Esperanto - jezik prijateljstva
U izlozima Knjižnice Medveščak od 11. do 31. siječnja možete razgledati gostujuću izložbu o esperantu. Izložbu je ustupila Udruga predavača esperanta, a pripremila ju je Marija Jerković.
Esperanto je planski izrađen, međunarodni jezik. Prvi udžbenik o esperantu izdan je u Varšavi 1887. godine. Izdao ga je Ludvig Lazar Zamenhof pod pseudonimom D-ro Esperanto ili „onaj koji se nada”.
Esperanto, iako je nastao kao ideja pojedinca, zamišljen je da pripada svima, ne samo jednom narodu te je stoga izrađen kao rješenje koje je neutralno i lagano za učenje. Cilj ovog jezika nije zamijeniti postojeće, već očuvati jezično bogatstvo raznih naroda, ali istovremeno pružiti jedan zajednički jezik čitavom svijetu. Čistoću jezika nadzire Akademija esperanta, a iako se gramatika nije mijenjala od početka nastanka, rječnik esperanta je sve bogatiji i prilagođen potrebama suvremenog društva.
U Hrvatskoj se esperanto prvi put pojavio u Osijeku 1889. godine. Do danas zbog brojnih zasluga hrvatskih esperantista na međunarodnom planu „tradicija esperanta u Hrvatskoj” proglašena je 2019. godine nematerijalnim kulturnim dobrom upisanim u Registar kulturnih dobara Hrvatske. Time je Hrvatska nakon Poljske postala druga zemlja koja je esperantu pridala ovakvo značenje.
Esperanto je planski izrađen, međunarodni jezik. Prvi udžbenik o esperantu izdan je u Varšavi 1887. godine. Izdao ga je Ludvig Lazar Zamenhof pod pseudonimom D-ro Esperanto ili „onaj koji se nada”.
Esperanto, iako je nastao kao ideja pojedinca, zamišljen je da pripada svima, ne samo jednom narodu te je stoga izrađen kao rješenje koje je neutralno i lagano za učenje. Cilj ovog jezika nije zamijeniti postojeće, već očuvati jezično bogatstvo raznih naroda, ali istovremeno pružiti jedan zajednički jezik čitavom svijetu. Čistoću jezika nadzire Akademija esperanta, a iako se gramatika nije mijenjala od početka nastanka, rječnik esperanta je sve bogatiji i prilagođen potrebama suvremenog društva.
U Hrvatskoj se esperanto prvi put pojavio u Osijeku 1889. godine. Do danas zbog brojnih zasluga hrvatskih esperantista na međunarodnom planu „tradicija esperanta u Hrvatskoj” proglašena je 2019. godine nematerijalnim kulturnim dobrom upisanim u Registar kulturnih dobara Hrvatske. Time je Hrvatska nakon Poljske postala druga zemlja koja je esperantu pridala ovakvo značenje.