Između publike i države?: hrvatski film i njegovi gledatelji

Književni petak - arhiva
Književni petak - iz povijesti

Facebook Književnog petka
Instagram Književnog petka

Književni petak
God. LXVII. br. 1426


Petnaestak godina od uvođenja novog zakonodavnog (Zakon o audiovizualnoj djelatnosti, 2007.) i infrastrukturnog (HAVC, 2008.) okvira hrvatske kinematografije, brojna filmska djela (1102) svih rodova i vrsta snimljena su u sustavu koji, kao i najveći broj europskih filmskih industrija, nosi obilježja državne kinematografije.

Suvremena hrvatska kinematografija stvara se uzimajući u obzir mišljenje struke te raznolikost u tematskom, stilskom, žanrovskom, generacijskom i rodnom spektru. Filmske se projekte potiče na različite načine – sufinanciraju se festivali, koprodukcije, knjige, edukativni programi i nezavisna kina kojih je zbog digitalizacije značajno više.

Hrvatska je, kao što je bila i u objema Jugoslavijama, omiljena lokacija stranih produkcija, sada zahvaljujući i povratu poreza te kvalitetnom lokalnom kadru.

Hrvatska filmska ostvarenja najveće vidljivosti su ona priznata na važnijim filmskim festivalima (Cannes, Venecija, Locarno, Sarajevo, Europske filmske nagrade itd.). Međutim, broj gledatelja hrvatskog filma i dalje je nezadovoljavajući jer i takve laureate u hrvatskim kinima pogleda manji broj ljudi nego što je gledatelja domaćeg filma u nekim susjednim zemljama.

Kako snimiti film u Hrvatskoj, kome ga i kako prikazati? Tko su gledatelji hrvatskog filma, kakva su nam kina, a kakva televizija? Dokle sežu europski obzori naše kinematografije? Na što u hrvatskoj kinematografiji možemo biti ponosni, a što bi valjalo popraviti? Publiku će iza kulisa stvaranja hrvatskog filma, kroz osobna iskustva i recentne uspjehe, odvesti Ankica Jurić Tilić (Kinorama) i Miljenka Čogelja (Pipser), nagrađivane producentice suvremene hrvatske kinematografije. (S. M.)
 
Sudionice: Miljenka Čogelja, Ankica Jurić Tilić
Urednik i voditelj Književnog petka: Silvestar Mileta
 

Miljenka Čogelja producentica je najboljeg hrvatskog filma 2022. godine, slavodobitnika Locarna, Sarajeva i Cottbusa, oskarovskog kandidata i dobitnika nagrade Oktavijan, Sigurno mjesto Jurja Lerotića. Producirala je i apsolutnog pobjednika Pule 2019. godine – Dnevnik Diane Budisavljević redateljice Dane Budisavljević, a ljubitelji dokumentarnog roda poznaju je kao producenticu djela Đure Gavrana (Presuda, Vijesti iz Laayouna, Jedna od nas) s kojim je 2012. osnovala produkciju Pipser. Čogelja stoji i iza recentnog dokumentarnog serijala Dobra ekonomija, a u produkcijskoj kući Hulahop radila je na seriji Betonski spavači i filmovima Lijepo mi je s tobom, znaš te U slučaju rata (koprodukcija). U svome radu redovito bira projekte izrazite društvene relevantnosti. Diplomantica je programa za profesionalno usavršavanje producenata EAVE, a pohađala je i programe EX ORIENTE, EURODOC Transregional i STORYDOC.
 
Ankica Jurić Tilić u četvrt stoljeća dugoj karijeri ostvarila je više od trideset dugometražnih igranih filmova (među kojima i one Hane Jušić – Ne gledaj mi u pijat, Sonje Tarokić – Zbornica, Snježane Tribuson – Sve najbolje, Nevija Marasovića – Comic Sans, Čejen Černić – Uzbuna na Zelenom Vrhu, Zvonimira Jurića – Crnci, Kosac, Daniela Kušana – Koko i duhovi, Ljubav ili smrt, Predraga Ličine – Posljednji Srbin u Hrvatskoj, Dražena Žarkovića – Zagonetni dječak, Dubravke Turić – Tragovi, Ivan-Gorana Viteza – Šuma summarum, Simona Bogojevića Naratha – Illyricvm i dr.), nekoliko televizijskih serija (Područje bez signala, Patrola na cesti, Čuvar dvorca, Nedjeljom ujutro, subotom navečer) i veći broj kratkih radova, iako je šira javnost prepoznaje ponajprije kao producenticu djela Dalibora Matanića (Zvizdan, Zora, Majka asfalta, Kino Lika, Ćaća, Blagajnica hoće ići na more, Tulum, Mezanin. Koproducirala je filmove Radua Judea, Ognjena Glavonića, Darka Bajića, Radivoja Andrića (recentni hit Ljeto kada sam naučila letjeti) i dr. U njezinom portfelju nalaze se podjednako kritički hvaljeni i nagrađivani art-filmovi, hitovi obiteljskog i dječjeg filma, komedije, drame, animirani filmovi, krimići te po jedan povijesni spektakl i sportski film. Produkcijsku kuću Kinorama osnovala je 2003. godine. Predaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i međunarodnoj profesionalnoj školi EAVE. Dobitnica je Nagrade Albert Kapović i Eurimages Co-production Award, a njezini filmovi nagrađivani su, uz ostalo, na filmskim festivalima u Cannesu i Veneciji.

Silvestar Mileta (1987, Zagreb), filmski kritičar i povjesničar. Bio je izvršni urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa (sada član uredništva) i stalni suradnik Filmonauta, a tekstove i komentare o filmu objavljivao je i u monografijama o klasičnim redateljima, na HRT-u, brojnim portalima, podcastima i dr.  Predaje povijest hrvatskog filma na Hrvatskim studijima i ŠMK Ante Peterlić. Tekstove o književnim temama objavljivao je u Književnoj republici, UBIQ-u, Autsajderskim fragmentima itd. Surađuje s više filmskih organizacija i festivala te udruga posvećenih medijskom opismenjavanju mlađih uzrasta, ponajprije Animafestom, ZagrebDoxom, Hrvatskim filmskim savezom, Udrugom Djeca susreću umjetnost, Kinotekom, Restartom, KKZ-om i dr. Kao član FIPRESCI-ja i HDFK-a sudjelovao je u radu žirija i selekciji festivala u Solunu, Gijónu, Splitu i Zagrebu. Radio je u novinarstvu, znanstvenom izdavaštvu i odnosima s javnošću te kao istraživač i asistent dokumentarne produkcije. Za tisak je priredio više filmoloških izdanja, a stalni je stručni suradnik izdavačke kuće Hangar 7. Bavi se recepcijskim i povijesnim studijama hrvatske kinematografije, esejistikom na razne teme iz svjetskog filma i popularne kulture te teorijom znanstvene fantastike za koju je primio i Nagradu SFERA. 

Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.