Iz prve ruke: Dražen Katunarić

„Iz prve ruke” projekt je osmišljen s ciljem poticanja čitanja hrvatskih književnika, koji će čitati svoje književne i poetske tekstove po vlastitom izboru. Književnost je stvorena za čitanje, ali i za glas, kao što je to napisao nepravedno zanemareni hrvatski pjesnik latinist Ton Smerdel: „Uloga riječi vrlo je značajna u običnom, a to više u umjetničkom životu. Riječ je veliki Božji dar, ali je drugo pitanje kako se riječju služimo ili, bolje, kako je razumijemo i doživljavamo kad je čitamo napisanu u knjigama. Dobro čitanje knjiga spada u naročitu sposobnost i vještinu... (...)
Ako se čita u žurbi, onda se ne mogu doživjeti razpoloženja lica, osjećaji i ideje književnog djela. Ova brzina, kako rekosmo, stvara površnost, a ta mana kod takvog čitatelja uzrokuje samo neku naviku, koja za duh ne znači ništa, osim što ubija vrieme i duh postaje nekritičan. Čitajmo češće glasno! Zar cijelu knjigu? Ne, Bože, sačuvaj! Ali pjesme čitajmo gotovo uviek naglas, a u drugim književnim djelima one ulomke koji su nam se svidjeli i koji u nama stvaraju estetsko čuvstvo.”

Književnost jest stvorena za čitanje, ali i za glas, što je jedan od načina da se nadiđe kakofonija svega i svačega, da se na trenutak zastane i osluhne, da se dublje zaživi i do u dno zagleda u samoga sebe. Tak tada čovjek može onima oko sebe dati najbolje od sebe, a boljega puta od toga nema. Ralph Waldo Emerson je to ovako izrekao: “Znati da je barem netko lakše disao jer si ti živio.”

Bilješka o piscu
Dražen Katunarić hrvatski je pjesnik, esejist, prozaik i urednik. Autor je 30-ak književnih djela. Uređivao je više književnih publikacija, Lettre internationale, Most/The Bridge, pokrenuo časopis Relations, a trenutno je glavni urednik hrvatskog izdanja časopisa Europski glasnik u izdanju Hrvatskog društva pisaca i urednik u izdavačkoj kući Litteris. Pjesme su mu prevedene na francuski, engleski, njemački, španjolski, mađarski, bugarski, rumunjski, slovenski i korzički, najviše na stranicama časopisa (Esprit, Europe, Prometeo, Bonanova, Sodobnost, Le Croquant, Aujourd’hui poème, Le journal des poètes), te kao samostalne zbirke. Neka njegova djela je u svojoj antologiji Zywe zradla iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska. Uvršten je u sve relevantne antologije suvremene hrvatske poezije. Sudionik je mnogih međunarodnih festivala poezije (Medellin, Trois Rivières, Lodève, Liège, Bastia, Vilenica, Namur). Dobitnik je Brankove nagrade za najbolju prvu knjigu poezije u Jugoslaviji (1984.), Nagrade Tin Ujević za najbolju pjesničku knjigu (1994), Nagrade Matice Hrvatske (1998.), Nagrade Europski krug za književni doprinos europskim vrijednostima (1998.), Međunarodne nagrade Menada za specifičnu vrijednost poezije (Makedonija, 2003.),  nagrade Steiermaerkische Sparkasse 2009. za roman Prosjakinja (Die Bettlerin) te nagrade Balkanica Rumunjskog društva pisaca za doprinos poeziji. Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti.