Grupa ZZOT - retrospektiva

Izložba 23.09.2015. - 10.10.2015. Čitaonica i Galerija VN
Pojam ZZOT označava zvuk koji čujemo prilikom povlačenja otponca na ZZOT
pištolju. Žrtve pogođene zrakom iz ZZOT pištolja mogu opažati svijet oko sebe i misliti, ali
se ne mogu micati: ostaju ukočene poput dasaka u plotu.
ZZOT je agresivan i potpuno individualan.
ZZOT-u je više nego drag ples. ZZOT se ne želi naći u punom i jedinom čamcu među
ostalim brodolomcima.
ZZOT zna da se naglasak mora staviti na pitanja koja se tiču pogleda na svijet.
ZZOT vraća značenje parolama poput one >Smrt fašizmu, sloboda narodu<.
ZZOT šuruje s alkemičarima. Albertom Einsteinom i Franzom Kafkom.
ZZOT radi za novac i jedino za novac.
ZZOT će okolnosti prihvatiti gdje je moguće, a ignorirati gdje je potrebno.
ZZOT-u su potrebni medikamenti iako ih ne upotrebljava.
ZZOT se srami svog porijekla, plagira i vara.
Ako dopustite ZZOT će vas gurnuti s desetog kata u ambis.
Oružje ZZOT-a je strip, ali ZZOT zna da oružje kritike ne može zamijeniti kritiku
oružjem.
ZZOT i Karl Marx su prijatelji.



IZVJEŠTAJ 2/133/896543 SLUŽBE ZA KONTROLU UMJETNIČKOG DJELOVANJA
 
GRUPA ZZOT
 
Služba je nadgledom omladinskih klubova, opskurnih birtija i privatnih stanova u Zagrebu, u prvoj polovini 80-ih 20.stoljeća, zamijetila sumnjivo grupiranje pojedinaca. Agenti su ustanovili kako opasni pojedinci puno puše, malo spavaju, a izlaze raščupani u zelenim mantilima i starim kaputima. Ispijaju kave i užasno puno crtaju, ruke su im često zaprljane tušem. Zamijećeni su, redom: u publici Festivala animiranog filma u Lisinskom, na projekcijama filmova u Kinoteci (osobito Fassbinder, Chabrol, Lang), na koncertima Zagrebačkog muzičkog bijenala. Carinici su zamijetili kako iz inozemstva donose časopise čudnih imena Raw, Frigidaire i slično. Bliski su avangardnoj kazališnoj skupini Kugla glumište. Ispostavlja se kako se predstavljaju pod kodnim imenom ZZOT. Navodno, radilo se o zvuku kojega ispušta neki svemirski pištolj, što je zahtijevalo pojačan nadzor službe. Upornim praćenjem visoko specijalizirani doušnici ustanovili su kako je dotična grupa pojedinaca bila povezana ekstremno labavim vezama, članstvo je fluktuiralo, a zabilješke o djelovanju međusobno su kontradiktorne, što ne čudi. Umjetnicima subverzivnih sklonosti dokumentiranje nije na prvome mjestu.
 
Prema pisanom dokumentu (prijava za nagradu 7. Sekretara SKOJ-a, godišnju nagradu Saveza socijalističke omladine Jugoslavije) grupa je postojala još od 1983. kada je nečuvenim stripovskim jezikom, korištenjem samo dvije boje, oslikala interijer kluba Studentskog centra (Klakočar, Zorica, Vukadin), što i nije sasvim točno, jer se trojac tada nazvao grupom NOVAC (pogađate, za svoj su rad tada bili nagrađeni pozamašnom svotom novčanica, što je, zapravo, proslavljeno imenom grupe i misijom: financijska dobit). Crno bijeli crteži na zidovima disko kluba bili su naizgled jednostavni, no bio je to samo privid. Prave namjere prikazuje crtež na promotivnoj razglednici Helene Klakočar: nazubljeni karakter kida gramofonsku ploču  Postoje opravdane sumnje kako je takvo drsko uređenje potenciralo nasilno ponašanje omladine. Ispravno procjenjujući kako su prijetnja stabilnosti društva, pomno pratimo rad ove grupe.
 
Nadalje, u jedva čitljivom dokumentu, starom više o 30 godina, stoji kako je iste godine grupa radila na proizvodnji sumnjivog animiranog filma  „Pleši čudovište uz moju nježnu pjesmu ili 11 minuta opsjene“. Filmu je namjera bila osvojiti filmsku scenu na oprobanu formulu: u nekoliko kratkih, ručno i pješice animiranih minuta, pretenciozno prikazati, ni manje ni više, nego povijest umjetničkih avangardi, od impresionista, preko Rusije do pop-arta. Agenti su evidentirali kako se, na jednoj dobro prikrivenoj, ilegalnoj adresi, blizu središta grada, pri toj prljavoj raboti uporno sastaju mladi sumnjivci: glavna animatorica Helena Klakočar, te pomagači Željko Zorica – Šiš, arhitektica Nina Haramija i grafičar Milan Manojlović. Navodi se kako je isti film u prosincu 1983. godine nagrađen Festivalu alternativnog filma u Beogradu, gdje je dobio prvu nagradu: predsjednik žirija bio je ozloglašeni predstavnik jugoslavenskog crnog vala, stanoviti Želimir Žilnik.
 
Međutim, pažljiviji agenti stvarno formiranje grupe ZZOT bilježe tek objavljivanjem strip separata u Poletu 1984. godine, gdje je obznanjen manifest grupe. Lukavo se infiltriravši u tadašnje omladinsko glasilo svoje su mračno djelovanje na iskrivljavanju ukusa mladih čitatelja ostvarili perfidinim metodama – porukama skrivenima u likovnom izrazu, a nadasve sadržaju. Uz to, opravdane su sumnje kako su stripovi su bili samo paravan za besplatno reklamiranje: članovi (inžinjer građevine Mavar Kruno, grafičarka Klakočar Helena, grafičar Milan Manojlović, arhitektica Haramija Nina, slobodni umjetnik Željko Zorica) oglasili su svoje druge sive djelatnosti s namjerom širenja štetnog utjecaja: od nepreciznog geodetskih mjerenja do umjetničkih slika i grafika upitne kvalitete.  Besplatne stručne savjete bili su spremni dijeliti tokom cijelog dana i tako proširiti svoje negativno djelovanje. Bilježimo još jedan pakosni slučaj utjecaja: zajednički su, kroz „štefetno“ crtanje narativne priče, realizirali još jedan strip sumnjivog sadržaja, podmetnut u Polet 1984. godine.


Našim je službama promaklo zabraniti pojedinačne izložbe grafika (Manojlović, Galerija mladih Rijeka, 1984.) i stripa (izlog knjižare Mladost, Zagreb, 1984.; Galerija mladih, Rijeka, 1984.).
 
U obrazloženju njihovog nečuvenog subverzivnog rada stoji, citiramo agente do slova do slova: Osebujnim likovnim jezikom, grafičkim oblikovanjem, koji vuče korijene iz ekspresionizma i „bad paintinga“ ZZOT otvara pogled u multimedijalni svijet suvremene umjetnosti. Svojim stilom, tehnikom i zahvatima radovi grupe ZZOT izmiču dosadašnjim okvirima jugoslavenske animacije i stripa i daju nove mogućnosti grafičkoj umjetnosti.
 
