Klimatske promjene nekad i danas
Photo: Gordana Medunić
Većim dijelom svoje prošlosti Zemlja je općenito bila topla planeta, puno toplija nego danas. Hladna oledbena razdoblja traju nekoliko desetaka milijuna godina prije nego što se planeta vrati u svoje prevladavajuće toplo ''stakleničko'' stanje. Postoje četiri prilično dobro dokumentirana oledbena razdoblja. Dogodila su se prije oko 2,5 milijarde, 700 milijuna i 300 milijuna godina, a posljednja je započela prije 35 milijuna godina. Ledena doba su ona vremenska razdoblja kada su velika područja kontinenata bila prekrivena debelim ledenjacima.
Milutin Milanković (1920.) prvi je predložio teoriju da su promjene u klimatskim ciklusima ledenjačko-interglacijalnih razdoblja bile izazvane količinom i raspodjelom sunčeva zračenja. Vjerovao je da bi Zemlja trebala biti hladnija ili toplija, ovisno o njezinu prostornom odnosu prema suncu. Njegova je teorija provjerena korištenjem podataka prikupljenih iz ledenih jezgri s Antarktike i Grenlanda.
Klimatske promjene su prisutne posvuda oko nas. Dokaze u vidu otapanja morskog leda, čestih i jakih uragana te premještanja lokalnih zajednica što dalje od poplavljenih obala lako je pronaći u znanstvenim publikacijama te vijestima. No jesu li današnje klimatske promjene prirodne ili ih uzrokuju ljudi? Koji su dokazi da su naše aktivnosti odgovorne za nedavni porast globalne temperature? Koje je rješenje ovog problema? Ovdje ćemo se dotaknuti navedenih pitanja.
Prof. dr. Gordana Medunić (redovita je profesorica na Geološkom odjelu PMF-a, geokemija okoliša), a posebno područje kojim se bavi je istraživanjem ugljenom izazvanog onečišćenja obalnog područja Raše u Istri (Sjeverni Jadran, Hrvatska). Lokalno tlo zagađeno je sumporom, selenom, metalima, radionuklidima i organskim zagađivačima. Proizvodnja ugljena u lokalnim Raškim rudnicima trajala je od 18. stoljeća do kasnih 1990-ih. Raški ugljen je u svjetskim razmjerima jedinstveni ugljen zbog iznimno visokog sadržaja sumpora (do 14%), koji je prisutan uglavnom u organskom obliku.
Prof. dr. Gordana Medunić (redovita je profesorica na Geološkom odjelu PMF-a, geokemija okoliša), a posebno područje kojim se bavi je istraživanjem ugljenom izazvanog onečišćenja obalnog područja Raše u Istri (Sjeverni Jadran, Hrvatska). Lokalno tlo zagađeno je sumporom, selenom, metalima, radionuklidima i organskim zagađivačima. Proizvodnja ugljena u lokalnim Raškim rudnicima trajala je od 18. stoljeća do kasnih 1990-ih. Raški ugljen je u svjetskim razmjerima jedinstveni ugljen zbog iznimno visokog sadržaja sumpora (do 14%), koji je prisutan uglavnom u organskom obliku. Više o znanstvenom radu prof. Medunić možete pročitati ovdje.