Hrvatska kulturna baština
U sklopu obilježavanja Dana europske baštine Knjižnica Staglišće predstavlja izložbu Hrvatska kulturna baština. Izabrana literatura iz hrvatske pisane povijesti, eksponati iz područja kiparstva, slikarstva, antičkog stakla, lončarstva i glagoljice pripadaju materijalnoj kulturnoj baštini, dok su Sinjska alka - viteški turnir, ophodnja zvončara s područja Kastva, Festa sv. Vlaha uvrštene u UNESCO-ov popis nematerijalnih dobara Hrvatske. Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, svakoga pojedinačnog naroda zajedničko je bogatsvo čitavog čovječanstva koje se treba čuvati, njegovati i prenositi budućim generacijama.
Izloženi eksponati: Zlatovez - Slavonija, Bašćanska ploča, Višeslavova krstionica, Staklena urna, Vučedolska golubica, Kip alkara, Staklena posudica, Hrvatski Apoksiomen, Paška čipka, Meštrović - Raspeće. Navedeni eksponati su replike, osim Paške čipke i Slavonskog zlatoveza.
"Upravo je baština naš autentični trag u vremenu, ona definira naš kulturni identitet. Svoju baštinu moramo njegovati, moramo biti privrženi Mnemozini, boginji pamćenja i majci muza, kako nas ne bi progutala Leta – mitska rijeka zaborava. Mnogi su se narodi u njoj utopili upravo zbog nemarna odnosa prema baštini. Kulturna Atena živi do danas, a od vojničke Sparte nije ostalo ništa. Kada određujemo svoj odnos prema baštini, i kada rabimo na kompjutoru tipku za brisanje, sjetimo se uvijek maksime francuskoga političara Edourda Herriota: „Kultura je ono što ostaje u čovjeku nakon što sve zaboravi“.
Krešimir Nemec (Iz Proslova programske knjižice MHK 2018)
Izloženi eksponati: Zlatovez - Slavonija, Bašćanska ploča, Višeslavova krstionica, Staklena urna, Vučedolska golubica, Kip alkara, Staklena posudica, Hrvatski Apoksiomen, Paška čipka, Meštrović - Raspeće. Navedeni eksponati su replike, osim Paške čipke i Slavonskog zlatoveza.
"Upravo je baština naš autentični trag u vremenu, ona definira naš kulturni identitet. Svoju baštinu moramo njegovati, moramo biti privrženi Mnemozini, boginji pamćenja i majci muza, kako nas ne bi progutala Leta – mitska rijeka zaborava. Mnogi su se narodi u njoj utopili upravo zbog nemarna odnosa prema baštini. Kulturna Atena živi do danas, a od vojničke Sparte nije ostalo ništa. Kada određujemo svoj odnos prema baštini, i kada rabimo na kompjutoru tipku za brisanje, sjetimo se uvijek maksime francuskoga političara Edourda Herriota: „Kultura je ono što ostaje u čovjeku nakon što sve zaboravi“.
Krešimir Nemec (Iz Proslova programske knjižice MHK 2018)