Vlado Martek

 

Vlado Martek (Zagreb, 1951.) autor je brojnih umjetničkih knjiga i samizdata, izlagao je na brojnim velikim izložbama poput: Nova umjetnička praksa 1966-1978. (GSU, 1978.) i Zeichen im Fluss (Beč, 1990.), a stručnjaci ga smatraju jednim od najvažnijih predstavnika postkonceptualne umjetnosti. Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2024. godine.

Stvaralaštvo zagrebačkog pjesnika-slikara Vlade Marteka svojevrstan je pregled hrvatskog društva kroz desetljeća. O njemu je napisano nekoliko opsežnih publikacija od kojih valja istaknuti onu Miška Šuvakovića:

Martek : fatalne figure umjetnika : eseji o umjetnosti i kulturi XX. stoljeća u Jugoistočnoj, Istočnoj i Srednjoj Europi kroz djelo(vanje) umjetnika Vlade Marteka / Miško Šuvaković. Zagreb : Meandar, 2002.

Osim ove monografije, na poveznici možete pronaći i ostale knjige koje govore o umjetničkom djelovanju Vlade Marteka.

Kao književnik i filozof, Martek se rano priključuje Grupi šestorice autora (1975.) te postaje i razvija buntovni, kritički ali i duhovni sloj kroz koji progovara o politici, umjetnosti, a na kraju i sebi samome. Njegov opus uključuje pjesnička djela, agitacije, akcije, performanse, land art, a koristi različite medije i motive kako bi isprovocirao reakciju promatrača.
 
Martekov rad zasnovan je na vizualiziranju poezije, odnosno parolama, pisanoj ili čitanoj riječi, promicanju umjetnika, književnika i filozofa poput Maljeviča, Spinoze i Kafke, a svoje stvaralaštvo formira kao ručno izrađene dijagrame, crteže, asemblaže, agitacije, postere, ali i performanse.
 
Kao univerzalan teoretičar, kreator i kritičar, Vlado Martek objedinjuje sve sfere ljudskog djelovanja. Progovara o politici, uspoređuje nekadašnja vremena sa sadašnjim, simultano fizički svijet podređuje i nadređuje svijetu simbola, a istovremeno se stalno fokusira i vraća poeziji. Kroz svoje likovne radove Martek oživljava poeziju, nameće nam pjesnička pitanja i introspekciju, a također kroz poeziju stvara likovna djela oslikavajući pjesme i uklapajući materijale potrebne za nastanak pjesme u same knjige, odnosno samizdate, koje će se moći vidjeti na izložbi postavljenoj u Slobodnom pristupu Knjižnice Božidara Adžije.