Holokaust - tragom sjećanja - prof. dr. sc. Ivo Goldstein
Predavanje
03.02.2020. | ponedjeljak
Knjižnica Staglišće
Početak događanja: 19 sati
Odjel za odrasle korisnike
Auschwitz je kao najveći logor, u kojem je ubijeno 1,1 milijun ljudi, među kojima 90 posto Židova, ostao velika crna mrlja na karti čovječanstva, a danas je sinonim za holokaust, odnosno glavni simbol zlodjela nacističkog režima tijekom Drugog svjetskog rata i mjesto zaštićene UNESCO-ove svjetske baštine. Tamošnji muzej godišnje posjeti 1,5 milijuna posjetitelja.
Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, historičar i diplomat. U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjeg vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Bio je predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, osnivač je i prvi predstojnik Hrvatskog bizantološkog društva, osnivač studija judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi predstojnik katedre te osnivač i prvi ravnatelj Instituta Moses Mendelssohn pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2012.).
Goldsteinov bogati opus sastoji se od dvadesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. O hrvatskom srednjem vijeku, posebno s obzirom na bizantsku komponentu hrvatske povijesti, objavio je knjige Bizant na Jadranu 6. - 9. stoljeće (Zagreb, 1992.), Hrvatski rani srednji vijek (Zagreb, 1995.) i Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant (Zagreb, 2003.). Hrvatska povijest (2003.) imala je po tri hrvatska i engleska izdanja te slovensko i albansko. Obimna Hrvatska 1918. - 2008. (Zagreb, 2008.) na početku je pregled/sinteza hrvatske povijesti 20. stoljeća. Slijedila su proširena i dopunjena izdanja pojedinih dijelova te knjige. Godine 2010. objavljena je knjiga Dvadeset godina samostalne Hrvatske, a 2019. Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća. O povijesti Židova u Hrvatskoj napisao je Holokaust u Zagrebu (sa Slavkom Goldsteinom, 2001., američko izdanje 2015.) te knjige Židovi u Zagrebu 1918. - 1941. (2004.) i Zagreb 1941. - 1945. (2011.), a 2018. izlazi znanstvena monografija Jasenovac. Preveo je i prilozima te komentarom opremio traktat Theodora Herzla Židovska država (2011.), temeljni programski tekst cionističkog pokreta. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjigu Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.), knjigu Tito (2015. ; slijedilo je slovensko i srpsko izdanje) te Jasenovac : tragika, mitomanija, istina (2016.). S Vladimirom Anićem autor je Rječnika stranih riječi (1999.) te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (2002.).
Goldstein je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013. - 2017.)
Urednik je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb, Židovske zajednice Bet Israel i Novog Libera.
Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 2005. godine za ukupni znanstvenoistraživački doprinos te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918. - 1941. Odlikovan je 2007. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos.
(Izvor: www.fraktura.hr/autori)
Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, historičar i diplomat. U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjeg vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Bio je predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, osnivač je i prvi predstojnik Hrvatskog bizantološkog društva, osnivač studija judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi predstojnik katedre te osnivač i prvi ravnatelj Instituta Moses Mendelssohn pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2012.).
Goldsteinov bogati opus sastoji se od dvadesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. O hrvatskom srednjem vijeku, posebno s obzirom na bizantsku komponentu hrvatske povijesti, objavio je knjige Bizant na Jadranu 6. - 9. stoljeće (Zagreb, 1992.), Hrvatski rani srednji vijek (Zagreb, 1995.) i Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant (Zagreb, 2003.). Hrvatska povijest (2003.) imala je po tri hrvatska i engleska izdanja te slovensko i albansko. Obimna Hrvatska 1918. - 2008. (Zagreb, 2008.) na početku je pregled/sinteza hrvatske povijesti 20. stoljeća. Slijedila su proširena i dopunjena izdanja pojedinih dijelova te knjige. Godine 2010. objavljena je knjiga Dvadeset godina samostalne Hrvatske, a 2019. Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća. O povijesti Židova u Hrvatskoj napisao je Holokaust u Zagrebu (sa Slavkom Goldsteinom, 2001., američko izdanje 2015.) te knjige Židovi u Zagrebu 1918. - 1941. (2004.) i Zagreb 1941. - 1945. (2011.), a 2018. izlazi znanstvena monografija Jasenovac. Preveo je i prilozima te komentarom opremio traktat Theodora Herzla Židovska država (2011.), temeljni programski tekst cionističkog pokreta. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjigu Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.), knjigu Tito (2015. ; slijedilo je slovensko i srpsko izdanje) te Jasenovac : tragika, mitomanija, istina (2016.). S Vladimirom Anićem autor je Rječnika stranih riječi (1999.) te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (2002.).
Goldstein je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013. - 2017.)
Urednik je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb, Židovske zajednice Bet Israel i Novog Libera.
Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 2005. godine za ukupni znanstvenoistraživački doprinos te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918. - 1941. Odlikovan je 2007. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos.
(Izvor: www.fraktura.hr/autori)