Hrvatski tradicijski napjevi o vodi

Radionica uživo je otkazana. Svi prijavljeni dobit će na e-mail PowerPoint prezentaciju i audiosnimke voditelja radionica. Predbilježbe na e-mail: knjiznica.vladimira.nazora@kgz.hr. 

Pjevačko-glazbenom radionicom Hrvatski tradicijski napjevi o vodi i Instrumentalno-glazbenom radionicom Instrumentalna pratnja hrvatskim tradicijskim napjevima o vodi, nastavljamo treći ciklus radionica u projektu Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku koji Knjižnica Vladimira Nazora realizira već treću godinu u suradnji s Maticom hrvatskom. Ovaj puta naglasak je na mitskom simbolizmu vode, na što upućuje i naslov trećeg ciklusa – Izvor-voda izvirala. 

Voditelji radionice: etnoglazbenica dr. sc. Lidija Bajuk, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Stanislav Kovačić, samostalni umjetnik-violončelist
 
Lidija Bajuk radila je kao učiteljica i školska knjižničarka, profesionalna umjetnica i urednica za glazbenu kulturu. Zaposlena je kao znanstvenica u IEF-u. Jedna je od utemeljitelja suvremene hrvatske glazbene etnoscene. Objavila je sedam zvučnih albuma, sedam knjiga poezije i četiri knjige proze, pet osnovnoškolskih udžbenika i priručnika te tridesetak znanstvenih i šezdesetak stručnih radova. Potakla je ili poduprla i su(organizirala) desetak etnoglazbenih projekata, tridesetak etnoradionicā, petnaestak terenskih etnografskih istraživanja, dvojezičnu e-izložbu o tradicijskoj glazbi Međimurja te interdisciplinarni program Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku u Zagrebu. Bila je stručna suradnica na 48. međunarodnoj smotri folklora 2014.: Međimurska baština u Zagrebu, autorica je teksta i supotpisnica nominacije međimurske popevke u Registar kulturnih dobara RH (2013.), koordinatorica i supotpisnica nominacije međimurske popevke te scenaristica filma Međimurska popevka / A Folksong from Međimurje za UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva (2017.). Suscenaristica je etnografskih filmova Nagrišpane traverse i Kartolina iz Krive kale A. Rozića. Za književnost je primila sedam nagrada, među kojima 1. nagradu Goran za mlade pjesnike (1991.), Josip Sever za neobjavljenu zbirku pjesama (1999.), Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike (2000.), Krapina za najbolje kajkavske stihove (2006.), Zvonimir Golob za najljepšu ljubavnu pjesmu (2018.) te za glazbu devet, među kojima Večernjakovu ružu (2001.) i Porin (2006., 2015.).Također je nagrađena Zlatnom plaketom Grada Čakovca za promicanje Međimurja u glazbi i književnosti (1998.), Franjo Ksaver Kuhač HDS-a za autorske i glazbeno-istraživačke projekte na temelju glazbene baštine međimurskog kraja (2014.) i Milovan Gavazzi HED-a za promociju i popularizaciju nematerijalne baštine Međimurja te doprinos prepoznatljivosti i vidljivosti etnološke i kulturnoantropološke struke (2019.).

Stanislav Kovačić rođen je 1968. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je talijanski te španjolski jezik i književnost. Kao violončelist i bas-gitarist te studijski glazbenik, aranžer i skladatelj, profesionalno se bavi glazbom. Gotovo da nema sastava u Hrvatskoj s kojim nije nastupao ili surađivao. Objavio je četiri samostalna CD-a: Street Cello, Uspavanke za djecu i odrasle, Rock Cello i Punk cabaret. Autor je glazbe za mnoge animirane, dokumentarne i igrane filmove te kazališne predstave i radiodrame. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoj dugogodišnji rad na sceni (Porin, Crni mačak...). Na Marulovim danima nagrađen je za glazbu kazališne predstave Judith French, a na Pulskom festivalu nagrađen je Zlatnom arenom za glazbu iz filma Sonja i bik.