Iz prve ruke: Lucija Stanojević
Piše priče za djecu. Prva slikovnica Ritam Zvukolik, u suradnji s ilustratoricom Katarinom Matković, izdana je 2018. godine.
Godine 2022. izdaje glazboliko ilustrirani priručnik Zika Zika Muzikaaa! za djecu i pedagoge koji sadrži pjesmice, igre, brojalice i zagonetke u pisanom i audio obliku.
U svibnju 2024. godine izdana je i druga slikovnica Čudnovata dama Trema, također u suradnji s ilustratoricom Katarinom Matković, izdavač Mozaik knjiga. Slikovnicu je predstavila na ovogodišnjem sajmu knjiga Monte Librić u Puli.
U rujnu 2025. bit će premijera predstave Čudnovata dama Trema (Teatar Tirena).
Programi za djecu Zika Zika Muzikaaa! i MBZ KIDZ izvođeni su širom Hrvatske u sklopu projekta Ruksak pun kulture Ministarstva kulture i medija 2022., 2023. i 2024. godine. S programom Zika Zika Muzikaaa! sudjeluje u projektu Blackboard music project, u organizaciji HGM-a.
Surađivala je s Doktorima Crvenog nosa, umjetničkom organizacijom Shooma te s Knjižnicama grada Zagreba i drugih gradova. Bila je sudionica etnokampova i radionica u Grožnjanu, Švedskoj, Francuskoj, Danskoj. Kao assistent leader sudjelovalaje na etnokampu za mlade do 30 godina Ethno Croatia.
Surađivala je s HRT-om i HGM-om, simfonijskim i jazz orkestrom HRT-a, pod vodstvom dirigenta Alana Bjelinskog, u sklopu ciklusa edukativnih koncerata za djecu i mlade. Tom je prilikom napisala scenarij Od klasike do jazza i bila jedan od naratora.
Godine 2021. u suradnji s HDS-om i Muzičkim biennalom radi i osmišljava šest edukativnih emisija o suvremenoj glazbi za djecu - MBZ KIDZ. U sklopu festivala bila je i voditeljica Svirkaonice, radionice suvremene glazbe za djecu.
Organizirala je i vodila radionice za djecu i mlade u sklopu mnogih festivala: 56. i 57.MDF Šibenik, Legendfest, KNAP, Classical music festival u Puli, Cu'Fus Samobor, Jazz fest Koprivnica...Vodila je glazbene radionice za djecu (KRUG) u udruzi ARTAREA. U sklopu Muzičkog biennala Zagreb, u suradnji s HGM-om, vodila je interaktivne, edukativne radionice približavajući djeci svijet suvremene glazbe. S violinisticom Tenom Novak vodi radionice improvizacije za djecu i mlade -Improlab. Redovito surađuje s Centrom mladih Ribnjak. Od siječnja do lipnja 2024. godine vodila je dvije osnovnoškolske dramske grupe u Teatru Tirena.
U fakultetskoj godini 2019./2020. i 2022./2023. uz Nastju Štefančić vodila je kolegij Plesni praktikum na Odsjeku za suvremeni ples Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.
U sklopu filantropskog projekta SO DO bila je volonterka mentorica u radu orkestra, radionica i kampova El Sisteme u Puli, Zagrebu, Beču i Milanu.
Uz glumicu Svetlanu Pataftu autorica je predstave za djecu Zvukolika šuma koja je uvrštena u programe festivala Space invaders u Dublinu i 57. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku.
Za autorsku predstavu Obaveza glumice Nikoline Majdak i redateljice Lee DeLong piše i izvodi glazbu. Predstava je na Trema Art festivalu u Rumi 2022. godine dobila nagradu građanstva za najbolje muzičko oblikovanje.
Jedna je od autorica i izvođačica opere za bebe Opera rosa koja je 2023. godine nastala u sklopu Muzičkog biennala u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu.
U travnju 2024. održana je premijera predstave MaLoLu za koju, uz još dvije autorice, potpisuje koncept, scenografiju i glazbu. Predstava je nastala u koprodukciji s Radioteatrom Zagreb. Izvodila se na 64. Međunarodnom festivalu djeteta Šibenik.
U lutkarskoj predstavi Škrinja s blagom moga djeda i bake (lutkarsko kazalište Svijet lutaka) jedna je od izvođačica. Predstavu je režirao Filip Sever.
Jedna je od članica ansambla HNK Zagreb za predstavu Miroslava Krleže Zastave. Redatelj Ivan Planinić
Gošća je u predstavi Jel' se vidimo? Kazališta slijepih i slabovidnih Novi život (Zagreb) čija se premijera očekuje u veljači 2025. Redateljica Sara Stanić.
Zaposlena je u Glazbenoj školi Jastrebarsko kao profesorica violine.
Iz prve ruke projekt je osmišljen s ciljem poticanja čitanja hrvatskih književnika, koji će čitati svoje književne i poetske tekstove po vlastitom izboru. Književnost je stvorena za čitanje, ali i za glas, kao što je to napisao nepravedno zanemareni hrvatski pjesnik latinist Ton Smerdel: „Uloga riječi vrlo je značajna u običnom, a to više u umjetničkom životu. Riječ je veliki Božji dar, ali je drugo pitanje kako se riječju služimo ili, bolje, kako je razumijemo i doživljavamo kad je čitamo napisanu u knjigama. Dobro čitanje knjiga spada u naročitu sposobnost i vještinu... (...)
Ako se čita u žurbi, onda se ne mogu doživjeti razpoloženja lica, osjećaji i ideje književnog djela. Ova brzina, kako rekosmo, stvara površnost, a ta mana kod takvog čitatelja uzrokuje samo neku naviku, koja za duh ne znači ništa, osim što ubija vrieme i duh postaje nekritičan. Čitajmo češće glasno! Zar cijelu knjigu? Ne, Bože, sačuvaj! Ali pjesme čitajmo gotovo uviek naglas, a u drugim književnim djelima one ulomke koji su nam se svidjeli i koji u nama stvaraju estetsko čuvstvo.”
Književnost jest stvorena za čitanje, ali i za glas, što je jedan od načina da se nadiđe kakofonija svega i svačega, da se na trenutak zastane i osluhne, da se dublje zaživi i do u dno zagleda u samoga sebe. Tak tada čovjek može onima oko sebe dati najbolje od sebe, a boljega puta od toga nema. Ralph Waldo Emerson je to ovako izrekao: “Znati da je barem netko lakše disao jer si ti živio.”