Harry Potter i uspon nacizma na suvremenom zapadu
Književni petak - iz povijesti
Facebook Književnog petka
Serijal knjiga o Harryju Potteru autorice J. K. Rowling, kao i prateći filmovi, ostavili su dubok trag u književnom i svjetonazorskom stasanju mnogih danas već odraslih ljudi. Jamačno ne bi bio tako intrigantan da, kao i sva literarno vrijedna fantastika, kroz prizmu imaginarnoga svijeta ne progovara o trenutku u kojem je nastao. S obzirom na planetarni uspjeh serijala, opravdano je pitanje čime se zapravo on bavi i čime je od samog početka privukao pažnju prvenstveno djece i mladih, ali i šire, te u kojoj mjeri ostaje aktualan i danas, više od dvadeset godina nakon objavljivanja prve knjige. Pisac, prevoditelj, urednik i ilustrator Aleksandar Žiljak izložit će provokativnu, ali itetako utemeljenu tezu da Harry Potter govori o usponu nacizma u suvremenom zapadnom društvu. Nacizam u ovom kontekstu shvaćen je kao stanje duha, koje se perfidno uvlači u suvremene političke svjetonazore i programe, a serijal J. K. Rowling razotkriva niz njegovih (starih i novih) strategija. (P. M.)
Aleksandar Žiljak rođen je u Zagrebu 1963. i samostalni je umjetnik od 1997. Autor je više zbirki priča i romana "Irbis", "Poseidonia", "Zagonetka Zmajskih otoka" i "Ndanabova djeca". Objavljivan i u inozemstvu te je višestruki dobitnik Nagrade SFera za ostvarenja na području znanstvene fantastike.
Urednica i voditeljica je Petra Mrduljaš.
Harry Potter i uspon nacizma
Iako se na prvi pogled čini da poznati fantasy serijal i tako ozbiljna tema, kao što je ponovni uspon nacizma nemaju puno toga zajedničkoga, druga po redu tribina Književnog petka u jesenskom dijelu sezone pokazala je suprotno.
Urednica i voditeljica tribine Petra Mrduljaš, izvrsno je pogodila temu i gosta – Aleksandra Žiljka, koji su se pokazali kao pravi magnet za posjetitelje. Izvanredna posjećenost tribine ukazuje na postojanje snažnog interesa za ovu vrstu literature i razne interpretacije poznatog serijala.
Na početku tribine nas je Aleksandar Žiljak, ugledni autor hrvatskog fantasyija, upoznao sa svojim „ulaskom“ u temu serijala o Harry Potteru, engleske književnice J. K. Rowling. Prilikom izlaska prvih knjiga, magični svijet serijala nije ga posebno privlačio, ali kad je pogledao prvi film serijala, iznenada je otkrio svo bogatstvo teme. I nije dugo trebalo da kristalizira ono "o čemu su to ovdje točno radi" – o diskretnom i metaforičkom prikazu ponovnog, ali "puzajućeg" uspona nacističkog poretka u Europi.
Uslijedila je, zatim, analiza društvenog i političkog konteksta u kojemu je serijal nastajao, a nakon toga je definiran pojam nacizma, kako ga Aleksandar Žiljak vidi i podrazumijeva. On je u pet točaka precizirao na što točno misli i te je elemente pokušao locirati u književnom svijetu serijala o Harry Potteru. Jasno je samo po sebi da je sve ono što opisuje i prikazuje ponovni uspon lorda Voldemorta i njegovih sljedbenika bilo uporište za hipotezu o usponu nacizma, pa je fokus interpretacije bio na tom dijelu serijala.
Daljnja rasprava, kako s voditeljicom Petrom Mrduljaš, a kasnije i s posjetiteljima tribine pokazala je, međutim, da se dobri poznavatelji teme, poglavito među mlađim posjetiteljima, ne slažu u svemu s gostom tribine, ali i to da je svijet serijala puno bogatiji značenjima i mogućnostima tumačenja, pa je i sam Aleksandar Žiljak često bio u nedoumicama kako protumačiti pojedini segment djela ili odgovoriti na pitanja iz publike. Na koncu se otvorila živa diskusija o različitim gledanjima na glavnu hipotezu tribine, te je ista ostala u potpunosti otvorena, usprkos njezinoj intelektualnoj i društvenoj provokativnosti.
Mogli bismo zaključiti da je tribina zorno pokazala ne samo da s knjigama i čitanjem nije sve gotovo, nego i da kulturne tribine imaju svoju publiku, samo ako se pogode intrigantne teme i gosti.
Siniša Nikolić
Uredništvo Književnog petka