Izložba uz Dane Indije : Fjodor Ščerbatskoj i indijski buddhizam

Nakon revolucionarog nastanka u 5. st. pr. Kr. u Indiji buddhizam se uspostavio kao etablirana soteriološka religijsko-filozofska praksa te je mirno tavorio u dogmatsko intelektualnim sferama svojih pomalo elitističkih sljedbenika. Tek je djelovanjem Indijca Nāgārjune (2-3. st. n. Kr.) nastupio novi zamah u tumačenju, a tako i u širenju buddhizma čime on kreće putem globalnog fenomena. Ukratko, Nāgārjuna je svojim Mūlamadhyamakakārikāma (Strofama o srednjem putu) pokrenuo kritiku dotadašnje buddhističke teorije i prakse. Time je u biti potaknuo jače razdvajenje buddhizma mahayane i onoga hinayane.

Metodološku osnovu Nāgārjuninog glavnog djela čini metodička skepsa utjelovljena u logičkoj tetralemi - catuṣkoṭi, kojom on sprovodi logičko načelo reductio ad absurdum, dokazujući nemogućnost zauzimanja jednostranog teorijskog stajališta. Ovom „negativnom dijalektikom“, Nāgārjuna, međutim nije tvorac svojevrsnog buddhističkog nihilizma (za što su ga mnogi optuživali) nego je to put dopiranja do izvronog Buddhinog učenja. U osnovi, Nāgārjuna dovodi u pitanje hinayanino učenje o kauzalitetu (Pratitya-samupada, prvo poglavlje njegove Mūlamadhyamakakārike), posljedično o dharmi, sunyati te u konačnici i o nirvani – koja se razotkriva upravo uvidom u sunyatu, „prazninu svijeta“. Time je Nāgārjuna vratio buddhizmu neposrednost osobnoga iskustva svijeta zaobilazeći dogmatičnost i lažnu teorijsku utemeljenost hinayane.

Sve su to pojmovi i teme kojima se u 20. st. bavio Fjodor Ippolitovič Ščerbatskoj (1886-1942), glasoviti ruski orijentalist i buddholog svjetskog glasa. U njegove tri knjige koje imamo u hrvatskom prijevodu : Ranobuddhistička dharma, Koncepcija buddhističke nirvane i Buddhistička logika, Ščerbatskoj je obuhvatio sve temeljne teme i prikazao glavninu problematike koja se odnosi na klasično razdoblje buddhizma čime je ovaj fenomen približio zapadnoj civilizaciji u svim bitnim filozofskim aspektima.

Ipak, posebno treba izdvojiti knjigu Koncepcija buddhističke nirvane, čiju stožernu komponentu čini prijevod na engleski i interpretacija dvaju ključnih poglavlja Nāgārjunine Mūlamadhyamakakārike (1. i 25.), dakle njegovo učenje o kauzalitetu i o nirvani. Na temelju tumačenja ta dva poglavlja Ščerbatskoj daje grandioznu rekonstrukciju Nāgārjunine filozofije, otkrivajući njezinu relevantnost i u 20. st. To se posebno odnosi na logičku metodologiju catuṣkoṭi čija tetralemska struktura inspirira i današnje logičare. Više detalja o životu i radu F.    I. Ščerbatskoja kao i o buddhističkim temama potaknutim njegovim radom možemo pronaći pretražujući naš katalog.