Hrvatski otoci : Otok Prvić

19. izložba projekta Hrvatski otoci posvećena je otoku Prviću.
Otok Prvić nalazi se u šibenskom arhipelagu, jedan je od 5 naseljenih otoka. Smjestio se odmah ispred šibenskog  kanala sv. Ante, u neposrednoj blizini Šibenika i Vodica, a Jadrolinijina pruga kojom je povezan s kopnom također prometuje između ova dva grada. Na njemu se nalaze dva naselja: Prvić Luka i Prvić Šepurine.

Prvić je otok bez automobila, Faustov otok, udaljen je od kopna svega 900 m. Ugodan za život ljudi, naseljen je od davnina. U prošlosti se lokalno stanovništvo najviše bavilo uzgojem mediteranskih kultura  i stočarstvom, trgovinom, pomorstvom te naravno ribarstvom, a što je manje poznato, i spužvarstvom i koraljarstvom, u čemu su kasnije stjecajem okolnosti primat odnijeli otoci Krapanj i Zlarin. Danas se Prvić okreće obiteljskom, nautičkom i kulturnom turizmu.

O podrijetlu samog imena otoka postoje dva različita stajališta, prvo da je otok dobio ime po starohrvatskom, poganskom bogu proljeća i vršidbe, Prviću ili Prvini te drugo kako je otok tako nazvan jer je po svom smještaju prvi do kopna.

O kontinuitetu naseljenosti otoka Prvića svjedoče najstariji dosad pronađeni ostaci iz antike (nešto iz 1./2., a nešto više iz 4./5. st.) i dokazuju postojanje rimskih villa rustica što znači da se na otoku živjelo još onda.
S obzirom na blizinu kopna, zaštićenost prirodne luke, plodnu zemlju u unutrašnjem polju otoka te izvore slatke vode, ne čudi odabir otoka kao mjesta za život i kroz stoljeća koja su dolazila.  
Iz 6./7. stoljeća imamo ostatke ranokršćanskog sakralnog objekta. Sljedeći trag imamo tek u 9./10. st. Iz tog su razdoblja pronađeni brojni ostaci starohrvatskog ženskog nakita u grobovima.
Danas se čuvaju u arheološkom muzeju u Zagrebu. Iz povijesnih spisa znamo da je na otoku još u 10. stoljeću postojao benediktinski samostan na nepoznatoj lokaciji. Kroz srednji vijek, otok kao vlasništvo šibenske komune postaje omiljeno mjesto za ladanje, pa brojne šibenske plemićke obitelji ovdje grade svoje ljetnikovce.

Cijeli otok je zaštićen kao kulturno-povijesna cjelina upisana na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na otoku postoje pojedinačno registrirana kulturna dobra:
- crkva Gospinog Porođenja (Prvić Luka)
- crkva i samostan sv. Marije od Milosti  (Prvić Luka)
- ljetnikovac Draganić-Vrančić  (Prvić Šepurine)
- crkva sv. Jelene (Prvić Šepurine)
- crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (Prvić Šepurine)
Od pokretnih kulturnih dobara tu su drveni barokni oltar sv. Roka u crkvi sv. Jelene – Prvić Šepurine te zbirka Draganić-Vrančić u istoimenom ljetnikovcu - Prvić Šepurine.

Memorijalni centar "Faust Vrančić" otvoren je u rujnu 2012. godine kao rezultat uspješnog projekta iznjedrenog od strane lokalne udruge građana  „Narodno zdravlje“. Sufinanciran je iz EU fondova, a ustrojen kao ustanova u kulturi pod Gradom Vodice. Predsjednik udruge dr. Vladimir Lučev, inače rođeni Prvićanin, inicirao je  izgradnju ovog centra, a ujedno je i autor maketa izrađenih po zbirci izuma Machinae novae Fausta Vrančića, koje čine dio stalnog postava centra.
Razlog zašto je Memorijalni centar izgrađen baš na Prviću leži u činjenici što je Faust po vlastitoj oporučnoj želji, nakon što je umro u Veneciji, pokopan svega stotinjak metara od Centra, u župnoj crkvi sv. Marije od Milosti.
Posljednja želja bila mu je počivati na otoku svog djetinjstva, na kojem su Vrančići imali renesansni ljetnikovac u kojem su često i rado boravili. Ljetnikovac i danas postoji.
Nalazi se u Prvić Šepurinama i zaštićeno je kulturno dobro u vlasništvu potomaka Faustova brata Kazimira.

Izložba je realizirana u suradnji s Memorijalnim centrom "Faust Vrančić" i Društvom prijatelja glagoljice.