Studentski esperantski klub pokrenuo je 1968. godine Međunarodni festival kazališta lutaka – Pupteatra Internacia Festivala – PIF, najstariji zagrebački međunarodni festival. Godine 1972. osnovan je i Međunarodni centar za usluge u kulturi – Internacia Kultura Servo. Na esperanto su prevedene i neke knjige hrvatskih autora (nekoliko pjesama Dobriše Cesarića, „Slavonska šuma“ Josipa Kozarca, „Začuđeni svatovi“ Eugena Kumičića, „Karanfil s pjesnikova groba“ i „Zlatarovo zlato“ Augusta Šenoe, „Smrt Smail-age Čengića“ Ivana Mažuranića, „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić Mažuranić, itd.)
Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 11. veljače 2019. godine tradiciji esperanta u Hrvatskoj priznato je svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
Izložbom knjiga, brošura i časopisa na esperantu predstavljamo  Hrvatski savez za Esperanto-Kroata Esperanto-Ligo.
Esperanto je međunarodni umjetni jezik koji je utemeljio L. L. Zamenhof u drugoj polovici 19. stoljeća radi lakšeg sporazumijevanja među ljudima. U Hrvatskoj ovaj međunarodni umjetni jezik ima stogodišnju tradiciju. Najstarije je društvo osnovano u Rijeci 1907. Prve esperantske novine izašle su 10. travnja 1909. u Zagrebu prigodom osnivanja Društva hrvatskih esperantista. Studentski esperantski klub pokrenuo je 1968. godine Međunarodni festival kazališta lutaka – Pupteatra Internacia Festivala – PIF, najstariji zagrebački međunarodni festival. Godine 1972. osnovan je i Međunarodni centar za usluge u kulturi – Internacia Kultura Servo. Na esperanto su prevedene i neke knjige hrvatskih autora (nekoliko pjesama Dobriše Cesarića, „Slavonska šuma“ Josipa Kozarca, „Začuđeni svatovi“ Eugena Kumičića, „Karanfil s pjesnikova groba“ i „Zlatarovo zlato“ Augusta Šenoe, „Smrt Smail-age Čengića“ Ivana Mažuranića, „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić Mažuranić, itd.)

Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 11. veljače 2019. godine tradiciji esperanta u Hrvatskoj priznato je svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.

Izložbom knjiga, brošura i časopisa na esperantu predstavljamo  Hrvatski savez za Esperanto-Kroata Esperanto-Ligo.

"Međunarodni jezik esperanto je planski jezik što ga je osmislio Ludvig Lazar Zamenhof te ga predstavio javnosti u publikaciji na ruskom jeziku tiskanoj 1887. godine u Varšavi pod naslovom Internacia lingvo -Međunarodni jezik. Iste godine pojavila su se i izdanja na francuskom, poljskom i njemačkom jeziku. Kao jezik jednostavne gramatike, bez iznimaka kakvima obiluju etnički jezici, s vokabularom temeljenim na europskim internacionalizmima i romanizmima, te manjim dijelom na leksiku preuzetom iz germanskih i ostalih jezika, esperanto je nadživio sve svoje povijesne suparnike te se i danas koristi kao sredstvo međunarodne komunikacije. Putem tog jezika svi jezici svijeta imaju mogućnost predstaviti svoja kulturna dostignuća, a u isto vrijeme, putem njega upoznavati se s dostignućima drugih naroda.
1909. godine u Zagrebu je osnovano Društvo hrvatskih esperantista.
Sve od tada hrvatski esperantisti šire hrvatsku kulturu širom svijeta i donose dijelove kulture svijeta u našu zemlju.
Sve to prepoznalo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te je 11. veljače 2019. godine donijelo Rješenje kojim se Esperanto proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom u smislu članka 9.stavka 1 Zakona o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara  u Republici Hrvatskoj.
Ponosni smo na to."
Marija Jerković, Udruga predavača esperanta