Hrvatski otoci 17. - Otok Žirje

Sedamnaesta izložba projekta "Hrvatski otoci" posvećena je otoku Žirju.

Najudaljeniji stalno naseljeni otok u šibenskom arhipelagu leži u vanjskom otočnom nizu, 12 nautičkih milja JZ od Šibenika. Na osnovi do sada objavljene znanstvene literature iz različitih područja može se o Žirju steći prilično točan osnovni dojam. No, pitanje kojim se otvara evokativna i informativna izložba uvijek je:  što čini život otoka i otočana? Što ga je činilo u prošlosti i što ga čini danas? Početne romantične predodžbe o otoku kao svojevrsnom utočištu i mjestu (željene) izolacije sudarit će se s praktičnim problemima koje otočani imaju u svakodnevnom životu, počevši od prometne povezanosti s kopnom pa nadalje.
Kada govorimo o Žirju, niz je tema koje ga definiraju. Prirodne danosti poput reljefa i smještaja u prostoru određuju načine privređivanja. Središnje plodno Polje na kojemu su se uzgajale uobičajene mediteranske kulture bilo je osnova poljodjelstva. Kao voćarska posebnost, na otoku se udomaćila zelena šljiva. Zahvaljujući povoljnim okolnostima uzgoja stekla je status gotovo samorodne sorte – žirajske zelene slive, koju su dobro poznavali Šibenčani na čijoj je tržnici nekada završavalo na stotine kilograma ukusnog voća.  
Suhozidi koje su otočani gradili i radi posjedovnih razgraničenja zemljišta različite namjene (obradiva i pašnjačka) i radi zaštite tla od erozije, na lokalitetu Samograd dobilo je formu bunja (suhozidnih kućica za smještaj alata, kao sklonište za ljude za nevremena ili kao stanište za stoku). Samograd je danas vrednovan kao  kulturna baština, te je kulturno dobro Samograd upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. More je bogato ribom, te je Žirje od davnina bilo, uz Vis i Lastovo, jedno od triju središta lova srdele u Dalmaciji, koje je prvenstvo zadržalo sve do Prvog svjetskog rata. Na Žirju se od davnina proizvodilo vapno (jedna uvala podsjeća na to svojim imenom – Japlenišće).
 Također, već od početka 15. stoljeća Žirajci su se bavili i vađenjem koralja koje su prodavali Sicilijancima i Dubrovčanima sve do konca 18. stoljeća. Obala otoka razvedena je i ima veliki broj većih i manjih uvala koje su služile kao sigurna zakloništa za brodove. Osobitost geostrateškog položaja otoka uočena je još u antičko doba, o čemu svjedoče kasnoantičke utvrde iz VI. stoljeća (Gradina iznad uvale Stupica, u narodu znana i kao „Teutine zidine“). Morsko uporište koje je bilo u službi povijesnog nadzora plovidbe i u najnovije doba je potvrdilo svoju važnost : na samom početku Domovinskog rata, sredinom rujna 1991. preuzimanjem bitnice obalnog topništva i prihvaćanjem bitke za Šibenik, Žirje je obranilo grad Šibenik i Hrvatsku.
Negativni demografski trendovi prisutni u većini otočnih zajednica bolna su točka i otoka Žirja. Potreba da se propadanje otoka zaustavi i da se podigne kvaliteta života na Žirju okupljanjem angažiranih entuzijasta dobila je formu u Ekološkoj udruzi „Žir“ osnovanoj 2002. Pokretanjem akcija poput godišnjeg čišćenja otoka, izgradnje i uređivanja biciklističke staze na kojoj se već petnaestak godina redovito održava biciklističko natjecanje „Đir za Žir“, udruga je potaknula i otočane i administrativce na drugačije razmišljanje, kao što je potaknula osnivanje i drugih udruga. Turistička zajednica grada Šibenika i Muzej grada Šibenika na otoku Žirju, lokalitet Gradina u svibnju 2013. postavili su informativnu turističku ploču koja ukratko pojašnjava povijest i značaj utvrde iz Justinijanova doba. Ploča je postavljena na hrvatskom i engleskom jeziku, a osmislio ju je i realizirao Muzej Grada Šibenika uz financijsku potporu TZ-a. Pomoć pri postavljanju table pružio je Mjesni odbor Žirje te braniteljska zadruga „Ruža Hrvatska“ koja kroz niz pokrenutih projekata želi revalorizirati ponajprije nasljeđe novije povijesti i značaj otoka u Domovinskom ratu. Inicijativa za razvoj Žirja na tiskovnoj konferenciji 25. listopada 2016. najavila je osnivanje Savjeta za revitalizaciju otoka Žirja. Inicijativa okuplja 25 osoba iz javnog života porijeklom sa Žirja.
Udruga „Ruža hrvatska Žirje“ zajedno s udrugom „Volim Šibenik“ pokreće otvaranje Spomen područja Domovinskog rata i međunarodnog turističko-kulturno-edukativnog centra „Surium“, te zbirke predmeta iz Domovinskog rata i povijesne ratne tehnike, što je planirano do ljeta 2018. godine.
Najnovija udruga kojoj je cilj poboljšanje kvalitete života otočana  osnovana je proljetos, u ožujku 2018., a zove se „Žirje otok sreće“. Ciljevi Udruge dotiču mnoge sfera života, između ostaloga to su povećanje kvalitete društvenog i kulturnog života na otoku Žirju, jačanje dijaloga i zajedničkog djelovanja s ostalim otočnim i srodnim udrugama i organizacijama, a poglavito sa Mjesnim odborom otoka Žirja, ostalim registriranim udrugama otoka Žirja te Savjetom za revitalizaciju otoka Žirja.

Izložba je realizirana u suradnji s Muzejom Grada Šibenika.
Stručni konzultant i predlagatelj koncepcije izložbe o Žirju: doc. dr. Jadran Kale, dipl etnol. (Muzej Grada Šibenika, Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru)
Na pomoći u realizaciji izložbe posebno zahvaljujemo gospođi Nadi Gačanin i webmasteru mrežnih stranica Sebenico.com!