Uz edukativan tekst na izložbi će prvi put javno biti izloženi brojni zanimljivi predmeti iz hrvatske baletne umjetnosti: fotografije s pokusa i izvedbi baleta zagrebačkog studija Foto Tonka i Ateliera Mosinger iz prve polovice 20. st., dva kostima za balerinu Anu Roje iz baleta Romeo i Julija, kostimografske skice za balet Licitarsko srce, programi i plakati predstava, čestitka Milke Trnine u povodu proslave 20. godišnjice umjetničkog djelovanja Margarete Froman u HNK-u, klavirski izvadak baleta Romeo i Julija s Fromaničinim koreografskim bilješkama, čestitka Mauricea Béjarta Petru Dobrijeviću za postavu Boléra i dr.  

Autori izložbe Davor Schopf i Mladen Mordej Vučković višedesetljetno praktično iskustvo i publicistički rad u području glazbeno-scenske umjetnosti  prenijeli su u izložbu bogata sadržaja, podijeljenu u dva dijela. Prvi dio posvećen je primabalerini moskovskog Boljšoj teatra Margareti Froman  (1896. – 1970.) i 100. obljetnici njezina dolaska u Zagreb, čime je 1921. započela nova era baleta Hrvatskoga narodnog kazališta. U 35 godina djelovanja koreografirala je pedesetak baleta, divertismana i baletnih večeri te baletne brojeve u sedamdesetak opera i opereta. Na taj je način ostavila neizbrisiv trag u stvaranju i afirmaciji hrvatskoga nacionalnog baletnog repertoara (Licitarsko srce, Imbrek z nosom i Cvijeće male Ide Krešimira Baranovića, Završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta i Orači Jakova Gotovca, Zlato Borisa Papandopula, Đavo i njegov šegrt Frana Lhotke i dr.). Prva je u Zagrebu postavila neke od najvažnijih inozemnih baleta, poput Labuđeg jezera i Orašara Petra Iljiča Čajkovskog, Žar-ptice i Petruške Igora Stravinskog te Romea i Julije Sergeja Prokofjeva, čija je hrvatska praizvedba bila jedna od prvih postava tog djela u svijetu.   

                                                                                                                                                         
Drugi dio izložbe predstavlja plesače Petra Dobrijevića (1931. – 2009.) i Ljubinku Dobrijević (1934. – 2018.), čiji je umjetnički rad u Ansamblu „Lado“ i Baletu HNK-a obogatio povijest hrvatskog baleta. Potkraj 1950-ih Dobrijevići su otišli u inozemstvo i ostvarili svjetsku karijeru. S koreografom Mauriceom Béjartom 1960. u Bruxellesu su utemeljili znameniti ansambl Balet 20. stoljeća. Ostvarili su zapažene uloge kao plesači u kultnim baletima Boléro Mauricea Ravela i Posvećenje proljeća Igora Stravinskog te su time pridonijeli razvoju svjetske baletne scene. Djelovali su i kao baletni majstori te pedagozi mnogih utjecajnih ansambala kao što su Balet milanske Scale, Balet Bavarske državne opere u Münchenu i Balet Saarskoga državnog kazališta u Saarbrückenu, koji su i utemeljili.