Jurjevo se po starom obilježavalo 23., a danas 24. travnja. Smatralo se prvim danom proljeća kao i početkom gospodarske godine. U prošlosti, Jurjevo je prvenstveno bilo pastirski blagdan popraćen magijskim radnjama koje su trebale zaštititi stoku od utjecaja demonskih moći, osobito vještica. Pastiri su toga dana svečano prvi puta nakon zime izvodili krupnu stoku na pašu, na rogove im stavljali vijence od proljetnog bilja i cvijeća (ovjenčavanje stoke), koje bi pri povratku bacali na krov staje ili objesili kod jasla. Pastiri bi zatim pregonili stoku preko zapaljene vatre ili ugaraka preostalih nakon krijesa. Izvodili bi konje na livade, organizirali utrke i odvodili ih na blagoslov svećeniku pred crkvu.