Primijećeno je kako u dokumentima ne postoji zabilješka o djelovanju grupe tijekom 1985. godine, što samo govori o tome kako su se dobro pritajili i djelujući u ilegali pripremali nove djelatnosti, da bi odmah u 1986. godini, preveslavši kustose Salona Galerije Karas, umjesto pojedinačne izložbe, priredili grupnu, što je bio svojevrsni presedan. Dapače, želeći zametnuti tragove, u zakulisnim su igrama išli tako daleko da je na plakatu izložbe jedno slovo Z suptilno zamijenjeno slovom O. Jasno je vidljivo kako na plakatu stoji da se radi o izložbi grupe ZOOT. A starom su članstvu grupe, u realizaciji sumnjive izložbe pridruženi neki još sumnjiviji likovi: tajanstveni Dragan Ruljančić i stanoviti Miljenko Sekulić.
 
Infiltracija u inozemne vode zamijećena je prelomne 1986. godine, kada grupa ZZOT, na opće zgražanje tajne službe, čudnim putevima dobiva poziv za nastup u okviru Documente 8 u Kasselu sljedeće godine. Nastup je dopušten, jer je doušnička služba imala dobru ekspozituru u Njemačkoj, te je nakon kratkog vijećanja zaključeno kako će se preciznim promatranjem moći prikupiti još dokaznog materijala o subverzivnoj djelatnosti istih. Vidjelo se, projekt „Nostalgija za budućnošću“ je ambiciozan, pripreme su trajale godinu dana. Ozloglašeni Z. Zorica nakon kratkog boravka u Danskoj,  grupni nastup želi proširiti danskim umjetnicima, evidentiranim u skvoterskim subverzivnim krugovima kopenhanškog andergraunda, što se kosi s dotadašnjim dogovorima o zakulisnom djelovanju na internacionalnom nivou, te izaziva neslaganje ostalih članova, zbog čega Zorica odustaje od nastupa u Kasselu i daljeg sudjelovanja u radu grupe.
 
Bez obzira na rascjep, grupa kao četvorka (Milan Manojlović, Miljenko Sekulić, Mirjana Vukadin i Helena Klakočar) odlazi u Kassel. Ovu fazu rada grupe obilježava nastojanje profesionalnijeg bavljenja podzemnom karijerom grupe,  te samostalno traženje novih područja za neograničeno   djelovanje. Grupa dobiva pozive za izložbe Bremenu i Marseillesu (Abattoirs, 1989.),  u Centru za kulturu Pešćenica, Zagreb (1988. ) te u Bologni (1991, Galerija Neon). Sudjeluje na izložbi Nova hrvatska umjetnost u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (1993.), ponovno u Marseillesu (Abattoirs, 1994.) te na Zagrebackom salonu u Zagreb (1994.), što tajna služba, zbog gore navedenih razloga nije sprečavala. Znali smo – pustimo ih da djeluju – raspast će se sami.
 
U jednom od dokumenata o njihovoj mračnoj djelatnosti stoji zabilježeno: Okupljanje u neformalnu grupu ZZOT omogućilo je nesputano i slobodno djelovanje unutar svjesno izabrane marginalne pozicije. Grupa ZZOT je odabrala proizvodnju, a njezini su članovi radnici koji pod krinkom da  proizvode strip, animirani film, instalacije kroz koncepte, projekte i različite oblike umjetničkog komuniciranja od zajedničkog crtanja do spektakularnog uvećanja mehaničke igračke Zootrop u stvari imaju slobodan pristup u manipulaciji masa. Njezina subverzivnost u kontekstu vremena i vladajućeg ukusa u kojem je djelovala, dovela je do prelazaka granica akademskih i konvencionalnih postulata sredine te nanijela nepregledne štete našem društvu.

SLUŽBA ZA KONTROLU UMJETNIČKOG DJELOVANJA
rujan 2015.
 
Ovaj dokument rekviriran tijekom pripreme izložbe, uz sitno lukavstvo kontraobavještajke Ane Janjatović-Zorica, te na podlozi mučenjem iznuđenih  priznanja okrivljene H. Klakočar, dajemo na uvid zainteresiranima.


Grupa ZZOT - retrospektiva