Johann Wolfgang Goethe: perspektive u filozofiji i prirodoslovlju

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održat će se u srijedu, 26. ožujka 2025. u 19 sati u Galeriji Kupola.

Goethe je krajem 18. i početkom 19. st. bio svjedok razbuktavanja prirodoznanstvenog duha kakvog susrećemo i u našoj suvremenosti. Pritom Goetheova uloga nije bila tek historiografska. On je vrlo precizno prepoznao tadašnji karakter spoznavanja u prirodoslovlju sa svim njegovim posljedicama i promašajima, zbog čega je i sâm cijelog života pokušavao kroz vlastita istraživanja ispraviti temeljne zablude u prirodoslovlju. Taj njegov rad podjednako je znamenit kao i njegova pjesnička djelatnost. Ali Goetheova prirodoslovna istraživanja prikladnija su za upoznavanje njegovog načina mišljenja i promatranja naspram njegovog pjesništva. U njima se njegov genij vidi u jasnijim crtama. Zato pojedinačni rezultati Goetheovih istraživanja nisu od tolike važnosti koliko je to jedna nova spoznajna paradigma koja proizlazi iz njegove duhovne nastrojenosti. A Goetheov genij kao uzor znanstvenog postupanja nadmašuje okvir i našeg empirijskog prirodoslovlja i na jedinstven način predstavlja duh srednjoeuropskog mišljenja. Stoga, dokle god se duhovni stadij čovječanstva odmjerava po znanstvenom razvitku, može se reći da dotle i sva nesretna kob, koja proizlazi iz znanosti, svoj uzrok ima u izostanku goetheanizma.


Urednik i voditelj tribine:
Kristijan Gradečak - diplomirao i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Veći dio interesa u povijesti filozofije posvetio je klasičnom njemačkom idealizmu i literaturi njemačkog govornog područja.

Sudionici tribine:
Goran Baksa - diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz područja klasičnog njemačkog idealizma. Tijekom i nakon završetka studija svoja istraživanja posvetio je bitnim temama iz povijesti filozofije, s posebnim naglaskom na grčko i klasično njemačko stvaralaštvo. Istaknuo se kao prevoditelj s njemačkog jezika (Schelling, Novalis, Goethe itd.)

Hrvoje Baksa - diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz područja klasičnog njemačkog idealizma. Tijekom i nakon završetka studija svoja istraživanja posvetio je bitnim temama iz povijesti filozofije, s posebnim naglaskom na grčko i klasično njemačko stvaralaštvo. Istaknuo se kao prevoditelj s njemačkog jezika (Schelling, Novalis, Goethe itd.)

Portret naslikao Joseph Karl Stieler 1828.
Izvor reprodukcije

Prijedlozi za čitanje:

• Cipra, M. Metamorfoze metafizike. Zagreb : Matica hrvatska, 1999.
• Eckermann, J. P. Razgovori s Goetheom posljednjih godina njegova života. Zagreb : Scarabeus-naklada, 2006-____. - __sv.
• Goethe, J. W. Goetheov Faust / preveo Iso Velikanović ; uvodom i tumačem popratio Gustav Šamšalović. Zagreb : Izdanje Benešić, 1919.
• Goethe, J. W. Faust. Zagreb : Školska knjiga, 2006.
• Goethe, J. W. Učenje o bojama : prirodoznanstveni radovi. Zagreb : Scarabeus-naklada, 2007-____. - __ sv.
• Goethe, J. W. Učenje o bojama : šesti odjel : osjetilno moralno djelovanje boja. Zagreb : Društvo za waldorfsku pedagogiju Hrvatske, 1995.
• Goethe, J. W. Životne misli. Koprivnica : Šareni dućan, 2021.
• Kant, I. Kritika moći suđenja. Zagreb : Jesenski i Turk, 2022.
• Lovelock, J. Taj živi planet Geja : biografija naše Zemlje. Zagreb : Izvori, 1999.
• Nietzsche, F. S onu stranu dobra i zla : predigra filozofiji budućnosti. Zagreb : AGM, 2002.
• Schelling, F. W. J. Doba svijeta. Zagreb : Naklada Breza, 2016.
• Schelling, F. W. J. Filozofija umjetnosti. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2008.
• Schelling, F. W. J. Stuttgartska privatna predavanja. Zagreb : Naklada Breza, 2019.
• Sheldrake, R. Nova znanost o životu. Zagreb : AGM, 2015.

Članci:

• Gradečak, K. (2023). Rudolf Steiner: Goethe-studije. Čemu, XVIII (29.), 128-143. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/317209
• Gradečak, K. (2023). Trebamo li Goethea u filozofiji?. Čemu, XVIII (29.), 156-165. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/317212